Stečajni upravitelj Ivan Mikić nazvao me oko 7.30 sati i rekao da se zaustave sve otpreme jer je proglašen stečaj. Kada je vidio da sam zatvorio isporuku, Zec je u svoj ured pozvao sve direktore, uključujući i mene, i uvjeravao nas da stečaja nema, da se nastavlja raditi kao i do tada. Ponašao se kao da smo u 2000. godini, kada je sve bilo u najboljem redu. U podne je došao stečajni upravitelj, preuzeo firmu i na vratima ureda predsjednika uprave promijenio brave. Zec je otišao za Zagreb i više se nikada nije vratio u svoj ured -prepričao nam je Ivica Kolundžić dramatične sate konačne propasti nekada moćnog građevinskog giganta Kamen-Ingrada iz Velike . Kolundžić je u to vrijeme bio direktor proizvodnje i jedan od najbližih suradnika većinskog vlasnika tvrtke Vlade Zeca.
Tog 10. travnja 2006. godine Trgovački sud u Slavonskom Brodu konačno je presudio kompaniji kojom je Zec vladao prethodnih 18 godina, a posljednjih 15-ak godina kao njezin većinski vlasnik. Iako je, prema Kolundžićevim riječima, “do zadnjeg bio uvjeren u Polančeca i Sanadera, govoreći da ima njihove garancije kako neće biti stečaja”, dogodilo se suprotno. Nagomilani dug od 700 milijuna kuna više se nije mogao pokrivati i kraj tvrtke koja je zapošljavala više od tisuću ljudi, od kojih je njih 80 posto bilo iz Požeštine, bio je neizbježan. Jedini koji to nije želio priznati i prihvatiti bio je Zec. Odbio je potpisati kapitulaciju tvrtke. Dramatični sati prepričani na početku teksta samo su epilog propasti Kamena, tvrtke čija je propast bila ključni uzroka gospodarske, ekonomske i socijalnu drame cijele Požeštine, od koje se ovaj kraj do današnjih dana nije oporavio.
Tektonski poremećaj
Kao što je slavonsko gorje sačinjeno od Psunja, Papuka, Krndije, Dilja i Požeške gore koji okružuju Požešku kotlinu, “nastalo tektonskim poremećajima koji su ovom kraju dali neviđene i bogate prirodne resurse kamena, šuma, termalnih voda” (kako piše u jednoj od brošura u kojoj se predstavlja prirodno bogatstvo kraja), tako je propast Kamen-Ingrada, nastalog upravo na eksploataciji kamena, izazvala gospodarski tektonski poremećaj cijele županije.
U posljednjih pet godina nezaposlenost u Požeško-slavonskoj županiji porasla je za čak 51 posto. Broj nezaposlenih opasno se približio brojci od 7000 ljudi. Više od 52 posto nezaposlenih mlađe je od 35 godina. Zecova ostavština u sprezi s lokalnom i državnom politikom u velike je probleme dovela cijeli kraj.
Alojz Tomašević iz HDZ-a došao je na čelo županije prije šest. Tomašević je umirovljeni general Hrvatske vojske, prvi visoki časnik koji je pobijedio na izravnim izborima. Ističe da je propast Kamena “strašno utjecala na gospodarsku, ekonomsku i socijalnu sliku županije.”
- Kamen je u to vrijeme imao više od 1000 zaposlenih i na sebe je vezao još toliko, ako ne i više radnika zaposlenih kod kooperanata. S propašću Kamen-Ingrada propala je i Požeška banka, a kad je propala banka propali su i brojni obrtnici, jer je preko noći na naplatu došlo puno toga. Time je osiromašeno naše gospodarstvo i to se negativno refelektiralo sve do današnjih dana, iako po svim ekonomskim pokazateljima takva tvrtka nije smjela propasti. Na žalost, loše upravljanje ili megalomanski zahtjevi ili ne znam što - ne bih ulazio u detalje, ali jedno tako malo selo ne može imati prvoligaša - nas je možda koštalo razvoja. Ali ne bih ja sada apsolutnu krivnju prebacio na jednog čovjeka. Netko ga je trebao zaustaviti, upozoriti, jer nije se to dogodilo preko noći - rekao je Tomašević.
Vlado Zec bio je apsolutni gospodar Požeštine. Gospodarsku moć gradio je i na političkim osnovama kao HDZ-ovac koji je od 1993. do 1997. bio dožupan zadužen za gospodarstvo, a u sljedeće četiri godine predsjednik Županijske skupštine. No stvari su po njega, ali i po tvrtku i cijeli kraj pošle po zlu kada je na izbore 2001. izašao kao nezavisni kandidat. Bio je to početak kraja, koji je kulminirao 2006., kada je Zec već bio član HSP-a i opet dožupan za gospodarstvo.
Sa Zecom je u Kamenu do 1997. radio i Josip Perić, koji iz tvrtke odlazi na dužnost načelnika Općine Velika kao kandidat HDZ-a. Pad Kamen-Ingrada i Zeca uzrokovao je i pad ovog čovjeka koji danas kaže kako je “otvaranje stečaja nad Kamenom bio kraj života i kraj svijeta za njega, ali i čitavu Veliku, čitav kraj”.
Stečajna masa
Propast Kamena uzrokovala je i propast tvrtke Velički komunalac, koju su ‘97. osnovali Općina sa 51 posto udjela i Kamen-Ingrad sa 49 posto. Formalno, vlasnik je bila Općina, ali stvarno je njome upravljao Zec. Velički komunalac tako je bio upetljan u brojne financijske transakcije Kamena, zbog čega je i sam završio u stečaju, pa je tako vjerojatno zauvijek izgubljeno oko 35 milijuna kuna prijavljenih u stečajnu masu tvrtke za neizvedene, a plaćene radove, naplaćena jamstva, dana jamstva za čiju su naplatu pokrenuti sudski sporovi, dane pozajmice, predujmove‚ koji su se dijelili šakom i kapom, najčešće po Zecovom nahođenju. Tako su i mjenice koje je općinska tvrtka izdavala za kredite Kamena pale na teret Općine, pa je primjerice iznos od 4,5 milijuna kuna iz 2003. godine sa zateznim kamatama narastao na dug od 9 milijuna kuna prema Podravskoj banci. Tek je prošle godine aktualni općinski načelnik Vlado Boban sklopio izvansudsku nagodbu na iznos od 5,4 milijuna kuna, čime je s Općine skinut i posljednji teret Zecove ostavštine.
Praktički je cijela Velika bila pod hipotekom zbog Kamena i kredita koje je podizao njegov većinski vlasnik, a tek je 2010. godine skinuta hipoteka i sa same upravne zgrade Općine. U međuvremenu su uspjeli sudskom presudom iz stečajne mase izvući pročistač otpadnih voda, glavni kolektor i mjesnu kanalizaciju, pa je to ponovno u vlasništvu Općine. Perić danas živi u svojevrsnoj izolaciji. Zahvaljujući suradnji sa Zecom ispao je jedna od “crnih ovaca” u Velikoj i Požeškom kraju, a prije dva tjedna skupa sa Zecom i još četvero ljudi sjeo je na optuženičku klupu zbog Veličkog komunalca.
- Zeca ne viđam niti ga želim vidjeti. Svi smo na kraju nastradali zbog njega jer se izgubio u svojoj bahatosti i ni s kim nije mogao naći zajednički jezik iako je bilo različitih mogućnosti da se problemi riješe, a dugovi refinanciraju. No tko je njemu mogao bilo što. Bio je možda i najjači čovjek Slavonije u gospodarsko-političkom smislu. Koliko puta je znao reći: “Ja sam ovdje šerif, a Perić je načelnik!” U Velikoj se ništa nije moglo dogoditi bez njegovog amena, sve je nadzirao i financirao - crkvu, KUD, nogomet. Ponekad mi se čini da bismo svi mi bili toliko ludi i da bismo skočili s trećeg kata za njim da je on to poželio - objašnjava nam Perić odnose koji su tih godina vladali Velikom. Tvrdi da do stečaja nije trebalo doći.
- Bile su garancije od državnog vrha, od premijera Sanadera, ministra Polančeca‚ da stečaja neće biti, jer je on u konačnici bio i napuhan s obzirom na činjenicu da je Kamen-Ingrad u tom trenutku imao 500 milijuna kuna ugovorenih poslova, a jedan od načina rješavanja problema ležao je u kamenolomu Vetovo, gdje je bilo deponirano 7-8 milijuna kubika otpadnog kamena koji se tamo skupljao prethodnih 20-30 godina i koji se trebao ugraditi u nasipe i temelje Koridora 5C. To je trebao biti spas. Međutim, Trgovačkom sudu netko je naredio da proglasi stečaj - iznosi svoju verziju priče Perić.
Jedan poznavatelj okolnosti koje su dovele do propasti tvrtke i cijele regije priča nam kako je općinsko čelništvo tražilo sastanke s vrhom Vlade i HDZ-a da bi se razgovaralo o Kamenu, ali odaziva nije bilo. Ipak, u ožujku 2006. Perića je primio tadašnji glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak, koji mu je, kako prenosi naš izvor, rekao da je problem Kamena riješen te da je strateški partner pronađen u Strabagu. No od toga nije bilo ništa, a od Perića je pak prigodom jednog posjeta Vladine delegacije Požeštini tadašnja ministrica Marina Matulović-Dropulić, kao izaslanica predsjednika stranke Sanadera, zatražila ostavku. Međutim, ostavku na kraju nije morao podnijeti. Vlada je, naime, raspustila Vijeće nakon što nije usvojen proračun.
(...)