Europa je izumila “konvergencijski stroj”. Kao što Sjedinjene Države prihvaćaju siromašne i pretvaraju ih u dobrostojeća kućanstva, tako je i EU otvorila vrata siromašnim zemljama i pomogla im da postanu gospodarstva s visokom razinom dohotka. To je možda najimpresivnije postignuće europskog modela rasta. Iako nije jednostavno, s obzirom na raznolikost Europe, definirati jedinstveni “europski model rasta”, čini se da postoji zajednički pristup gospodarskome rastu i društvenom napretku koji uključuje različite politike i institucije koje upravljaju trgovinom i financijama, poduzetništvom i inovacijama te radom i državnom upravom.
Rukovodeći se nalazima izvješća Svjetske banke “Zlatni rast: Vraćanje sjaja europskom gospodarskome modelu”, ocijenit ćemo spremnost Hrvatske da maksimalno iskoristi priliku koja joj se otvara pristupanjem EU. Usporedit ćemo Hrvatsku s drugim manjim zemljama, članicama: Češkom i Slovačkom, koje su obje imale istu prosječnu razinu dohotka 2004. godine, kad su pristupile EU, kao Hrvatska danas - 16.000 USD izraženo paritetom kupovne moći; s Estonijom, zemljom koja sada raspolaže jednakim dohotkom kao Hrvatska; te Slovenijom, jedinom bivšom jugoslavenskom republikom koja je pristupila EU. Kako stoji Hrvatska u odnosu na te zemlje sada te u odnosu na vrijeme kad su one ulazile u Europsku Uniju?
Izazov na putu u EU
Hrvatska se kontinuirano približava i dohodovnom i životnom standardu EU. Od 1998. do 2008. udvostručila je svoj BDP po glavi stanovnika te dostigla više od 64 posto prosjeka EU prema paritetu kupovne moći. Međutim, od izbijanja financijske krize 2008. i zbog recesije u kojoj se nalazi zadnje tri godine, Hrvatska se počela odmicati od EU prosjeka te se razina konvergencije prema EU smanjila za oko 3 posto. Stoga, izazov s kojim se suočava na putu prema članstvu u EU u 2013. je zaokret trogodišnjeg trenda i nastavak konvergencije k EU. U tom smislu, najviše nas brine bojažljiv pristup u provođenju strukturnih reformi. Hrvatska treba dodatno poraditi na gotovo svim područjima europskog modela rasta ako želi izvući maksimalnu korist od članstva u EU.
Jače strane Hrvatske
Jedna od njih je trgovina. Trgovina, prvi dio konvergencijskog stroja, pokazala se ključnom za rast Hrvatske. Europska bogata i siromašnija gospodarstva dosegla su putem trgovinske razmjene roba i usluga viši stupanj integracije nego bilo koji drugi dio svijeta, što je dovelo do brže konvergencije dohodovnog i životnog standarda. U protekla dva desetljeća nove države članice EU bile su iznimno uspješne u korištenju trgovinskih mogućnosti te su se integrirale u zapadna tržišta razmjenom roba i modernih usluga. Hrvatska u tome nije iznimka i bez sumnje je imala koristi od ove integracije. Svoju je trgovinsku razmjenu proširila čak i izvan granica zone EU15 te je osvojila nova tržišta.
Druga su financije. Financijska integracija drugi je dio konvergencijskog stroja. U Europi se kapital ponaša na ispravan način: kreće se od bogatijih prema siromašnijim gospodarstvima te zemlje s većim priljevom kapitala imaju tendenciju bržeg rasta. Financijski tokovi su pomogli Europi. Empirijski dokazi ukazuju da su ti tokovi kapitala podupirali rast u novim zemljama članicama EU. Ključni pokretač tih tokova kapitala bila su financijska izravna strana ulaganja. Europske zemlje u razvoju odvele su europske integracije financijskog sektora na novu razinu. Hrvatska je imala koristi od tih tokova, te je gotovo jednaka količina pristiglog kapitala iskorištena kao vlasnički kapital za potporu ulaganjima, i kao dug, namijenjen poticanju potrošnje.