Ključni događaji:
- Obnovljeno više od polovice toplana u Ukrajini
- Rusija prebacuje u Bjelorusiju sustave protuzračne obrane
- Rusi: ‘Nuklearka Zaporižja ostaje pod kontrolom Moskve‘
- Borrell: ‘Rat Rusije i Ukrajine možda neće završiti, nego se zamrznuti kao onaj u Koreji‘
- Nestalo 329 ukrajinske djece, više od 12 tisuća završilo u Rusiji
Više od polovice oštećenih toplana u Ukrajini je obnovljeno
Više od polovice oštećenih postrojenja za grijanje u Ukrajini je obnovljeno, navodi energetska tvrtka YASNO, koja obavlja opskrbu strujom i prirodnim plinom, prenosi CNN.
Predsjednik uprave tvrtke kaže da je "316 objekata opskrbe grijanjem već obnovljeno, što je 53,3 posto od ukupnog broja zahvaćenih objekata".
"Unatoč stalnom granatiranju, Ukrajina je započela sezonu grijanja - 99,7 posto kotlovnica je počelo raditi, a 99,6 posto stambenih zgrada, 97,9 posto vrtića, 98,9 posto škola i 99,9 posto zdravstvenih ustanova dobilo je grijanje", rekao je izvršni direktor YASNO-a Sergej Kovalenko.
"Sada se poduzimaju posebni napori za ponovno uspostavljanje rada postrojenja za proizvodnju topline na oslobođenim teritorijima regija Harkiv i Herson, gdje je situacija s pristupom komunikacijama i dalje teška", dodao je.
Rusija prebacuje u Bjelorusiju 15 sustava protuzračne obrane
Rusija je prebacila velik konvoj vojne opreme u Bjelorusiju, uključujući najmanje 15 raketnih sustava zemlja-zrak Tor-M2 i 10 inženjerskih vozila, izvijestila je bjeloruska grupa Hajun, koja prati kretanje ruskog oružja.
Prema tom izvješću, "ovo nije posljednji vojni konvoj s teretom ove vrste", prenosi Kyiv Independent.
Dana 27. studenog, ukrajinski Glavni stožer priopćio je da se Rusija sprema prerasporediti nekoliko jedinica iz Bjelorusije na okupirana područja Ukrajine.
Do 12.000 mobiliziranih ruskih regruta stacionirano je u Bjelorusiji, izvijestio je 25. studenog Nacionalni centar otpora ukrajinske vojske.
UN: Humanitarna situacija u južnoj Ukrajini je kritična, ljudi su bez struje i grijanja
Ujedinjeni narodi kažu da je situacija u južnoukrajinskim gradovima Mikolajivu i Hersonu i dalje "strašna" i "kritična". Gotovo četvrt milijuna ljudi samo u Mikolajivu suočavaju se s nedostatkom grijanja, vode i struje.
Glasnogovornik UN-a Stéphane Dujarric kaže da je humanitarna koordinatorica Denise Brown posjetila dva južna grada tijekom vikenda. Brown je izvijestila da ljudi koji bježe iz Hersona idu u Mikolajiv, prema Dujarricovim riječima, prenosi CNN.
"Neke točke grijanja već su uspostavljene u Mikolajivu kako bi se pomoglo ljudima koji ne mogu grijati svoje domove. Humanitarni radnici osiguravaju zalihe i generatore kako bi ova mjesta postala funkcionalna", rekao je Dujarric.
U Hersonu, "očekujemo da ćemo, uz podršku vlasti, moći pokriti osnovne potrebe ljudi koji su ostali u gradu, ako budemo u stanju održati istu razinu pomoći poslane u posljednja dva tjedna".
"Situacija s vodom, grijanjem i strujom, međutim, ostaje teška, iako se opskrba električnom energijom postupno uspostavlja", dodao je glasnogovornik UN-a.
Donatori su ove godine preko UN-a osigurali 3,1 milijardu dolara humanitarne pomoći, ali Dujarric upozorava da je nastavak financiranja važan za "održavanje trenutka ili odgovora", posebno tijekom zimskih mjeseci.
"I dalje smo zabrinuti zbog položaja civila u Ukrajini, posebno kako dolazi zima. Radimo na pružanju podrške ljudima uslugama i potrepštinama kako bismo osigurali da budu zaštićeni i ugrijani tijekom ovih teških mjeseci", rekao je Dujarric.
Bidenova administracija odobrila moguću prodaju oružja Finskoj vrijednu 323 milijuna dolara
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena u ponedjeljak je obavijestila Kongres o svom odobrenju moguće prodaje taktičkih projektila i drugih oružanih sustava, stoji u obavijesti američkog State Departmenta. Odobrenje predložene prodaje dolazi u trenucima kada Finska želi pristupiti NATO-u, prenosi CNN.
"Ova predložena prodaja podržat će vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država poboljšanjem sigurnosti partnera od povjerenja, što je važna snaga za političku stabilnost i gospodarski napredak u Europi", stoji u obavijesti. "Od vitalnog je značaja za nacionalni interes SAD-a da se pomogne Finskoj u razvoju i održavanju snažne i spremne sposobnosti samoobrane".
"Predložena prodaja poboljšat će finske sposobnosti u segmentu oružja zrak-zrak i zrak-zemlja te će pozitivno utjecati na odnose SAD-a sa zemljama u nordijskoj regiji", navodi se dalje. "Finska namjerava koristiti ove obrambene proizvode i usluge za svoju flotu borbenih zrakoplova. Finska neće imati poteškoća s ugradnjom ove opreme u svoje oružane snage".
Stoltenberg: Putin pokušava iskoristiti zimu kao oružje protiv Ukrajine
Rusija će vjerojatno nastaviti napadati ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, plinsku infrastrukturu i osnovne usluge za ljude, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, dodajući da ruski predsjednik želi iskoristiti zimu kao ratno oružje.
"Činiti to kada ulazimo u zimu pokazuje da predsjednik (Vladimir) Putin sada pokušava iskoristiti... zimu kao ratno oružje protiv Ukrajine", rekao je Stoltenberg novinarima u Bukureštu pred dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u utorak i srijedu, prenosi Reuters.
Stoltenberg je rekao kako očekuje da će NATO ubrzati slanje sustava za protuzračnu obranu Ukrajini, piše dpa.
"Jedna od poruka" sastanka NATO-a u Bukureštu bit će potreba da se "ubrza" slanje više sustava za protuzračnu obranu, streljiva i rezervnih dijelova Ukrajini kao i jačanje obuke ukrajinskih vojnika, dodao je.
Kijev: Radnici koji neće potpisati ruske ugovore ne mogu više u elektranu Zaporižju
Ukrajinska vojska objavila je u ponedjeljak da je Moskva zabranila ukrajinskim radnicima koji su odbili potpisati ugovore s ruskom tvrtkom za atomsku energiju ulazak u nuklearku Zaporižju koju su ruske snage okupirale u ožujku.
Ukrajinski radnici radili su u najvećoj nuklearnoj elektrani u Europi, koja se nalazi u djelomično okupiranoj jugoistočnoj regiji Zaporižji, unatoč činjenici da je ona pod ruskom kontrolom.
"Po dostupnim informacijama, od danas, okupatori su zabranili ulazak na teritorij nuklearne elektrane Zaporižje ... radnicima koji su odbili potpisati uzgovore s Rosatomom", objavio je ukrajinski glavni stožer.
Zasad nema informacija s ruske strane vezano uz tu tvrdnju, a nije se još oglasio ni glasnogovornik ukrajinskog Energoatoma.
Uprava okupiranog grada Enerhodara koju je postavila Rusija objavila je u ponedjeljak da nuklearna elektrana Zaporižja ostaje pod kontrolom Rusije, nakon što je visoki ukrajinski dužnosnik sugerirao da se ruske snage pripremaju za odlazak.
"Mediji aktivno šire lažne informacije da se Rusija navodno planira povući iz Enerhodara i napustiti (nuklearku). Ova informacija nije istinita", rekla je uprava koju podržava Rusija u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Čelnik ukrajinske državne tvrtke za nuklearnu energiju rekao je u nedjelju da postoje znakovi da se ruske snage možda spremaju napustiti elektranu Zaporižju.
Mnogi zaposleni u nuklearnoj elektrani žive u obližnjem gradu Enerhodaru koji je pod ruskom okupacijom od prvih dana invazije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je u rujnu aneksiju ukrajinskih regija Donecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje gdje njegove snage tvrde da imaju djelomičnu kontrolu, a taj su potez osudili Kijev i njegovi zapadni saveznici kao nezakonit.
Ukrajinska prva dama: Seksualno nasilje je dio ruskog ‘arsenala‘
Ukrajinska prva dama Olena Zelenska rekla je u ponedjeljak na konferenciji u Londonu da su "seksualno nasilje i zločini" dio ruskog "arsenala" kojim žele "poniziti Ukrajince" i zatražila "međunarodni odgovor" u vezi s tim.
"U ovom trenutku ured državnog odvjetnika vodi istragu o više od sto" slučajeva spolnog nasilja za koje se sumnja da su ga počinili ruski vojnici, rekla je Zelenska, dodajući da je to tek "mali dio" velikog broja takvih slučajeva u ukrajinskom sukobu.
Podsjetila je da je prvi slučaj za koji se vodi sudski postupak slučaj žene koju su vojnici silovali pošto su joj ubili supruga.
Nakon ruske invazije 24. veljače, "okupatori su imali sve više prigoda da ponize Ukrajince i, nažalost, spolno nasilje i spolni zločini dio su njihova arsenala", istaknula je Zelenska.
Rusija "sustavno i otvoreno" provodi spolno nasilje, dodala je.
"Zato je iznimno važno da se to proglasi ratnim zločinom kako bi se agresore moglo kazneno goniti", rekla je, pozivajući na "međunarodni odgovor" radi "suzbijanja spolnog nasilja u sukobima".
Konferenciju koja se održava u ponedjeljak i u utorak, organizirala je britanska vlada zajedno s predstavnicima oko 70 zemalja.
"Doista se nadam da će svijet odgovoriti na ono što se u ovom času događa u Ukrajini", rekla je.
U petak je britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly, boraveći u posjetu Kijevu, najavio novu pošiljku pomoći i "veliku potporu ženama žrtvama silovanja koje je počinila ruska vojska".
Olena Zelenska je ocijenila da je spolno nasilje "najokrutniji i divljački način kojim se pokazuje nadmoć".
"Svi znaju da je velik broj silovanja" počinila ruska vojska u Ukrajini, ali Zelenska ističe da žrtve o tome ne govore puno iz straha da se njihovi agresori ne vrate i ponove nedjelo.
Vlada je osnovala ured za psihološku pomoć žrtvama rata, rekla je Zelenska.
Tijekom poslijepodneva sastala se s Akshatom Murty, suprugom britanskog premijera Rishija Sunaka, u Downing Streetu.
Ukrajinska vojska: Ruski ratni brod s projektilima Kalibr raspoređen u Crno more
Ruski ratni brod sposoban za ispaljivanje krstarećih projektila, priopćila je ukrajinska vojska, nedavno je raspoređen u Crno more s projektilima tipa Kalibr na brodu, prenosi britanski The Telegraph.
Natalija Gumenjuk, glasnogovornica ukrajinske vojske, rekla je kako to ukazuje da su u tijeku pripreme Rusije da pokrene novi val raketnih napada na ukrajinsku energetsku mrežu.
"Vrlo je vjerojatno da će početak tjedna biti obilježen takvim napadom", dodala je.
S padom temperatura ispod nule, ruski napadi doveli su ukrajinsku energetsku mrežu na rub kolapsa i prekinuli opskrbu električnom energijom i vodom za milijune ljudi tijekom posljednjih tjedana.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da "nadolazeći tjedan može biti jednako težak kao i onaj koji je prošao" jer se Rusija priprema za nove udare.
Odgođeni pregovori između SAD-a i Rusije o nuklearnom razoružanju
Rusija je odgodila pregovore o nuklearnom razoružanju sa SAD-om, planirane za ovaj tjedan, javlja Kommersant pozivajući se na američko veleposlanstvo.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u priopćenju da se razgovori između Moskve i Washingtona u Kairu o sporazumu START neće održavati ovog tjedna (od 29. studenog do 6. prosinca), već da je ‘događaj odgođen‘.
Nestalo 329 ukrajinske djece, više od 12 tisuća završilo u Rusiji
Ured glavnog tužitelja Ukrajine izvijestio je da s 329 djece trenutno smatra nestalima u Ukrajini, dok je 12.034 deportirano u Rusiju.
Podaci o djeci od 28. studenog 2022.: 329 je nestalo, 12.034 – deportirano, a 7819 – pronađeno‘, piše u izjavi objavljenoj Telegramu.
Naglašeno je da brojke nisu konačne jer se još uvijek provjeravaju izvješća koja dolaze s bojišnice, kao i iz okupiranih i oslobođenih dijelova Ukrajine.
Prema ukrajinskoj vladi, 440 djece je ubijeno kao posljedica ruskog rata, a 851 dijete je do sada prijavljeno kao ozlijeđeno.
Ured glavnog tužitelja izvijestio je o ukupno 1291 žrtvi djeteta, s najvećim brojem u regijama Donjeck, Harkiv i Kijev.
Brojke nije moguće neovisno provjeriti.
Kazahstanski predsjednik s Putinom
Kazahstanski predsjednik Kassim-Jomart Tokajev susreo se s Vladimirom Putinom na sastanku na kojem su utvrdili povijesne veze između dvije zemlje.
Njegov posjet Kremlju označava prvo putovanje u stranu zenmlju nakon što je osigurao drugi predsjednički mandat proteklog tjedna.
Sedmero europskih ministara vanjskih poslova u Kijevu
Ministri vanjskih poslova Estonije, Finske, Islanda, Latvije, Litve, Norveške i Švedske posjetili su danas Kijev kako bi izrazili potporu Ukrajini.
Nekoliko ih je na Twitteru objavilo fotografije iz Kijeva osudivši barbarsku brutalnost Rusije.
Kremlj pozdravlja ponudu Vatikana da posreduje, ali stav Kijeva to onemogućava
Kremlj je priopćio u ponedjeljak kako pozdravlja ponudu nekih država, uključujući Vatikan, da osiguraju pregovaračku platformu za rješavanje ukrajinskog sukoba, no da Kijev to svojim stajalištem onemogućava.
"Naravno, pozdravljamo takvu političku volju, ali s obzirom na de facto i de jure situaciju koju sada imamo na ukrajinskoj strani, takve platforme ne mogu biti tražene", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Papa Franjo ponovio je prije 10 dana u intervju za talijanski dnevnik La Stampa da je Vatikan spreman sve učiniti da posreduje i da se okonča sukob između Rusije i Ukrajine.
Otkad je Rusija napala Ukrajinu prije više od devet mjeseci nekoliko država, uključujući Tursku, Izrael i Kinu ponudilo se da budu potencijalni posrednici u sukobu.
Rusija je optužila Ukrajinu da je onemogućila pregovore isključivanjem angažmana predsjednika Vladimira Putina, a Kijev je protiv ideje ustupanja bilo kojeg teritorija zauzetog u onome što Zapad i Ukrajina vide kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu.
Papa Franjo često spominje Ukrajinu u svojim javnim obraćanjima i nekoliko puta je upozorio da kriza prijeti upotrebom nuklearnog oružja s globalnim posljedicama koje se neće moći kontrolirati.
Prošli mjesec prvi put je izravno molio Putina da zaustavi "spiralu nasilja i smrti" u Ukrajini.
Putin: Međunarodna trgovina je krizi, okrećemo se novim tržištima
Obraćajući se sudionicima 18. Foruma međurionalne suradnje Rusije i Kazahstana, ruski čelnik Vladimir Putin poručio je da je ‘međunarodna trgovina u krizi i da Rusija preusmjerava gospodarstvo na nova tržišta‘, prenosi agencija Ria Novosti
- Međunarodna trgovina je u velikoj krizi. Imajući to na umu, u Rusiji se provode opsežne mjere za preusmjeravanje izvoza i uvoza na nova tržišta, u tijeku je rad na opremanju i poboljšanju učinkovitosti novih međunarodnih koridora istok-zapad i sjever jug, poručio je.
Istaknuo je da Rusija i Kazahstan imaju velike izglede za suradnju u različitim industrijama.
Ruski zastupnik: Kada dokrajčimo elektroenergetsku mrežu Ukrajine, sljedeći je na redu bankarski sustav
Zastupnik ruske Dume Andrej Guruljov poručio je da će njegova zemlja dokrajčiti elektroenergetsku mrežu Ukrajine, a zatim ciljati na njezin bankarski sustav.
- Ako granatiramo središte njihovog bankarskog poslovanja, onemogućit ćemo prijenos novca, kartice neće raditi i ljudi neće dobivati plaće, govorio je na ruskoj televiziji Guruljov.
Njegov istup prenio je Francis Scarr, dopisnik BBC-ja koji prati ruske medije.
- Oni pričaju da nemaju struje i vode, ništa od toga nije važno. Zaustavljena je industrijska proizvodnja u Ukrajini. To je najvažnija stvar. Industrija koja je donosila prihode. Industrija koja je proizvodila oružje, sve je zaustavljeno, To je najvažnije, sve drugo su nuspojave.
- Mi možemo s jednim projektilom raznijeti željeznički kolodvor. Zašto to ne činimo? Sada radimo na njihovoj energetskoj mreži, uništit ćemo ju, zaprijetio je, a onda otkrio da je sljedeći na redu bankarski sustav.
Borrell: Rusija želi Ukrajince osuditi na mrak i hladnoću
Visoki predstavnik EU-a Josep Borrell izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu prije početke sjednice Vijeća ministara vanjskih poslova europskih zemalja.
- Putin nastavlja bombardirati Ukrajinu. Nastavlja s pokušajima da pretvori Ukrajinu u crnu rupu, bez svjetla, struje, topline - želi Ukrajince osuditi na mrak i hladnoću. Dakle, moramo nastaviti s našom potporom, pružiti Ukrajini više sredstava za suočavanje sa zimom bez struje. To znači puno toga, od električnih instalacija do svega što vam može zatrebati da preživite zimu bez struje. Teško je zamisliti, ali upravo to se događa. Danas, na rat u Ukrajini moramo promatrati iz aspekta humanitarne rkize, poručio je.
U ruskim gradovima pojavljuju se znakovi za skloništa
Na ulicama ruskih gradova uz ukrajinsku granicu pojavile su se oznake za skloništa u slučaju bombaškog napada, ali i u mjestima udaljenima od granice, izvijestio je nezavisni portal Holod, a prenosi Moscow Times.
Očekuje se da će do početka prosinca u Belgorodu biti postavljeno 700 oznaka, poručio je gradonačelnik Valentin Demidov.
Postavljanje oznaka označava ‘drugu fazu‘ pripreme civilne obrane, tvrdi Demidov.
- U prvoj fazi smo pregledali svako mjesto koje može poslužiti kao sklonište i utvrdili odgovornosti za odobravanje pristupa i nadzor stanja u skloništima, rekao je Demidov.
Oznake za skloništa uočena su i u Rostovu na Donu, udaljenome 150 kilometara istočno od Mariupolja.
Peskov: Ne tražite znakove tamo gdje ih nema
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov zanijekao je izvješća da ruske snage planiraju napustiti nuklearnu elektranu Zaporižja u Ukrajini, rekavši novinarima da ‘ne bi trebali tražiti znakove tamo gdje ih nema‘.
Kremlj je u međuvremenu priopćio da pozdravlja odluku Vatikana da osigura pregovaračku platformu za rješavanje ukrajinskog sukoba, ali da je "stav Kijeva to učinio nemogućim".
Papa Franjo je prije 10 dana ponovio da je Vatikan spreman učiniti sve kako bi posredovao i okončao sukob između Rusije i Ukrajine, govoreći u intervjuu za talijanski dnevnik La Stampa.
Stiže grijanje u domove Enerhodara? Nuklearka na režimu ‘vrućeg gašenja‘
Dvije jedinice nuklearne elektrane Zaporižja prebačene su na režim ‘vrućeg gašenja‘, što znači da se reaktori zagrijavaju do stanja koje omogućuje stvaranje toplinske energije, poručio je savjetnik generalnog direktora Rosenergoatoma Renat Karča u eteru TV kanala Rossiya 24.
- U tijeku je prijenos, toplinska energija ulazi u gradski sustav grijanja Enerhodara. Naravno, temepratura je daleko od željenoga, ali nuklearni stručnjaci čine sve što mogu u ovim uvjetima, ustvrdio je, a prenosi agencija RIA Novosti.
SAD razmatra slanje projektila koje gađa mete udaljene 160 kilometara
Pentagon razmatra prijedlog Boeinga da u Ukrajinu pošalje jeftine, male i precizne bombe koje se mogu postaviti na dostupne rakete. To bi omogućilo Kijevu da udari daleko iza ruskih linija dok se Zapad suočava s izazovima da zadovolji potrebe Kijeva za novim oružjem.
Kako piše Sky News, Ukrajina je u potrazi za sofisticiranim oružjem jer s ne nazire kraj ratu, a smanjuju se savezničke vojne zalihe.
Boeingov predloženi sustav, bomba malog promjera za lansiranje sa Zemlje (GLSDB), samo je jedan od barem šest planova za pokretanje proizvodnje novog streljiva za Ukrajinu i istočnoeuropske saveznike SAD-a, tvrdi izvori u industriji.
GLSDB bi mogao biti isporučen već u proljeće 2023. godine prema dokumentu koji je na uvid dobio Reuters.
Rusi: ‘Nuklearka Zaporižja ostaje pod kontrolom Moskve‘
Nuklearna elektrana Zaporižja ostaje pod kontrolom Rusije, priopćila je u ponedjeljak uprava okupiranog grada Enerhodara koju je postavila Rusija, nakon što je visoki ukrajinski dužnosnik sugerirao da se ruske snage pripremaju za odlazak.
"Mediji aktivno šire lažne informacije da se Rusija navodno planira povući iz Enerhodara i napustiti (nuklearku). Ova informacija nije istinita", rekla je uprava koju podržava Rusija u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Čelnik ukrajinske državne tvrtke za nuklearnu energiju rekao je u nedjelju da postoje znakovi da se ruske snage možda spremaju napustiti ogromnu nuklearnu elektranu Zaporižja koju su zauzele u ožujku ubrzo nakon invazije.
Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga priopćio je u ponedjeljak da su ukrajinske snage krajem prošlog tjedna uništile šest jedinica ruske vojne opreme i da je oko 30 ruskih vojnika ozlijeđeno u borbama u blizini Enerhodara.
Reuters nije mogao odmah provjeriti ta izvješća.
Mnogi zaposleni u nuklearnoj elektrani žive u obližnjem gradu Enerhodaru koji je pod ruskom okupacijom od prvih dana invazije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je u rujnu aneksiju ukrajinskih regija Donecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje gdje njegove snage tvrde da imaju djelomičnu kontrolu, a taj su potez osudili Kijev i njegovi zapadni saveznici kao nezakonit.
‘Rusija i SAD znaju upravljati nuklearnim rizicima‘
Rusija i Sjedinjene Američke Države imaju načine za upravljanje nuklearnim krizma na razini obavještajnih agencija, rekla je otpravnica poslova američkog veleposlanstva u Moskvi Elizabeth Rood za Ria Novosti, dodajući da zasad nije bilo takvih sastanaka.
Dodala je da je to bio razlog nedavnog sastanka šefa CIA-e Williama Burnsa sa Sergejom Naruškinom, glavnim ruskim obavještajcem.
Zelenski: Znamo da teroristi planiraju nove napade
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kasno u nedjelju da će Rusija sigurno pokrenuti nove raketne napade na njegovu zemlju te je pozvao vojsku i građane da se pripreme kako bi izdržali idući tjedan uz opterećenje električne mreže.
Snijeg je pao u Kijevu, a temperatura zraka je oko nule.
Gradske vlasti priopćile su da će radnici ubrzo obnoviti opskrbu strujom i vodom, ali su zbog visoke razine potrošnje uvedena neka ograničenja.
Milijuni ljudi u Kijevu i okolici suočavaju se s poremećajima u opskrbi električnom energijom zbog ruskih raketnih napada.
"Znamo da teroristi planiraju nove napade", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
"Oni se nažalost, dok god imaju projektile, neće smiriti", dodao je.
Zelenski je rekao da bi nadolazeći tjedan mogao biti jednako težak kao i prošli koji su obilježili ruski napadi na elektroenergetsku infrastrukturu zbog čega su se Ukrajinci suočili s najtežim prekidima u opskrbi strujom od početka invazije u veljači.
"Naše obrambene snage se spremaju. Cijela zemlja se sprema", istaknuo je Zelenski.
"Razradili smo sve scenarije, uključujući i s našim partnerima", dodao je.
Nedjelja je bila relativno mirna bez razornih napada na Kijev ili druge veće gradove.
Zapovjedništvo ukrajinske vojske priopćilo je da su ruske snage izvele četiri raketna napada u regiji Dnipropetrovsk te da su gađali civilne objekte više puta.
Međutim, najteža je situacija duž linije bojišnice u raznim dijelovima Ukrajine, rekao je Zelenski u obraćanju.
"Najteže je u regiji Doneck kao što je bio slučaj prethodnih tjedana", kazao je.
Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga objavio je da su ruske trupe granatirale desetak sela u Donecku, uključujući glavne mete Bahmut i Avdivku.
Borrell: ‘Rat Rusije i Ukrajine možda neće završiti, nego se zamrznuti kao onaj u Koreji prije 70 godina‘
Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell smatra da rat između Rusije i Ukrajine "možda neće završiti nego će se zamrznuti poput rata u Koreji" od prije 70 godina.
“U Koreji su dvije strane postigle primirje i prekid vatre uspostavivši liniju razdvajanja. To bi mogao biti izlaz iz ovog konflikta”, izjavio je Borrell (75), potpredsjednik Europske komisije.-
To je rekao u Barceloni gdje je u petak sudjelovao na događaju “Globalne krize, europski odgovori” u organizaciji lokalnog Centra za međunarodne odnose (CIDOB), izvijestile su novine La Vanguardia.
“Ukrajina i Rusija bi se trebale povući sa svojih sadašnjih pozicija da bi se postigao scenarij poput onog u Koreji”, rekao je Borrell. To znači da bi Kijev i Moskva trebali prestati tražiti, braniti ili osvajati teritorij.
Sporazum o primirju u Koreji, još uvijek na snazi, potpisale su 1953. godine Sjeverna Koreja i Sjedinjene Države, u ulozi saveznika Južne Koreje. Sporazumom su okončana vojna djelovanja te je on trebao biti temelj budućem definitivnom mirovnom sporazumu koji do danas nije ostvaren. Opširnije pročitajte OVDJE.