ZAGREB - Broj meksičkih useljenika u SAD, koji su stvorili najveći useljenički val iz jedne zemlje u imigrantskoj povijesti Sjedinjenih Država, prestao je rasti i već neko vrijeme opada, zaključilo je istraživanje Hispanskog centra Pew, upravo objavljeno u SAD-u.
Istraživanje je otkrilo da je od 2005. do 2010. broj Meksikanaca pristiglih u SAD osjetno pao, a istodobno je porastao broj onih koji su napustili zemlju i vratili se u Meksiko.
Kao jedan od glavnih razloga ističe se nedostatak poslova u građevini i uslužnom sektoru, tradicionalnim radnim mjestima Meksikanaca u SAD-u. Prema istraživanju, novom trendu pridonijele su i povećane kontrole na granici, strože postupanje imigrantskih kontrola u zemlji, nasilje oko granice te pad nataliteta u meksičkim obiteljima.
Najveća manjina
Moguće je i da svjedočimo povijesnom obratu koji bi označio kraj jedne ere.
- Prilično smo uvjereni da ćemo uskoro gledati kako više osoba odlazi u Meksiko nego što ih se doseljava u SAD - izjavio je Jeffrey S. Passel, jedan od autora istraživanja, viši demograf u centru Pew.
Naime, jedan od najznačajnijih demografskih trendova u SAD-u u proteklih 40 godina bila je upravo navala meksičkih doseljenika. Oko 29 posto današnje imigrantske populacije u SAD-u rođeno je u Meksiku.
Drugu najveću grupu čine Kinezi sa 5 i Indijci sa 4,5 posto “udjela” u trenutnim 40-milijunskim “stranim” ljudskim resursima. Ovakav pad useljavanja u SAD iz Meksika posljednji put je zabilježen u vrijeme Velike depresije. U SAD-u u ovom trenutku živi oko 12 milijuna Meksikanaca.
Najbrojnija su useljenička zajednica u bilo kojoj zemlji na svijetu.
Ilegalci i dalje brojniji
Broj meksičkih ilegalaca i dalje nadmašuje broj Meksikanaca s dozvolom za boravak. No značajno se promijenio omjer tih dviju skupina. Tako je broj ilegalnih useljenika pao sa 7 milijuna u 2007. na 6,1 milijun 2011. Broj legalnih useljenika istovremeno je porastao sa 5,6 na 5,8 milijuna. Sve manje njih pokušava ilegalno prijeći granicu.
Istraživanje je objavljeno neposredno prije početka rasprave na Vrhovnom sudu o kontroverznom zakonu koji je donijela savezna država Arizona.
Prema njemu, policija ima proširene ovlasti i pravo ispitanja o legalnom statusu bilo kojeg sumnjivog građanina. Slična pravila uvele su i Alabama, Georgia, Indiana, Južna Karolina i Utah. Druga sitraživanja pokazala su kako se sve manje deportiranih želi vratiti, ali i kako oni koji su se snašli namjeravaju ostati.