Legionela se u Zagrebu nije pojavila slučajno, otkrivamo što stoji iza zatvaranja vrtića i bazena!

Pozitivni nalazi bakterije legionela u vrtiću na Trešnjevki, Domu za umirovljenike Medveščak, malom bazenu na Bazenima Mladost i sumnja na bakteriju legionelu u OŠ Augusta Šenoe otvorili su pitanje radi li se o stvarnom porastu zdravstvenog rizika ili o promjeni načina nadzora. Prema tumačenju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, riječ je prije svega o potonjem.

Zbog sumnje na prisutnost bakterije u vodi, OŠ Augusta Šenoe za izvor koristi cisternu s pitkom vodom

Boris Kovacev/Cropix

Legionela je, kako navode iz Zavoda, bakterija koja je široko rasprostranjena u prirodi, površinskim i podzemnim vodama, a problem nastaje kada se razmnoži u internim vodovodnim sustavima, osobito u sustavima tople vode koji se ne održavaju pravilno.

Odgovore su pripremili ravnatelj Zavoda prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, specijalist epidemiologije, i prim. dr. sc. Matijana Jergović, specijalistica epidemiologije i uži specijalist zdravstvene ekologije, voditeljica Odjela za procjenu rizika. Zaraza se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim uređajima poput split-sustava, nego udisanjem aerosola, odnosno sitnih kapljica vode koje se stvaraju, primjerice, prilikom tuširanja ili u blizini rashladnih tornjeva i fontana pod tlakom.

Nije u vodi

Iz Zavoda naglašavaju da legionela nije pronađena u javnoj vodoopskrbnoj mreži Zagreba. Drugim riječima, voda koja dolazi iz gradskog sustava zdravstveno je ispravna, a bakterija se otkriva u tzv. kućnoj vodoopskrbnoj mreži – instalacijama unutar zgrada, od priključka do slavina. Upravo je to razina sustava na kojoj su, prema važećim propisima, odgovorni upravitelji i vlasnici objekata.

Zašto se onda o legioneli u Zagrebu govori više nego ranije? Prema Zavodu, razlog nije porast bakterije u okolišu, nego promjena zakonodavnog okvira. Pravilnik koji je stupio na snagu u travnju ove godine proširio je krug tzv. prioritetnih objekata, poput vrtića, škola, domova za starije i sportskih objekata, te uveo obvezu redovitog testiranja i tople vode. Posljedica toga je veći broj uzoraka i, očekivano, veći broj nesukladnih nalaza.

U vrtiću Bajka na Selskoj cesti pojavila se bakterija legionella u sustavu tople vode

Boris Kovacev/Cropix

– Danas jednostavno otkrivamo pozitivne uzorke u vodama koje se prije nisu testirale – poručuju iz Zavoda, dodajući da to ne znači da je prijetnja u Zagrebu veća nego u drugim hrvatskim ili europskim gradovima. Ni sezona ni niže temperature, tvrde, nemaju presudnu ulogu; ključni čimbenik je održavanje sustava, osobito osiguravanje da hladna voda bude dovoljno hladna, a topla dovoljno topla da se spriječi razmnožavanje bakterije.

Novi propisi predviđaju i ranije reagiranje. Čak i kada koncentracija legionele ne prelazi maksimalno dopuštene vrijednosti, ali se ocijeni kao srednja razina kontaminacije, upravitelji objekata obvezni su provesti popravne i preventivne mjere. To uključuje mehaničko čišćenje sustava, kontrolu temperature vode i ponovljene laboratorijske analize, i to neovisno o tome postoje li oboljeli.

Tko je kriv

Zavod pritom naglašava kako se sustav oslanja na odgovornost više aktera, od upravitelja objekata i servisera, preko laboratorija i zavoda za javno zdravstvo, do inspekcija. Očigledan je višestruki porast zahtjeva za samokontrolu, što se tumači kao znak da se novi okvir u praksi primjenjuje.

Građanima se ne upućuju posebne izvanredne preporuke. Savjetuje se praćenje vlastitog zdravstvenog stanja i javljanje liječniku u slučaju simptoma koji bi mogli biti povezani s izlaganjem aerosolu u velikim objektima. Rizik od zaraze pijenjem vode ili pranjem ruku smatra se zanemarivim.

Dom za starije osobe Medveščak također je imao pozitivan nalaz na legionelu

Josip Bandic/Cropix

Inače, legioneloza je skup bolesti uzrokovanih bakterijama roda Legionella, od kojih je najpoznatija Legionella pneumophila. Bolest se može očitovati u dva oblika. Teži oblik je legionarska bolest, koja se razvija kao atipična upala pluća i najčešće pogađa starije osobe, kronične bolesnike i druge rizične skupine. Blaži oblik, poznat kao pontijačna groznica, ne zahvaća pluća i manifestira se općim simptomima poput povišene temperature, slabosti, glavobolje i bolova u mišićima te u pravilu prolazi bez komplikacija. Uz navedene simptome se u rijetkim slučajevima može javiti i proljev.

Zaključno, poruka Zavoda je jasna: aktualni nalazi nisu znak izvanredne situacije, nego rezultat strožeg i sustavnijeg nadzora.