Kazališnu kavanu Kavkaz na Trgu maršala Tita 1 početkom ožujka zatvorila je Porezna uprava Ministarstva financija. Tako su vrata jedne od posljednjih zagrebačkih klasičnih kavana sada zapečaćena, a na staklo je zalijepljena obavijest o pečaćenju zbog kršenja Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o doprinosima.
Marko Nenadić, službenik za informiranje Porezne uprave, rekao je da ne može otkriti o kolikom se dugovanju radi jer je to porezna tajna.
Nenamireni dobavljači
No prema podacima na Poslovnoj Hrvatskoj, vlasnik Kavkaza Tomislav Ćilić Poreznoj upravi duguje 595.527 kuna, od čega najveći dio, 511.000, otpada na doprinose za obavezna osiguranja. Račun tvrtke Kavkaz d.o.o. u zadnje četiri godine bio je blokiran 1230 dana.
Prema podacima na Poslovnoj Hrvatskoj, tvrtka ima šest zaposlenih, no osim što im poslodavac Ćilić nije uplaćivao doprinose, nisu ni primali plaće jer je subjekt naveden na crnoj listi Porezne uprave za 2014. godinu. Kako neslužbeno doznajemo, svi konobari kavane nedavno su dobili otkaz te im je rečeno da se Kavkaz neće ponovo otvoriti u skorije vrijeme.
Konobarima je rečeno da se Kavkaz neće ponovo otvoriti u skorije vrijeme
Tomislav Ćilić je godinu završio u minusu od 112.900 kuna, unatoč prihodima od gotovo milijun kuna. Međutim, njegove se nepodmirene obveze godinama gomilaju.
Državi duguje porez, gradu novac za najam, zaposlenicima plaće, a neredovito je plaćao i dobavljače u kafiću. Na kraju 2013. godine dugovao im je čak 2,7 milijuna kuna, a od 2009. do danas taj se dug konstantno povećavao.
Građevinski poslovi
Osim ugostiteljstvom, Tomislav Ćilić bavio se i građevinom pa se tako navodi kao povezana osoba, direktor ili osnivač, u pet tvrtki, koje su sve u blokadi.
Zanimljivo je da se upravo adresa kavane Kavkaz svojedobno pojavila u katalogu modne marke Louis Vuitton kao moguća lokacija njihove nove trgovine u Zagrebu, no nakon toga se po tom pitanju više ništa nije događalo.
O problemima s kavanom Kavkaz požalio se i Bernard Rošić, jedan od suvlasnika prostora u kojem se kavana nalazi.
Odbijao se iseliti
- Oni 20 godina nikome nisu ništa plaćali. Ni najam, ni porez, nit režije... Tim prostorom koji je bio nacionaliziran upravljao je Grad Zagreb, koji s Kavkazom čak nije imao sklopljen nikakav ugovor. Nakon rješenja o povratu imovine iz 2008. Grad je ostao vlasnik u jednom manjem udjelu, a ostatak je pripao četvorici privatnih vlasnika među kojima sam i ja - rekao je Rošić.
Kaže kako Ćilić s novim vlasnicima prostora nikada nije želio sklopiti ugovor o najmu, no nije se htio ni iseliti iz lokala na atraktivnoj lokaciji.
- Kavkazu je svojedobno odbijena predstečajna nagodba i, koliko ja znam, prema svim pravilima Fine trebali bi otići u stečaj. Ali oni su i dalje nekim čudom nastavili poslovati - u nevjerici govori Rošić.
Iako od Grada Zagreba nismo dobili službeni odgovor duguje li im Kavkaz novac za najam i koliko taj dug danas iznosi, stariji podaci iz 2011. godine pokazuju kako je Ćilić Gradu za najam tada bio dužan 2,3 milijuna kuna.
Tomislav Ćilić jučer nije bio dostupan za komentar.
Kultno okupljalište intelektualaca i boema
Kavana je nekoć na terasi ispod tende imala klupice prema kazalištu. Ovdje se jeo najbolji sladoled, od pravog voća. Okupljali su se intelektualci, uglavnom novinari iz Vjesnika koji je bio prekoputa, u današnjoj Školskoj knjizi, te glumci iz kazališta.
Za vrijeme Novog vala kavana je bila dio poznatog trokuta Kavkaz - Zvečka - Blato. Večernji vjesnik nalazio se u Masarykovoj 28. Ovdje su se gotovo održavali redakcijski sastanci. Dolazili su stariji novinari Krešimir Kovačić, Ljudevit Kara, Nikica Smolčić, Andrija Maurović i Ive Mihovilović. I ranije cijela povijest Kazališne kavane s A. G. Matošem, Tinom Ujevićem, Jankom Polić-Kamovom, Nikicom Polićem, Antunom Brankom Šimićem, Franom Alfirevićem, Ulderikom Donadinijem i Lojzekom Majerom, kao najsjajnijim zvijezdama kavanskog književno-boemskog druženja. Pa i tzv. treća epoha kulturne povijesti Kazališne kavane - Marinković, Cesarić, Ivanišević, Krklec i Novak Simić.
Za kavanski stolom mogli su se se vidjeti pisci novih poratnih generacija: Kaštelan, Mihalić, Peić, Golob, Bajsić, Slaviček, Vaupotić, Pupačić, Pavlović, Šoljan, Juriša... Zapisao je sve to Zvonimir Milčec.
U novije doba ovdje su dolazili i brojni pravnici, ponajviše profesori s obližnjeg fakulteta.