Područje koje se u Zagrebu smatra jednim od najljepših za obiteljski život, zbog stanovanja u mirnom okružju kuća sa zelenilom, i koje neki zovu zagrebačkim Notting Hillom, prostire se uz Zvonimirovu ulicu od Heinzelove do Harambašićeve i od Maksimirske do Bužanove ulice.
Ovih se dana na nekoliko lokacija na tom potezu gradi punom parom. Na uglu Zvonimirove ulice i Harambašićeve niče poslovno stambena zgrada, slično je i u Zvonimirovoj 93, gdje su u tijeku radovi na rekonstrukciji i dogradnji raskošne vile, te na broju 85 gdje se gradi manja stambena zgrada, dok je u Zvonimirovoj 89 ograđeno moguće gradilište. To je bilo i više nego dovoljno crvenih zastavica da se postavi pitanje - mijenja li se ubrzano i ova zona grada poznata po zelenilu i vrtovima, dosad uglavnom dobro sačuvana.
Prodavatelji nekretnina kunu se da je ovo područje toliko poželjno za stanovanje, da se stanovi i kuće iz ovog kvarta koje se nađu na tržištu prodaju za trenutak ako imaju realno određenu cijenu. No upravo je razlog zbog kojeg se ovaj divan kvart i počeo mijenjati. Čeka li ga neka naopaka promjena kakva je zadesila Trešnjevku i druge dijelove grada prezasićene gustom gradnjom?
- Gledano iz moje perspektive, koja sam odrasla u ovom kvartu, taj dio se već dosta promijenio. Ttipologija samostojećih kuća s intenzivno ozelenjenim vrtom i predvrtom, koji sudjeluje u profilu ulice tako da mu dodaje zeleni pojas, kod zamjenskih gradnji već se pretvara u mjesta za parkiranje, što se može vidjeti u Štoosovoj i Rakovčevoj ulici gdje je zadnjih desetak godina podignuto nekoliko stambenih novogradnji ili poliklinika. Čitav kvart već tad je počeo polagano gubiti svoju gotovo ladanjsku fizionomiju - govori nam Helena Paver Njirić, poznata zagrebačka arhitektica s kojom smo obišli ovaj dio grada.
Ova zona grada je pod takozvanom B zaštitom povijesne cjeline grada, što je ipak čini manje ugrozivom promjenama u odnosu na "stradale" kvartove kao što su dijelovi Trešnjevke, Rudeša, Trnja, Podsljemena... Ipak, ni ta zaštita nije svemoćna pa se i u ovom kvartu već svašta legaliziralo u postupku legalizacije, iako su promjene koje se očito događaju nešto blaže nego u nekim drugim zonama Zagreba.
U Štoosovoj ulici u tijeku je gradnja jedne manje stambene novogradnje, koja će imati nešto zelenila oko sebe. Investitori su kao jedinu informaciju i kontakt za kupce ostavili natpis sa svojom e-mail adresom.
No najviše se gradi na potezu kvarta koji obuhvaća Zvonimirovu. Prema projektu renomiranog arhitektonskog studija SODAA u Harambašićevoj 26, na uglu sa Zvonimirovom, u tijeku je gradnja poslovno stambene zgrade, koja će, kako se priča, biti za najam. Vlasnica zemljišta na kojemu se gradi ova nekretnina je Ivana Lovrić, a investitor tvrtka Kavana devet Luke Lovrića. Ivana Lovrić direktorica je tvrtke IKOM, čiji je vlasnik njezin otac Mijo Kovčo (poznatiji kao šurjak pokojnog Vjeke Sliška). U zemljišnim knjigama za tu adresu vidi se i uknjiženo založno pravo, stambeni kredit u visini 500.000 eura. Buduća zgrada na arhitektonskim simulacijama izgleda atraktivno, sa zelenilom i odjevena u fasadnu opeku. "Predložen je novi identitet koji se trudi poštovati zatečene ambijentalne vrijednosti", piše na stranici SODAA arhitekata.
U Zvonimirovoj 93 rezidencijalnu vilu obnavlja i nadograđuje krov tvrtka Valentić nekretnine, povezana s tvrtkom Valentić, Gorana Valentića. Ta tvrtka prodaje renomirane svjetske i domaće brendove alkoholnih pića, a lani su ostvarili 8,3 milijuna eura prihoda.
U Zvonimirovoj 85 gradi se zgrada za koju prodavatelji iz Zubić nekretnina kažu da je opremljena vrhunskom opremom, a za kvadrat traže visokih oko 5700 eura. Ova se zgrada proteže na mjestu nekadašnjeg pogona Imex, čiji su gabariti legalizirani u procesu legalizacije.
Vlasnica obližnje vrijedne građevinske parcele ograđene limenom ogradom u Zvonimirovoj na broju 89 je Suzana Zorić Kuterovac, vlasnica obrta Natural Beauty by Suzy, koja i stanuje u ovom dijelu grada. Međutim, radovi na gradilištu su zastali...Njena je obitelj povezana s Vinkovcima, te tvrtkama Veko i Vibrobeton u stečaju. Neki kažu da su započeti radovi bili bespravni.
Većina ulica na ovom području dobila je ime po poznatim Ilircima na prijedlog muzealca Franje Buntaka. Kuće su sagrađene u 19. i 20. stoljeću.
- Zvonimirovu ulicu je u urbanističkim osnovama planirao Milan Lenuci kao značajnu aveniju koja spaja Donji grad s parkom Maksimir u vrijeme prije 1. svjetskog rata. Planirana je u kao "ulica sunca", odnosno blago je zakrivljena, uglavnom čitav dan osunčana, u nešto širem profilu od izvedenog. Programski je trebala udomiti značajne zgrade, no uslijed predratne i poratne krize, i pada ekonomske moći širina ulice je smanjena, a izgrađene su stambene najamne višekatnice. To je bila urbana tipologija Zvonimirove do Heinzelove ulice, a dalje prema istoku tipologija gradnje su samostojeće ili poluugrađene kuće s velikim bogato ozelenjenim vrtom. Među njima arhitektonski je najvrjednija ona arhitekta Josipa Pičmana na Zvonimirovoj- objašnjava Helena Paver Njirić.
Transformacija te zone grada povezana je, smatra, i s pojavom tzv. luksuznih stambenih zgrada, prvo onih od tvrtke Hypo consult, pa novijih od VMD-a i od Alfa stana u Bužanovoj i blizu nje, na području koje spada pod Staru Pešćenicu s kojom ova zona grada graniči. To je, uz još neke razloge, podiglo cijenu kvadrata u kvartu u kojem ni ranije nije baš bilo pristupačno.
- Blok između Maksimirske i Zvonimirove je izuzetno atraktivan, blizina centra, parka Maksimir, između dvije tramvaj zone, a ujedno potpuni mir. Zagrebački Notting Hill. Posebnost kvarta su niske zgrade, kosi krovovi i mirno susjedstvo. Malo je novogradnji u tom dijelu grada, a cijene stanova u starijim zgradama kreću se od 2500-3.500€/m2 ovisno u uređenju, dok je prosječna cijena novogradnji između 3.500-5.200€/m2. Jako je tražen kvart pa sve što se pojavi na tržištu relativno brzo ode - kaže Sergio Serdarušić, vlasnik agencije Eurovilla.
U tom dijelu grada gotovo da i nema slobodnih građevinskih zemljišta u ponudi.
- Cijene građevinskih zemljišta se kreću od 1.000 - 1.500 eura m2 BRP buduće građevine. Malo je slobodnih parcela, ali traže se stariji objekti s malo stanara na kojima je moguća veća izgradivost - dodaje Serdarušić.
Način gradnje obiteljskih kuća s vrtovima seže do Bužanove ulice, gdje se, pak,od broja 23 do 31 može vidjeti niz prekrasnih starijih kuća koje izgledaju kao iz kakvog filma. Neki od poznatih stanovnika ovog dijela grada su bili pisac Slavko Kolar, skladatelj Blagoje Bersa, košarkaš Aco Petrović, skladatelj Alfons Vučer, arhitekt Nikola Filipović...
