-
Ukrajina se priprema SAD-u predstaviti ažurirani mirovni plan
-
Zelenski spreman organizirati izbore ako dobije jamstva
-
Odobren je plan za ukidanje ruskog plina
-
EU blizu rješenja za financiranje Ukrajine
-
Zelenski: Bit ću iskren. Ukrajina nema snage za povratak Krima
-
Lavrov: Ne želimo rat s Europom. Ali ako pošalje vojnike u Ukrajinu ili nam zaplijeni imovinu - odgovorit ćemo
Sve događaje vezane za rat u Ukrajini pratili smo uživo i jučer, opširnije pročitajte OVDJE
Zelenski s parlamentom raspravljao kako provesti izbore u ratnom stanju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da je s ukrajinskim parlamentom raspravljao o pravnim i drugim pitanjima vezanima uz mogućnost održavanja izbora te pozvao druge zemlje, uključujući Sjedinjene Države, da ne vrše pritisak po tom pitanju.
Zelenski je u utorak izjavio da je spreman održati izbore u roku od tri mjeseca ako su SAD i ostali saveznici Kijeva u stanju osigurati sigurnost glasanja.
Reakcija je to na komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je sugerirao da ukrajinska vlada koristi rat kao izgovor za izbjegavanje izbora.
Zelenskij je u večernjem video obraćanju rekao da je vodio "važnu raspravu" sa zastupnicima u parlamentu, dodajući da neće dopustiti "nikakva negativna nagađanja o Ukrajini".
"Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Washingtonu, u toj mjeri i tako konkretno spominju izbore u Ukrajini, izbore u ratnom stanju, onda na svako pitanje i svaku sumnju moramo dati odgovore iz ukrajinskog prava", rekao je.
„To nije lako, ali pritisak po ovom pitanju definitivno nije ono što nam treba. Očekujem od parlamentarnih zastupnika da iznesu svoja stajališta. Sigurnosni izazovi ovise o partnerima, prvenstveno Americi. Ukrajina mora odgovoriti na političke i pravne izazove. Ukrajina će i odgovoriti“, rekao je Zelenski.
Izbori tijekom rata zakonom su zabranjeni, ali Zelenski, čiji je mandat istekao prošle godine, suočava se s ponovnim pritiskom Trumpa da održi izbore. Ruski predsjednik Vladimir Putin već dugo naziva Zelenskog „nelegitimnim“ partnerom u pregovorima jer se nije izložio ponovnom glasanju.
Ukrajinski predsjednik i drugi dužnosnici odbacili su ideju o održavanju izbora dok su diljem zemlje česti ruski zračni napadi, a gotovo je milijun vojnika raspoređeno na bojištu i milijuni Ukrajinaca raseljeni.
Europski čelnici s Trumpom raspravljali o Ukrajini u "ključnom trenutku" za mir
Čelnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke u srijedu su razgovarali s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom o najnovijim mirovnim naporima Washingtona za okončanje rata u Ukrajini, u kako su ocijenili "kritičnom trenutku" u tom procesu.
Kijev je pod pritiskom Bijele kuće da hitno dogovori mir, ali se protivi planu predstavljenom prošli mjesec koji je podržao SAD, a koji mnogi smatraju povoljnijim za Moskvu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je novinarima u zapadnoj Francuskoj rekao je da je upravo održao 40-minutni razgovor s Trumpom i europskim kolegama o tome kako učiniti pomak po pitanju "teme koja se tiče sviju nas".
U odvojenim priopćenjima zemalja koje su sudjelovale, takozvanih zemalja E3, navodi se da su čelnici pohvalili posredničke napore Trumpove vlade u postizanju snažnog i trajnog mira u Ukrajini, gotovo četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na tu zemlju.
"(Čelnici) su se složili da je ovo kritičan trenutak za Ukrajinu, za njezin narod i za zajedničku sigurnost euroatlantske regije", navodi se u britanskom priopćenju.
London, Pariz i Berlin, zajedno s drugim europskim partnerima i Ukrajinom, posljednjih nekoliko tjedana užurbano rade na usavršavanju izvornih američkih prijedloga prema kojima se predviđa da Kijev prepusti dijelove svog teritorija Moskvi, odustane od pridruživanja NATO-u i prihvati ograničenja veličine svojih oružanih snaga.
Među ključnim elementima koje države E3 pokušavaju dogovoriti su sigurnosna jamstva za Ukrajinu nakon što se postigne mirovni sporazum.
"Intenzivan rad na mirovnom planu se nastavlja i nastavit će se u idućim danima", navodi se u izjavi te skupine.
Macron, britanski premijer Keir Starmer i njemački kancelar Friedrich Merz sastali su se u ponedjeljak u Londonu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećali svoju kontinuiranu podršku Kijevu, u ozračju zabrinutosti da bi mogao biti prinuđen prihvatiti ruske zahtjeve.
Vođe takozvane "Koalicije voljnih", u kojoj je i Hrvatska, skupine zemalja koje podržavaju Ukrajinu, održat će u četvrtak videokonferenciju, priopćio je ured francuskog predsjednika. Zelenskij je rekao da će i on sudjelovati u pozivu.
Sutra sastanak ‘koalicije voljnih‘
Novi sastanak tzv. ‘koalicije voljnih‘, koja okuplja zemlje koje podupiru Ukrajinu, održat će se u četvrtak putem video-konferencije, a tema će biti sigurnosna jamstva za Ukrajinu, rekla je u srijedu glasnogovornica francuske vlade.
- Sastanak koalicije voljnih sutra, kojim će supredsjedati Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, omogućit će napredak u vezi sa sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu i važnim doprinosom Amerikanaca, rekla je glasnogovornica Maud Bregeon.
Elizejska palača precizirala je da će se sastanak održati u četvrtak poslijepodne putem video-konferencije.
Francuski, njemački i britanski čelnici izrazili su u ponedjeljak u Londonu solidarnost s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, uzdrmanim korupcijskim skandalom i kritikama američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Radili su na svojem protuprijedlogu za američki plan za Ukrajinu, iznesen u studenom. Smatra se da taj plan ide u prilog Rusiji, pa ga Kijev i njegovi europski saveznici nastoje ublažiti.
Američki predsjednik, koji pod svaku cijenu želi postići mir, rekao je u nedjelju da je ‘razočaran‘ svojim ukrajinskim kolegom, koji, kako je ustvrdio, ‘još nije pročitao‘ američki plan.
Trump je u utorak rekao za Politico da bi Ukrajina trebala organizirati izbore, optuživši Kijev da ‘koristi rat‘ kako bi ih izbjegao.
Zelenskij je rekao da je ‘spreman‘ na izbore i poručio da će brzo poslati Washingtonu svoju revidiranu verziju američkog plana za Ukrajinu.
Plan Washingtona predvidio je da Kijev ustupi teritorij koji Rusija još nije zauzela u zamjenu za obećanja u pogledu sigurnosti koje Ukrajina smatra nedovoljnima.
Prema Zelenskom, glavna sporna pitanja odnose se na teritorij i međunarodna sigurnosna jamstva.
Ukrajina je uvjerena da će je, čak i ako bude proglašen mir, Rusija ponovno napasti prije ili kasnije.
Otkriven identitet poginulog pripadnika britanskih oružanih snaga
Britansko ministarstvo obrane potvrdilo je da je pripadnik oružanih snaga koji je jučer poginuo u Ukrajini 28-godišnji desetnik George Hooley iz padobranskog puka.
- S tugom možemo potvrditi da je pripadnik britanskih oružanih snaga koji je jučer poginuo u Ukrajini desetnik George Hooley iz Padobranskog puka. Naše misli su s njegovom obitelji i prijateljima u ovom izuzetno teškom trenutku, stoji u priopćenju.
Kremlj: ‘Trumpovi stavovi su usklađeni s našima‘
Nakon što je Donald Trump kritizirao europsko upravljanje ratom u Ukrajini, poručivši da europski čelnici ‘u mnogočemu ne rade dobar posao‘, oglasio se i Kremlj.
Prema pisanju državne agencije TASS, glasnogovornik Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da je Kremlj ‘pažljivo proučio Trumpov intervju… posebno dio koji se odnosi na Rusiju i rješavanje ukrajinskog sukoba‘, piše Sky News.
Peskov je dodao da su Trumpovi stavovi o ukrajinskom članstvu u NATO-u, teritorijima i gubitku ukrajinskog zemljišta ‘vrlo usklađeni s pozicijom Moskve‘.
Također je naveo kako Kremlj pomno prati i izjave Volodimira Zelenskog o održavanju predsjedničkih izbora, podsjetivši da ‘Putin već dugo govori o potrebi toga‘.
Sve se to događa u trenutku kada je i sam Putin izložen kritikama zbog načina upravljanja Rusijom, uz optužbe za gušenje opozicije i pretvaranje države u de facto diktaturu nakon što je 2020. resetirao svoje predsjedničke mandate.
Ukrajina bi trebala dobiti stare poljske avione
Ukrajina bi uskoro mogla dobiti borbene avione MiG-29, dok Kijev i Varšava pregovaraju o razmjeni u kojoj bi Poljska zauzvrat dobila ukrajinsku dron tehnologiju, piše Sky News.
Glavni stožer poljske vojske objavio je jučer na X-u da su razgovori u tijeku, ali da konačna odluka još nije donesena. U priopćenju se dodaje da su zrakoplovi sovjetske proizvodnje na zalazu i bliže se kraju operativnog vijeka.
- Pregovaramo s ukrajinskom stranom o predaji MiG-ova 29, ali razgovaramo i o prijenosu tehnologije u Poljsku, poput dronova. Solidarnost mora biti dvosmjerna, rekao je danas poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz za javni radio.
Poljske oružane snage poručile su da bi ‘donacija zrakoplova bila dio savezničke politike potpore Ukrajini i održavanja sigurnosti na istočnom krilu NATO-a‘.
Lavrov: ‘Nemamo namjeru ratovati s Europom, ali već imamo spreman odgovor‘
- Rusija nema namjeru ratovati s Europom, ali će odgovoriti ako europske snage budu raspoređene u Ukrajini, poručio je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u obraćanju Vijeću Federacije, piše TASS.
- Kao što je predsjednik naglasio, nemamo nikakve planove za rat protiv Europe. Nikakve. No odgovor ćemo dati na svaki neprijateljski korak, uključujući slanje europskih vojnika u Ukrajinu ili zapljenu ruske imovine. Na taj odgovor već smo spremni, rekao je.
Lavrov je ustvrdio da su Velika Britanija, vodstvo Europske komisije te većina članica NATO-a i EU zauzele ‘potpuno destruktivan stav‘ prema Ukrajini, ignorirajući realnost.
Po njemu, Zapad se ‘uljuljkao u iluziju‘ da Rusiju može nekako poraziti, nakon što je sav svoj politički kapital uložio u ‘posrednički rat‘ koji vode Ukrajinci.
Ranije su ministri vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske, Italije, Poljske, Francuske, Njemačke i EU objavili zajedničku izjavu nakon sastanka u Londonu, ponovivši svoju predanost ‘snažnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu‘.
Ona uključuju i razmatranje stvaranja koalicije zračnih, kopnenih i pomorskih snaga koje bi trebale osigurati povjerenje u budući mir i pomoći obnovi ukrajinske vojske, zaključuje TASS.
Odobren plan za ukidanje ruskog plina
Veleposlanici država članica EU odobrili su plan Unije da do jeseni 2027. potpuno ukine uvoz ruskog plina, potvrdio je glasnogovornik danskog predsjedanja EU.
Prema sporazumu predstavljenom prošlog tjedna u Bruxellesu, EU će do kraja 2026. obustaviti uvoz ruskog ukapljenog plina, a do kraja rujna 2027. i plina koji dolazi plinovodima.
Zabranu još trebaju formalno potvrditi ministri država članica i Europski parlament, no očekuje se da će obje institucije dati jasnu podršku, unatoč protivljenju Mađarske i Slovačke.
Šefica europske diplomacije Kaja Kallas prošlog je tjedna istaknula kako će ovaj sporazum ‘okončati energetsucnu ucjenu Moskve i presjeći prihode kojima financira svoj rat‘.
Udio ruskog plina u europskom uvozu pao je s 45% prije početka invazije 2022. na oko 12% u listopadu.
Lavrov: ‘Trump nas jedini razumije‘
Sergej Lavrov jutros se obratio u Vijeću Federacije. Kako navodi državna agencija TASS, pohvalio je Donalda Trumpa kao ‘jedinog zapadnog čelnika‘ koji pokazuje razumijevanje za ruski stav o Ukrajini.
Ruski ministar vanjskih poslova pritom je kritizirao i Veliku Britaniju te Europsku uniju, ocijenivši da su obje ‘u beznadnom političkom sljepilu‘ i da se zavaravaju iluzijom da mogu nadvladati Rusiju.
TASS također prenosi kako je Lavrov poručio da Moskva nema namjeru ulaziti u rat s Europom, ali da je spremna reagirati ako zapadne snage budu raspoređene u Ukrajini.
Govoreći o razgovorima s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, Lavrov je istaknuo kako je u njima otvorio pitanje zaštite prava nacionalnih manjina u Ukrajini.
U ruskom noćnom napadu poginuo civil, nekoliko je ranjenih
Ukrajinske službe za hitne intervencije objavile su najnovije podatke o ruskim napadima na istočnu Dnjipropetrovsku oblast tijekom noći.
U napadu na grad Krivi Rih poginuo je jedan muškarac, dok su dvojica ranjena u Nikopolu. Pod udarima su se našla i naselja Marhanec te Červonohrihorivska, gdje su oštećeni poljoprivredno gospodarstvo, privatna kuća, električne vodove i jedno vozilo.
Napadi su uslijedili dan nakon što je u ponedjeljak u Krivom Rihu, rodnom gradu Volodimira Zelenskog, ubijen još jedan 51-godišnji muškarac.
Zelenski: ‘Trenutačno nemamo snage vratiti Krim‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da Ukrajina trenutačno nema snage vratiti Krim, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine, javlja CNN.
- Bit ću iskren, danas za sve to nemamo dovoljno snage, nemamo ni dovoljnu podršku, rekao je kada su ga pitali je li Vladimiru Putinu, na njihovu prvom susretu u Parizu 2019., rekao kako želi povratak Krima i ulazak Ukrajine u NATO.
Taj sastanak bio je njihov prvi i jedini otkako je Zelenski preuzeo dužnost, a održan je u pokušaju da se pronađe put prema okončanju sukoba u Donbasu, nešto više od dvije godine prije ruske invazije velikih razmjera u veljači 2022.
Američki predsjednik Donald Trump spomenuo je taj susret u intervjuu za Politico.
- Možda sam to rekao na tom prvom sastanku. I mislim da sam bio u pravu, prisjetio se Zelenski, dodajući da Ukrajina danas jednostavno nema kapaciteta da vrati Krim.
Zelenski spreman organizirati izbore ako dobije sigurnosna jamstva
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman održati izbore unutar 60 do 90 dana, čak i dok traje rat s Rusijom, ako Sjedinjene Države i Europa mogu jamčiti sigurnost takvog glasanja, izvijestila je u utorak ukrajinska novinska agencija Interfax-Ukrajina.
- Osobno sam voljan i spreman za to, rekao je Zelenskij novinarima.
Rekao je da će biti potrebne i promjene ukrajinskog izbornog zakona te je zatražio od zastupnika iz svoje stranke da pripreme potrebne amandmane.
Ukrajinski ratni zakon zabranjuje predsjedničke, parlamentarne i lokalne izbore. Premda se sam zakon može mijenjati, Ustav dopušta parlamentarne izbore tek nakon ukidanja ratnog stanja. Ustavni amandmani zabranjeni su u ratno doba.
Ukrajina nije održala izbore od ruske invazije u veljači 2022. Zelenskijev redovni mandat istekao je u svibnju 2024., a mandat parlamenta završio je u kolovozu 2024. Lokalni izbori trebali su se održati krajem listopada 2025.
Činjenica da se izbori ne mogu održati pod izvanrednim stanjem nije jedinstvena za Ukrajinu, već standardna praksa u mnogim zemljama.
Američki predsjednik Donald Trump nedavno je izrazio podršku održavanju izbora u ratom razorenoj zemlji. Ranije ove godine optužio je Zelenskog da je ‘diktator‘ i da mu nedostaje demokratski legitimitet - prihvativši jezik kojim se koristi Kremlj.
Kijev, međutim, naglašava da predsjednikove ovlasti ostaju legitimne pod izvanrednim stanjem i napominje da je Ukrajina imala šest različitih predsjednika od 1991., u usporedbi sa samo dva u Rusiji u istom razdoblju.
U Ukrajini također postoji zabrinutost da bi Rusija mogla pokušati manipulirati bilo kojim glasanjem i instalirati marionetsku vladu prijateljsku Kremlju.
Još jedno neriješeno pitanje jest kako osigurati sudjelovanje svih ukrajinskih birača koji imaju pravo glasa. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 5,8 milijuna ljudi pobjeglo je u inozemstvo, a nekoliko milijuna živi na teritorijima koje je okupirala Rusija.
Ukrajina se priprema SAD-u predstaviti ažurirani mirovni plan
Ukrajina i njezini europski partneri uskoro će SAD-u predstaviti "pročišćene dokumente" o mirovnom planu za okončanje rata s Rusijom, najavio je u utorak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Kijev je pod pritiskom Bijele kuće da osigura brzi mir, ali se protivi prošlomjesečnom planu koji podržavaju Sjedinjene Države, a koji mnogi smatraju povoljnim za Moskvu.
Ukrajinski dužnosnici također traže snažna sigurnosna jamstva od partnera, u slučaju dogovora o prekidu vatre, kako bi spriječili ponovni napad Rusije u budućnosti. U izjavi je Zelenskij rekao da su nove komponente sporazuma, dogovorene s britanskim, francuskim i njemačkim čelnicima u Londonu u ponedjeljak, spremne za pregled SAD-a.
"Ukrajinska i europska komponenta sada su razvijenije i spremni smo ih predstaviti našim partnerima u SAD-u. Očekujemo da ćemo potencijalne korake brzo učiniti što izvedivijima", napisao je na platformi X.
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je u utorak da saveznici rade na tri odvojena dokumenta, uključujući okvir od 20 točaka, skup sigurnosnih jamstava i plan obnove.
"Mislim da smo bliže mirovnom sporazumu nego ikad od početka rata", rekao je na događaju u Helsinkiju.
Između ostalih zahtjeva, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Ukrajina mora predati cijelu svoju istočnu regiju Donbas prije nego što Rusija prestane s borbama, što Zelenskij dosljedno odbija.
"Rusija je puno veća. Mnogo je jača u tom smislu", rekao je Trump u intervjuu za Politico, dodavši da će Zelenski "morati početi prihvaćati neke stvari".
Na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini, zamjenica američkog veleposlanika Jennifer Locetta izjavila je da Sjedinjene Države rade na premošćivanju jaza između Moskve i Kijeva. Rekla je da je cilj osigurati trajno primirje i "međusobno dogovoreni mirovni sporazum koji ostavlja Ukrajinu suverenom i neovisnom te joj pruža priliku za pravi prosperitet".
"Ono što imamo na stolu prilično su realni prijedlozi za dugoročno i trajno rješenje ukrajinskog sukoba. Rusija će u svakom slučaju postići ciljeve svoje specijalne vojne operacije. Jedino je pitanje hoćemo li to učiniti vojno ili diplomatski. Ponovno ponavljamo da preferiramo ovaj drugi način", rekao je Vasilij Nebenzja, stalni predstavnik Rusije pri UN-u.
Zelenski je u utorak izjavio da je spreman održati izbore u roku od tri mjeseca ako SAD i ostali saveznici Kijeva mogu osigurati sigurnost glasovanja. Ratni izbori su zakonom zabranjeni, ali Zelenskij, čiji je mandat istekao prošle godine, suočava se s ponovnim pritiskom američkog predsjednika da održi glasovanje.
"Spreman sam za izbore, a štoviše, molim... da mi SAD pomognu, možda zajedno s europskim kolegama, kako bih osigurao sigurnost izbora", rekao je Zelenskij u komentarima novinarima. "A onda će u sljedećih 60-90 dana Ukrajina biti spremna održati izbore."
Izjava Zelenskog uslijedila je nakon Trumpovih komentara u intervjuu za Politico, u kojem se sugerira da ukrajinska vlada koristi rat kao izgovor za izbjegavanje izbora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....