Kornati slove kao jedna od najljepših prirodnih ljepota Hrvatske, ali i Europe. Brojni nautičari uživaju ploveći među skrivenim otocima, a svaki od njih krase divlja i netaknuta priroda te nebeski čisto more.
Uskoro će to iskustvo biti još bogatije. U sljedećih nekoliko godina planira se gradnja Centra za posjetitelje “Kuća okrunjenog mora” u uvali Vrulje, zatim centra “Coronata” i “Škrinje tajni” u Murteru i Betini te 223 nova sidrišna mjesta u čak 19 uvala diljem Kornata.
Prirodna baština
To su tek glavne točke 58 milijuna kuna vrijednog projekta “Rediviva Kurnata” koji Nacionalni park Kornati planira ostvariti do kraja 2021. godine. Projekt financira Europska unija, a sve s ciljem očuvanja, promocije i bolje zaštite jednog od najvećih prirodnih dobara na Jadranu.
- ‘Redivivom Kurnatom’ uspostavit će se bolji sustav upravljanja posjetiteljima te razviti lako dostupni posjetiteljski i turistički sadržaji, atraktivna prezentacija prirodne baštine i sustavna edukacija posjetitelja svih dobnih skupina - kaže Martina Markov, viši stručna suradnica u NP-u Kornati i voditeljica projekta.
Brojni nautičari uživaju ploveći među skrivenim kornatskim otocima, a svaki od njih krase divlja i netaknuta priroda te nebeski čisto more. Slove kao jedna od najljepših prirodnih ljepota Hrvatske, ali i Europe
Prvi učinci projekta bit će vidljivi već iduće ljeto. Spomenuta sidrišna mjesta bit će postavljene u uvalama Lavsa, Vrulje, Kravljačica, Lojena, Zmorašnja, Donji Statival, Gornji bok, Lojena 2, Gornji Statival, Opat, Pod Bižanj, Ravni-Kameni Žakan, Tomasovac, Anica, Gujak, Koromašnja, Lučica, Šipnate te Strižnja.
Iz NP-a Kornati ističu kako će se novim sidrištima smanjiti oštećenja morskog dna te će se pridonijeti očuvanju važne morske cvjetnice Posidonia oceanica koja spada u kategoriju Natura 2000. Naime, svake godine u prosjeku kroz Kornate prođe 100 do 120 tisuća posjetitelja. Riječ je u pravilu o nautičarima od kojih se mnogi sidre u manjim uvalama, dok dio njih odlazi i u ACI marinu Piškera, jedinu marinu u Hrvatskoj koja se nalazi unutar jednog nacionalnog parka.
Likovni postav
Naravno, neće se samo graditi u moru, nego i na kopnu. U uvali Vrulje planirana je gradnja “Kuće okrunjenog mora” unutar koje će biti smješten likovni postav kojim će se prikazati specifičan način života na Kornatima, a u sklopu centra bit će i kafić, sanitarije te suvenirnica.
Planirano je i postavljanje pet pametnih kanti za odlaganje otpada na području NP-a, a na dvije lokacije bit će i spremnici za njegovo odvojeno sakupljanje. Dio projekta je namijenjen i za povećanje sigurnosti posjetitelja Kornata pa će tako biti sagrađena morska signalizacija s 20 novih ploča na Kornatima za lakše kretanje kroz park. Ujedno, u planu je i nabava četiri plovila na hibridni pogon te izviđačko-interventnog plovila koje će imati zadatak brinuti se o sigurnosti posjetitelja unutar parka.
- U turističkom smislu, bit će to velik iskorak što se tiče kvalitete i sigurnosti boravka i interpretacije vrijednosti područja NP-a Kornati, cijelog otoka Murtera, ali i šire, odnosno svojevrsno brendiranje ove turističke destinacije. Pretpostavka je da će implementacija sadržaja unutar projekta unaprijediti atraktivnost ovog područja te da će se broj posjetitelja nakon završetka projekta, ali i njihovo zadovoljstvo povećati - kaže Markov te dodaje kako će od projekta profitirati i lokalna zajednica, odnosno Kurnatari.
Biljni svijet
Nisu svi ciljevi projekta usmjereni direktno na područje Kornata. Na Murteru će se graditi prezentacijski centar “Coronata” gdje će glavna tema biti geologija i prirodna baština nadzemnog dijela NP-a, dok će u Betini biti “Škrinja tajni” u kojoj će naglasak biti stavljen na mobilni morski greben s prezentacijom biljnog i životinjskog svijeta koji živi u Kornatima. Također, bit će umreženi i ostali parkovi preko live streama pa će posjetitelji moći vidjeti što se događa u drugim zaštićenim područjima.
- Projekt ‘Rediviva Kurnata’ financiraju Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’ u iznosu do 41,7 milijuna te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu do 3,6 milijuna kuna. Ostatak potreban za realizaciju su sredstva korisnika, Nacionalnog parka Kornati i partnera, Općine Murter-Kornati i Općine Tisno - ističe Markov.