Ostaje li Teslina bez Tesle?

Kip Nikole Tesle već se dvadeset godina nalazi u centru Zagreba, a najava njegova potencijalnog vraćanja u park Instituta Ruđer Bošković (IRB) otvara pitanje hoće li građani i turisti koji svakodnevno prolaze Teslinom ostati bez spomena na jednog od najpoznatijih svjetskih znanstvenika.

Prilikom obilježavanja 83. godišnjice Tesline smrti, prošlog su tjedna kod njegova kipa položeni vijenci. Izaslanik ravnatelja Instituta Ruđer Bošković Karolj Skala tada je kazao da je s Gradom Zagrebom postignut dogovor o premještanju kipa natrag na Institut te da se vraćanje spomenika može očekivati najvjerojatnije u ovoj godini.

Međutim, pokazalo se da je navedena izjava bila preuranjena. IRB je podnio molbu Gradskom uredu za izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i obnovu za povratak kipa, no konačna odluka još nije donesena.

Spomenik Nikoli Tesli djelo je hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Prije toga, Meštrović je napravio spomenik slavnom fizičaru i filozofu Ruđeru Boškoviću koji je postavljen u krugu Instituta za nuklearnu fiziku, danas Instituta Ruđer Bošković.

Meštrovićev spomenički par Tesla - Bošković

‘‘Slijedom toga je 1956. godine Ivan Meštrović ponudio napraviti i spomenik Nikoli Tesli. Time je Meštrović želio uspostaviti jedinstvenu spomeničku cjelinu koja simbolički povezuje prirodne i tehničke znanosti kroz dvije ključne figure, Boškovića i Teslu, i upravo se ovaj spomenički par smatra njegovim poklonom Institutu‘‘, kazali su iz IRB-a.

Tako je bilo do 2006. godine kada je, povodom 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, odlukom Grada kip premješten u Donji grad, u ulicu koja nosi Teslino ime. Ta je odluka naišla na negodovanje struke koja je upozoravala da se spomenik svojim dimenzijama ne uklapa u centar grada, a osim toga razdvaja se Meštrovićev par.

Mogućnost da se Tesla vrati tamo gdje je bilo zamišljeno da bude otvorilo je pitanje hoće li tabla s imenom ‘Ulica Nikole Tesle‘ ostati jedini spomen slavnom znanstveniku u središtu Zagreba, s obzirom na to da se Institut Ruđer Bošković nalazi u blizini Mirogoja, gdje prolazi puno manji broj ljudi.

Ili replika ovog ili drugi spomenik Tesli

‘‘Najbolje rješenje je replika ovog spomenika ili neki drugi spomenik Nikoli Tesli kako bi bili zadovoljni i Grad Zagreb i Institut Ruđer Bošković uz suglasnost obitelji Meštrović. Vjerujemo da upravo ovakve teme trebaju ujedinjavati građane, struku i institucije oko zajedničkog cilja, a to je očuvanje i dostojno predstavljanje naše baštine‘‘, rekla je predsjednica Udruge Nila Tesla – Genij za budućnost‘‘ Dragica Mihajlović.

No, Institut Ruđer Bošković skreće pozornost na Ugovor o ustupanju posjeda spomenika koji su IRB i Grad Zagreb sklopili u srpnju 2006. godine.

‘‘Navedenim ugovorom Institut ustupa Meštrovićev spomenik Gradu kako bi se spomenik postavio na odgovarajuću lokaciju u središtu grada. Ugovorom je Institut zadržao pravo vlasništva, a Grad Zagreb se obvezao od zakonskih nasljednika autora spomenika Ivana Meštrovića ishoditi suglasnost za drugi odljev spomenika Nikoli Tesli, koji bi bio postavljen u parku Instituta. Međutim, suglasnost nije dobivena‘‘, napomenuli su.

Meštrović je bio izričito jasan glede umnažanja i premještanja njegovih javnih spomenika, napomenuli su iz Muzeja Ivana Meštrovića (MIM). Kao primjer ističu pismo književniku Milanu Ćurčinu iz 1958. godine, u kojem Meštrović navodi da original u gipsu treba poništiti jer je dovoljno da ima jedan odljev u bronci na javnom mjestu u Zagrebu.

Kipar protiv umnažanja svojih skulptura

‘‘S ovime će mi biti ušteđena eventualna napastovanja da traže replike za neko drugo mjesto, što ja ne želim‘‘ - ovaj navod izravno pokazuje da je autor bio svjestan opasnosti od razbijanja koncepcije premještanjem ili umnažanjem skulptura te da je takvu praksu izričito odbijao‘‘, rekli su.

Isto je stajalište Meštrović iskazao i tri godine ranije za Boškovićev spomenik.

‘‘Tada je u dopisu Ćurčinu predlagao uništenje sadrenog modela spomenika Ruđeru Boškoviću nakon lijevanja u bronci, kako bi djelo postojalo isključivo u obliku jedinstvenog, trajno smještenog javnog spomenika‘‘, dodali su.

Zbog toga replika spomenika nije opcija, ali neki drugi Teslin spomenik može biti, ukoliko se onaj Meštrovićev uistinu preseli natrag na Institut.

‘‘S obzirom na to da su građani Zagreba već navikli na spomenik Tesli u centru Zagreba, tj. na spoju Masarykove i Tesline ulice, smatram da bi bilo potrebno raspisati urbanističko-umjetničko rješenje za postavljanje spomenika Tesli na tom mjestu‘‘, kazala je ravnateljica Tehničkog muzeja ‘‘Nikola Tesla‘‘ Markita Franulić.

Gdje je Mačukatinov spomenik Tesli?

‘‘Postoji kip Nikole Tesle kojeg je 1954. izradio Velibor Mačukatin, a koji se nalazio u krugu tvornice Radioindustrija Zagreb u Božidarevićevoj ulici. Ne znam gdje je kip danas, ali znam da se tražilo mjesto za njegov smještaj pa je možda ovaj kip opcija za izmješteni Meštrovićev. U svakom slučaju, dimenzijama je primjereniji lokaciji‘‘, dodala je ravnateljica.

Vijeće gradske četvrti Donji grad ne bi imalo ništa protiv raspisivanja urbanističko-umjetničkog rješenja za postavljanje spomenika Tesli.

‘‘Ukoliko se preseljenje dogodi, mi želimo da se ta praznina popuni, da se taj prostor ponovno osmisli. U tom slučaju potrebna je javna rasprava koja bi uključila struku i građane, a ne nešto stihijski, što god to bilo. Dakle, zagovaram odgovoran i promišljen pristup‘‘, rekla je predsjednica VGČ-a Marija Krnić.

Vraćanje Tesle IRB-u Krnić smatra dobrom idejom. ‘‘Ova mikrolokacija nije bila prikladna. To je rezultat nepromišljenog upravljanja javnim prostorom koji ne uvažava kulturu javnog prostora‘‘, rekla je Krnić o postavljanju Meštrovićeva spomenika u Teslinu dok je gradonačelnik bio Milan Bandić.

Interes građana Zagreba mora biti ispred svega

IRB ističe da molba koju su uputili Gradu Zagrebu nije čin uklanjanja spomenika iz javnog prostora, već njegovo vraćanje u okvir izvorno zamišljene spomeničke cjeline. Slično razmišljaju i u Muzejima Ivana Meštrovića.

‘‘Nova lokacija u Donjem gradu ne odgovara ni dimenzijama ni plastičnim zahtjevima skulpture. Osim što je skulptura izmještena iz ambijenta za koji je prostorno, simbolički i arhitektonski projektirana, razdvojena je i od spomenika Ruđeru Boškoviću, čime je izgubljen ključni smisao njihove međusobne povezanosti‘‘, poručili su iz MIM-a.

U Udruzi Nikola Tesla ključnim smatraju pitanje javnog interesa.

‘‘Interes građana Zagreba mora biti ispred bilo kakvih parcijalnih, administrativnih ili političkih odluka. Građani imaju pravo na dostupnost kulturne baštine, na javni prostor koji nadahnjuje i na jasne simbole vrijednosti koje njegujemo, a to su znanje, humanizam, stvaralaštvo i mir‘‘, poručila je predsjednica udruge Mihajlović.