
Kada su kalifornijski inženjeri odlučili brendirati novi, ultrasportski električni automobil, bez razmišljanja su ga nazvali Tesla. Nahranjen električnom baterijom, Tesla je prešao 3400 kilometara od Los Angelesa do Detroita gdje je zatim briljirao na Salonu automobila.
Električni automobil Tesla, neka vrsta Porschea koji ne zagađuje okoliš, statusni je simbol ekološki osviještenih milijardera iz okolice San Francisca. No, Tesla roadster inspirirao je i Obaminu administraciju koja teži “zelenoj ekonomiji” pa je tako američko ministarstvo energetike (DOE), na čijem je čelu nobelovac Steven Chu, izdvojilo pola milijarde dolara za gradnju tvornice električnih automobila u Palo Altu. Cilj je proizvesti manje ekskluzivnu inačicu Tesla električnog automobila koja bi bila dostupna i pripadnicima američkog srednjeg sloja.
Kada je 2007. tvrtka Nvidia, u srcu Silicijske doline, lansirala novu liniju mikroprocesora, nazvala ih je Tesla. Nedavno su, pak, autori videoigre “Dark Void” u kompaniji Capcom Entertainment, također iz Silicijske doline, razmišljali o liku koji bi mogao razumjeti neobične svemirske letjelice izvanzemaljaca. Brzo su se dosjetili i nazvali ga Tesla.
- Nikola Tesla je izumio ‘Treći milenij’ - smatra talijanska Repubblica dok Wall Street Journal tvrdi da se “Nikola Tesla vraća u techno modu”. Jedan od najjačih zagovornika liberalnog kapitalizma, Wall Street Journal nedavno se bavio fenomenom teslamanije, velikim revivalom genijalnog izumitelja.
- Nikola Tesla je moja vječna inspiracija - često govori Lary Page, suosnivač Googlea, čiji tehnofili posljednjih godina “luduju” za Teslom.
Inženjer svih vremena
- Osobno smatram Teslu najvećim inženjerom svih vremena. Tesla je inspiracija svima nama - rekao je dr. Marin Soljačić, docent na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Nakon uspješne demonstracije koncepta bežičnog prijenosa na sobnoj udaljenosti Soljačić je u medijima dobio nadimak “novi Tesla”.
- Pred našom civilizacijom su veliki izazovi. Nove tehnologije nužne su za rješavanje mnogih od tih izazova. Trebat će nam veliki vizionari goleme kreativnosti da dođemo do potrebnih rješenja. Tesla je odličan uzor kakav nam je upravo sada potreban da bi ohrabrio inovatore da su veliki koraci mogući, ali samo pod uvjetom da inovator čvrsto vjeruje u vlastitu viziju - ustvrdio je Soljačić. Dug je popis Teslinih izuma, no moderno je čovječanstvo najviše zadužio sa svojih sedam osnovnih patenata višefaznog sustava izmjenične struje koje je 1888. otkupio industrijalac George Westinghouse. Na temelju toga 1896. sagrađena je hidrocentrala na Niagari da bi se zatim višefazni sustav proširio svijetom i postao Teslin najveći spomenik jer se i danas svuda koristi.
Njegovi su patenti bili i temelj radiotehnike, no Nobelova nagrada za fiziku 1909. pripala je Talijanu Guglielmu Marconiju koji je 1901. uspostavio prvu radiotelegrafsku vezu između Europe i SAD-a. Tek nakon Tesline smrti 1943. američki je Vrhovni sud priznao da je on, a ne Marconi otac radiotehnike.
Nepravedno zaobiđen
Profesor Bernard Carlson sa Sveučilišta Virginia u Charlottesvilleu Nikolu Teslu naziva “izumiteljem snova” jer nije izumio samo vrlo praktične stvari nego je i naveo ljude da prihvate nove tehnologije povezane s njihovim željama i snovima. - Za razliku od Edisona koji je uglavnom bio koncentriran na razvoj izuma prihvatljivih biznismenima, Tesla je odlično shvaćao da ljudi žele i nove tehnologije koje bi im mogle uljepšati život. Primjerice, nedavno sam čitao novinsku priču iz 1904. u kojoj je Tesla govorio kako se nada da bi se njegov bežični sustav mogao koristiti za prijenos vijesti i zvučnih poruka do uređaja ‘ne većeg od džepnog sata’. Dakle, prije više od 100 godina Tesla se poigravao sa željama ljudi da komuniciraju i stalno budu u kontaktu - rekao nam je Carlson koji piše knjigu o Tesli.
Pradjed interneta
Iza Nikole Tesle ostalo je više od 700 patenata, ali i mnoštvo nedovršenih radova, praktički nacrta. Oni se, smatra Carlson, mogu čitati na razne načine. Primjerice, neki istraživači i povjesničari znanosti smatraju da je Tesla zaslužan za otkriće X zraka, za koje je Nijemac Wilhelm Conrad Roentgen 1901. dobio Nobelovu nagradu, te za otkriće elektrona, za koje je Nobel 1906. pripao Britancu Josephu Thompsonu.
Mnogi tvrde da se Teslu može smatrati i pradjedom interneta jer se još prije 100 godina zalagao za ideju “svjetskog sustava za povezivanje komunikacija”. Suvremeni Teslini biografi spominju ga i kao praoca modernog oružja poput krstarećih projektila, kao i američkog programa svemirskog naoružanja “Rat zvijezda”. - Nikola Tesla bio je čovjek ispred svoga vremena jer nije stvarao na uobičajen, nazovimo to ‘sekvencijalan’, konformistički način, nego je često dobivao i spontane uvide i vizije. Stoga je suvremenicima nerijetko bio neshvatljiv. Tek danas postupno shvaćamo neke od Teslinih specijalnih vizija i postupno ih slažemo u zgradu suvremene znanosti na standardno strukturiran način - kaže dr. Davor Pavuna, profesor na Ecole Polytechnique Federale (EPFL) u Lausannei.
Naslovnica Timea
Rođen 1856. u Smiljanima kod Gospića u obitelji pravoslavnog svećenika, Nikola Tesla gotovo 60 godina živio je u Americi. Devedesetih godina 19. stoljeća bio je na vrhuncu slave u SAD-u i novinari su ga opsjedali. Elegantan i profinjen bio je rado viđen u visokom newyorškom društvu.
Medijsku slavu uživao je i u starosti pa mu je 1931. magazin Time čestitao 75. rođendan objavivši na naslovnici glasoviti “Plavi portret”, djelo ekscentrične princeze Vilme Lwoff-Parlaghy. Pa ipak, Nikola Tesla umro je 1943. siromašan i osamljen u sobi hotela New Yorker, gdje je proveo 10 posljednjih godina života. S vremenom je pao u zaborav, pa je u svijesti prosječnog Amerikanca Thomas A. Edison veći izumitelj od Tesle.
- Širim masama, poglavito u SAD-u, trebalo je dosta vremena da ga uoče. Tome je vjerojatno pridonio i New Age pokret, koji je neke njegove izume popularizirao, ali ponekad i pretjerano mistificirao ili krivo tumačio - rekao je Pavuna.
Bitka za posljednji laboratorij
Brojni poklonici Nikole Tesle iz cijelog svijeta posljednjih godinu dana vode bitku da bi se sačuvao posljednji laboratorij genijalnog izumitelja na Long Islandu u New Yorku.
Riječ je o lokaciji Wardenclyffe, oko 6,4 hektara zemljišta koje je Tesla 1901. dobio na korištenje od jednog prijatelja da bi utemeljio znanstveno-tehnološki park. Početni kapital od tri milijuna dolara dao je milijarder J. Pierpont Morgan, jedan od najbogatijih Amerikanaca tog vremena. U sklopu parka Tesla je utemeljio svoj laboratorij, čiju je zgradu projektirao poznati arhitekt Stanford White. Također, podignut je
29-metarski toranj za bežični prijenos energije koji je srušen tijekom Prvog svjetskog rata.
Nažalost, Morgan je 1905. godine odustao od financiranja Wardenclyffea i prezaduženi je Tesla prodao svoj laboratorij.
Zgrada je mijenjala vlasnike, a posljednji u nizu, kompanija Agfa, prošle je godine zbog financijske krize oglasila njezinu prodaju, zajedno s okolnim zemljištem, po cijeni od 1,6 milijuna dolara. Budući da postoji opasnost da će novi vlasnik srušiti zgradu, Tesla Memorial Society iz New Yorka prošle je godine organizirao miting za spas posljednjeg Teslina laboratorija. - Mi smo dosad prikupili oko 400.000 dolara, a naša je ideja da se Wardenclyffe spasi i pretvori u Teslin muzej.
Srećom, zemljište još nije prodano - rekao je dr. Ljubo Vujović, predsjednik Tesla Memorial Societyja koje je zajedno s Tesla Forumom iz Australije pokretač ideje da se 10. srpnja, Teslin rođendan, proglasi Međunarodnim danom znanosti.
- Sugerirano nam je da inicijativu za proglašenjem Teslina rođendana Međunarodnim danom znanosti pokrene neka od država članica UN-a. Apeliramo na Vladu RH da to učini - rekao je Vujović.
Komentari
0