Hrvatski Harvard već sljedeće godine

Znanstveno-učilišni kampus, popularno zvani “hrvatski Harvard”, koji će imati kapacitet za 45.000 studenata sa šest fakulteta zagrebačkog sveučilišta, gradit će se na mjestu stare vojarne Borongaj, a preseljenje prvih fakulteta na novu adresu očekuje se već sljedeće godine, najavio je ministar znanosti Dragan Primorac.



Na prostoru bivše vojarne, koja će biti prenamijenjena i dograđena za potrebe sveučilišta, tijekom godine bit će smješteno 5000 domaćih studenata.

Razmjena studenata

BROJKE: •6 fakulteta dobiva novi prostor •45.000 studenata na kampusu •5000 soba za domaće studente •500 soba za strane studente •3 znanstvena Instituta •130 mil. eura neslužbena vrijednosti projekta •92,8 hektara površina bivše vojarne Borongaj •861 mil. kuna vrijednost bivše vojarne

Osim njih, još 500 inozemnih studenata tamo će pronaći svoj smještaj u sklopu Bolonjskog procesa koji podrazumijeva međunarodnu razmjenu. Vrijednost tog projekta adaptacije vojnih zgrada i gradnje novih neslužbeno se procjenjuje na 130.000 milijuna eura.



Prostor je osim za fakultete namijenjen i za nekoliko znanstvenih centara koji godišnje plaćaju i do deset milijuna kuna najamnine za prostorije koje nisu njihove. Riječ je o Društvenom, Tehničkom i Zdravstvenom učilištu koji će svoje mjesto naći u prostorijama kampusa, dok se o imenima ostalih fakulteta koji će dobiti novu lokaciju na Borongaju zasad može samo nagađati. Ministar Primorac izjavio je da je ovo najveća investicija u hrvatsko školstvo u proteklih 160 godina.



- Do službenog početka projekta došlo je isključivo suradnjom predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera koji su u dogovoru s vojnim vrhom i Gradom Zagrebom pokrenuli gradnju ovog učilišnog kampusa - izjavio je ministar Primorac i dodao da je postojanje ovakvog znanstveno-edukacijskog centra u Hrvatskoj preduvjet za potpunu integraciju školstva u Bolonjski proces te time i u Europu.

Prilagodba Bolonji



Predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader slažu se da je riječ o projektu punom simbolike jer se na mjestu bivše vojarne sada gradi učilišni kampus čiji bi studenti, navodi Sanader, trebali biti osnova hrvatskog društva temeljenog na znanju. Kampus će potpuno biti prilagođen načinu nastave određene Bolonjskim procesom i u njegovu gradnju bit će integrirano mnoštvo dodatnih prostorija za lakše i stručnije održavanje nastave.

Bjeliš: Odabir fakulteta je ‘slatka briga’ Novoizabrani rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliša kaže da je odabir fakulteta za novu lokaciju “slatka briga” te dodaje da je veoma zadovoljan što je vojni vrh Republike Hrvatske ustupio dobro očuvane zgrade i prostor za ovakav projekt o kojemu se u zagrebačkom sveučilištu, kako kaže, sanjalo još od ranih devedesetih.

Nebojša Grbačić