Slikar Branko Šenoa svu svoju životnu energiju trošio je na to da bude dotjeran, pravi gospodin. Njegovu ženu Nastu Rojc, s druge strane, Brankova savršena odijela s rupčićem u gornjem džepu sakoa nisu nimalo impresionirala, priča kolekcionar dr. Josip Kovačić na tavanu palače Demeter-Corvin. Taj tavan, koji se proteže od Radićeve do Tkalčićeve ulice, kroz čitav jedan mali gornjogradski blok, toliko je nakrcan slikama, mapama, notesima, kipovima da se čini kao trošni Louvre hrvatske umjetničke povijesti...
Što bi pomislio Karlo Starčević, lički pivar uvjeren da “najgora zla suvremenog svijeta” počinju s rockom, da je sa mnom slušao kolekcionara kako priča o sinu našeg slavnog i uvaženog književnika Augusta , o muškarcu besprijekorno njegovanom, koji se početkom dvadesetog stoljeća oženio bez prave strasti, valjda zato što je brak de rigueur? Što privatno misli marljivi proizvođač Velebitskog piva doista nije važno, no uvijek iznova začuđuje kako ljudi ne prestaju projicirati pastoralne vizije jednostavnog života u neku povijest u kojoj je sve bilo baš kako treba. Ubojstva, silovanja, mučenja, nevjerojatna surovost i nasilnost - tipičan dan u srednjem vijeku, a ne u 21. stoljeću, prokomentirao bi hladno Steven Pinker, profesor psihologije na Harvardu.
Tako i idila života u mirnom, malom predratnom Zagrebu, u palačama i dvorcima na selu, ima svoje naličje, koje svjedoči o potpunom razlazu s bidermajerskim idejama ispravnog građanskog života posvećenog isključivo Bogu, zaradi i obitelji. Doista, kako svjedoči dr. Kovačić - “posljednji intimus” slikarskih salona Kluba likovnih umjetnica, koji kao da zna baš sve što se tamo događalo, tko je koga volio, o čemu su te žene sanjale, što ih je nadahnjivalo - život ni prije punka nije bio “biblijski strejt”. Čak ni među onima koji su voljeli narodne instrumente i napjeve.
Gusle, kako je svoju violinu zvala, voljela je i svirala Nasta Rojc (1883. – 1964.), supruga slikara Šenoe, kći visokog državnog činovnika - u jednom razdoblju njezin otac dr. Milan Rojc bio je i ministar školstva. Još kao djevojčica zavoljela je samokres, puške i gusle, zapisala je u autobiografskom, neobjavljenom tekstu “Sjene, svjetlo i mrak”, što ga skupa sa stotinama starih fotografija, pisama, skizzenbuchera i mapa čuva dr. Kovačić u svojoj nevjerojatno bogatoj, sveobuhvatnoj zbirci, koju je skupljao desetljećima. Ta je zbirka omogućila desetke značajnih izložbi i slikarskih otkrića i, među ostalim, knjigu povjesničarke umjetnosti Leonide Kovač “Zelene vrpce: samoreprezentacijski radovi Naste Rojc i Stjepana Lahovskog iz zbirke dr. Josipa Kovačića”.
Uz slikaricu Anku Krizmanić, s kojom se družio i koja mu je u poetičnim ili katkad silovitim slikama prepričala sve o svojim ljubavima i ljubavnicima (jedan od njih bio je i glasoviti njemački slikar Otto Dix, a uzbudljiva su i njezina sjećanja na testosteronski moćnog Hercegovca, pjesnika A. B. Šimića), upravo je Nasta Rojc Kovačićevo najveće otkriće, pa i opsesija.
Puška, kaže, tako smo zvali njezinu dohraniteljicu Jelenu Puškarsky, ispričala mu je sve što je znala o Nasti koja je praktično umrla u siromaštvu i zaboravljena kao slikarica sredinom šezdesetih godina. Nije pokopana pokraj muža Branka Šenoe (1879. – 1939.), koji je poetično i posvećeno uglavnom slikao stari Zagreb. Praktično ga je napustila već dvadesetih godina, kad je otišla slikati u Veliku Britaniju, gdje se družila s istaknutim sufražetkinjama. I prije toga na Jadranu je upoznala Miss Onslow, odlikovanu časnicu iz Prvog svjetskog rata, ženu svog života. Počele su skupa putovati i živjeti. Gospođica Onslow u Korčuli je dala izraditi jahtu Festina lente s kojom su obišle Mediteran, jednom čak u društvu Oskara Kokoschke, emocionalno slomljenog burnom ljubavnom aferom s Almom Mahler. Tako je Nasta dobila priliku slikati more i marine iz idealnog očišta. Miss Onslow i Nasta Rojc više se nisu rastajale.
Ženska prijateljstva u Engleskoj između dva rata, čini se, bila su veoma moćna. Nasta Rojc tamo je jako puno radila, napravila brojne portrete i održala zapaženu samostalnu izložbu. Za ženu koja se odlučila emancipirati od patrijarhalnog modela života i prije nego što se to činilo mogućim, Nasta je u Velikoj Britaniji i puno zaradila pa je za svoju prijateljicu i sebe sagradila kuću na Rokovom perivoju koju je sama projektirala.
>>>Sve o uzbudljivom otkriću skrivenih lezbijskih ljubavi hrvatskih slikarica s početka prošlog stoljeća > čitajte u novom broju magazina Svijet<<<
U novom broju magazina Svijet (Nedjeljni Jutarnji + Svijet = samo 10 kuna), na kioscima 16.10. 2011. pročitajte POSLJEDNJI VELIKI INTERVJU Darka Marinca prije uhićenja - 'Moja istina o aferi Podravka'
Kako do magazina Svijet?
Novi broj Svijeta moći ćete kupiti na svim kioscima 16. listopada uz Nedjeljni Jutarnji i nikako drukčije, a za povoljnu cijenu od 10 kuna dobit ćete paket od nevjerojatnih 212 stranica, Nedjeljni + Svijet.
Svijet dulje na kioscima
Prvi brojevi Svijeta rasprodani su u jednom danu, a čitatelji iz cijele Hrvatske zvali su redakciju pokušavajući se dokopati svog primjerka. Zbog velikog interesa paket Nedjeljni+Svijet ostaje u prodaji do utorka.