Insekti, mravi, pčele, pauci i ostale životinjice koje nerijetko gledamo sa strahom i gađenjem, a zapravo predstavljaju nevjerojatno važan dio prirodne ravnoteže, mogle bi biti na rubu izumiranja, javlja BBC.
Znanstvenici su ustanovili kako je 40 posto njihovih vrsta i podvrsta, koje u apsolutnim brojkama čine i više od polovice insekata na planetu, izloženo dramatičnom padu broja jedinki diljem svijeta. Pčele, mravi i kojekakve bube nestaju, otkrila je studija, čak osam puta brže negio sisavci, ptice ili gmazovi. To je, smatraju znanstvenici, uzrokovano preintenzivnom poljoprivredom, pretjeranom upotrebom pesticida te globalnim klimatskim promjenama.
S druge strane, muhe i žohari doživljavaju pravi populacijski 'bum', javlja BBC dodajući kako insekti čine većinu svih živih bića na svijetu te imaju važnu ulogu u opstanku drugih vrsta na Zemlji, uključujući i ljude. Insekti oprašuju 75 posto poljoprivrednih nasada, hrana su pticama, šišmišima i manjim sisavcima, te čine tlo ponovno plodnim.
Mogli bi nestati u samo nekoliko desetljeća
Mnoge studije dosad su upozoravale na ovaj zabrinjavajući fenomen, no nijedna ga nije obradila toliko detaljno kao studija objavljena u časopisu Biological Conservation. U njoj se nalaze podaci 73 istraživanja provedena u proteklih trinaest godina. Istraživači su otkrili da bi u samo nekoliko desetljeća moglo nestati 40 posto insekata diljem svijeta, a već sada je trećina insekata označena kao ugrožena životinjska vrsta.
- Ključni čimbenik manjak je životnog prostora uzrokovan pretjeranom poljoprivredom, krčenjem šuma te urbanizacijom - rekao je za BBC dr. Francisco Sánchez-Bayo sa Sveučilišta u Sidneyju.
- Drugi važan uzročnik nestajanja insekata je upotreba umjetnih gnojiva i pesticida diljem svijeta te kontaminacija tla, vode i zraka različitim kemijskim sredstvima. Potom imamo i invazivne vrste, koje također utječu na smanjenje broja jedinki, a problem je i promjena klime, koja ima naročito velik utjecaj u tropskim područjima - rekao je znanstvenik.
Studija ističe rapidno smanjenje broja letećih insekata u Njemačkoj, te tropskim šumama Portorika. Drugi autori koji su sudjelovali u istraživanju kažu kako su rezultati "smrtno ozbiljni i zabrinjavajući".
- Ne radi se samo o pčelama ili oprašivanju usjeva, već i o insektima poput vretenaca ili vilinskih konjica koji su od golemog značaja za nastanak života u rijekama i močvarama. Postaje jasno da se ekologija našeg planeta urušava i da moramo poduzeti ozbiljne i intenzivne mjere diljem svijeta kako bismo pokušali zaustaviti ove užasne trendove. Dopustiti polagano izumiranje insekata nije racionalna opcija - upozorava Matt Shardloy iz organizacije Buglife. Stručnjaci dodaju kako bi izumiranje insekata moglo dovesti do ubrzanog izumiranja životinja kojima su oni primarna hrana, poput mnogih ptičjih vrsta, gmazova, riba...
Očekuje nas pošast žohara
Crni, ali veoma realan scenarij koji je objavio BBC, predviđa i da Zemljom zavladaju nametnici poput muha i žohara, što iz mnogo razloga ne bi bilo dobro za nas.
- Štetočine koje se brzo razmnožavaju sigurno će se ubrzati u razvoju, jer im pogoduje toplija klima, ali i činjenica da mnogi njihovi prirodni neprijatelji izumiru. Posve je moguće da ćemo imati pošast štetočina poput žohara, a izumrijet će oni prekrasni insekti koje želimo imati i koji nam svakog dana pomažu - objašnjava profesor Dave Goulson sa Sveučilišta u Sussexu, upozoravajući kako su takve štetočine razvile otpornost na pesticide te su posve zadovoljne životom u urbanoj okolini. Njihovim širenjem bi s vremenom izumrlo i mnogo više od 40 posto trenutno najugroženijih vrsta.
- Sigurno je da će u konačnici, ako doista nestanu mnoge vrste insekata, oni jednom biti zamijenjeni novim vrstama, ali na to ćemo se morati načekati. Pogledate li što se događalo u prethodnim slučajevima masovnih izumiranja, uvijek se nekoliko vrsta uspjelo prilagoditi i zavladati svim dostupnim prostorima da bi tijekom vremena evoluirali u nove vrste. Dakle, nimalo ne sumnjam da će se to ponoviti kroz milijun ili nekoliko milijuna godina i da će na našem planetu nastati novi biodiverzitet koji će nadomjestiti vrste nestale u 20. i 21. stoljeću. Doduše, to nije nimalo utješno za našu djecu i generacije koje dolaze - zaključuje znanstvenik.