U nastavku donosimo:
- što donosi nacrt zagrebačkog Plana gospodarenja otpadom i koje su točke posebno istaknute
- ključne korake za CGO Resnik i gdje trenutno zapinje procedura
- što znamenki nema: lokacijska dozvola, studija utjecaja na okoliš i uloga Ministarstva u daljnjim koracima
- scenarije za odlagalište Jakuševec i kako ih Plan veže uz dinamiku novog Centra
- planirane faze projektiranja, nabave i gradnje uz predviđene rokove puštanja u rad
- što se predviđa za pročišćavanje otpadnih voda te koja je uloga Zagreba i Zagrebačke županije u projektu -
Nakon gotovo dvije godine, Grad Zagreb otvorio je javnu raspravu o Planu gospodarenja otpadom do 2029. godine. Riječ je o ključnom dokumentu koji bi trebao usmjeriti razvoj sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu, a Grad ga je bio dužan donijeti do 1. siječnja 2024. godine prema Zakonu o gospodarenju otpadom. Osim kašnjenja ključnog dokumenta, ponovno se postavlja pitanje hoće li kasniti i gradnja Centra za gospodarenje otpadom u Resniku jer se, prema objavljenom nacrtu dokumenta, njezin početak planira tek za 2027., a ne za kraj ove godine, kako je bilo najavljeno.
Dvogodišnje kašnjenje
Posljednji Plan gospodarenja otpadom koji je Zagreb imao odnosio se na razdoblje od 2018. do 2023. godine. U međuvremenu je, bez novog Plana, nova gradska vlast uvela novi model prikupljanja miješanog komunalnog otpada, s obaveznim korištenjem ZG vrećica te ugradnjom podzemnih i polupodzemnih spremnika.
Zakonom, koji je na snazi od srpnja 2021., a izmijenjen je 2023. odlukom Ustavnog suda, jasno su definirani planski dokumenti. No, jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb zakonski rok do kraja 2023. nisu ispunili.
U razdoblju bez novog plana gospodarenja otpadom Zagreb su obilježili i ozbiljni incidenti. U studenom i prosincu 2023. godine dogodila su se dva velika odrona otpada na odlagalištu Prudinec - Jakuševec. Sanacija odlagališta dovršena je tek na ljeto 2025., dok se uzrok odrona službeno utvrđivao gotovo dvije godine. Prema nalazu sudskog vještaka, uzrok je nakupljanje vode u tijelu odlagališta, što se dovodi u vezu s pogreškom u projektu Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH). IGH je takve tvrdnje pak odbacio, navodeći da je projekt izrađen u skladu s pravilima struke. Do danas nitko nije preuzeo odgovornost za odrone u kojima su ozlijeđena dva radnika Čistoće, od kojih je jedan ostao trajni invalid.
Hoće li ključni projekt kasniti?
Upravo se pitanje jednog od najvećih odlagališta komunalnog otpada u ovom dijelu Europe povlači i u nacrtu plana. Dokument nacrta moguće je naći na službenim stranicama Grada, a velik dio njega odnosi se na sudbinu odlagališta i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku.
Prema nacrtu, u novom bi se Centru obrađivali miješani komunalni otpad, biootpad i odvojeno prikupljene sirovine. Gradnja Centra ključna je kako bi se zatvorio Jakuševec, čiji se preostali kapaciteti mogu koristiti najkasnije do 2029. godine. Tada bi Resnik već trebao biti u pogonu. No, ponovno postavljamo pitanje hoće li ključni projekt kasniti? Jer, prema posljednjim informacijama, lokacijske dozvole za gradnju Centra još nema iako je zahtjev predan još u lipnju.
Još u prosincu gradonačelnik Tomislav Tomašević objasnio je da se čeka odgovor Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije s rješenjem o provedenoj studiji utjecaja na okoliš. Bez rješenja Ministarstva, dozvola se ne može izdati. Slijede javna nabava, građevinska dozvola i početak gradnje ako ne bude žalbi na javnom natječaju. Tako je najesen 2026. trebala početi gradnja velikog postrojenja, no u nacrtu plana ipak se navodi 2027. godina.
Izrada glavnih i izvedbenih projekata predviđena je tijekom 2026. godine, a gradnja Centra bi počela u 2027. godini, s rokom izvođenja radova od dvije godine. Probno puštanje u rad planirano je krajem 2028. godine, stoji u nacrtu plana.
Zatvaranje Jakuševca ovisi o gradnji Centra, to više kad se zna da se njegova posljednja ploha puni velikom brzinom. Odlagalište je podijeljeno na šest ploha, svaka je površine između pet i devet hektara, a prema glavnom projektu sanacije, predviđeno je da se do konačnog zatvaranja odloži ukupno 13,54 milijuna kubičnih metara otpada. Prema geodetskoj snimci iz listopada 2024., preostali kapacitet iznosi oko 1,04 milijuna kubičnih metara, a posljednja je slobodna ploha, označena kao 6/3, puštena u upotrebu početkom prosinca 2023. godine.
Godišnje se na Jakuševcu odloži oko 175.000 tona otpada. Analiza kapaciteta iz 2020. godine upozoravala je da bi se odlagalište moglo popuniti do sredine 2026., no planom se predviđa da će se, uz pretpostavljeno godišnje smanjenje količine otpada od 10 posto, odlaganje moći nastaviti sve do kraja 2029. godine.
I nakon zatvaranja Grad ima zakonsku obvezu da 30 godina od prestanka zaprimanja otpada nadgleda odlagalište. Procijenjeni trošak tog (tzv. after-care) razdoblja iznosi oko 21,7 milijuna eura, uz dodatne troškove sanacije povezane s prijašnjim odronima.
Uskoro javna rasprava
Ključna alternativa Jakuševcu, CGO, zajednički je projekt Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Nakon početka gradnje bi Centar u probni rad trebao biti pušten u 2028., a 2029. je prva godina rada postrojenja.
Planirani je kapacitet CGO-a oko 359.000 tona otpada godišnje. U sklopu CGO-a predviđen je i poseban uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koje nastaju u procesu obrade otpada. Ukupna vrijednost projekta CGO Zagreb procijenjena je na oko 155 milijuna eura. Prema dosadašnjim najavama, financirat će se iz gradskog proračuna.
Od najave gradnje Centra postavljalo se i pitanje izgradnje moguće energane na području Grada Zagreba. Energana kao jedan od načina dobivanja energije nakon spaljivanja otpada koji se ne može ni na koji način više oporabiti nije uključena u novi plan iako su neki stručnjaci više puta isticali da bez nje grad neće imati funkcionalni sustav gospodarenja otpadom.
Javna rasprava o prijedlogu plana gospodarenja otpadom za razdoblje do 2029. godine trajat će od 5. siječnja do 4. veljače. U sklopu nje održat će se i javno izlaganje 22. siječnja u Maloj dvorani KD-a "Vatroslav Lisinski". Građani i stručnjaci pozvani su da svojim prijedlozima sudjeluju u oblikovanju dokumenta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....