Nakon što je Grad Zagreb objavio Prijedlog liste reda prvenstva za dodjelu gradskih stanova u najam prema socioekonomskom statusu, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenula je nadzorno postupanje radi provjere razmjernosti i zakonitosti objave osobnih podataka. Kako je Jutarnji otkrio, na objavljenoj listi, uz ime, prezime i OIB podnositelja, vidljivi su bodovi iz kojih je moguće zaključiti pripadnost osjetljivim skupinama, primjerice žrtvama obiteljskog ili seksualnog nasilja ili osobama sa statusom beskućnika.
Iako je nadzor pokrenut, Grad Zagreb smatra kako je objava podataka provedena radi transparentnosti i kontrole točnosti liste prije njezina konačnog utvrđivanja. Gradonačelnik Tomislav Tomašević ranije je izjavio kako podnositelji zahtjeva imaju pravo na jasan uvid u bodovanje te mogućnost podnošenja prigovora, a da je Grad pritom postupao u skladu s njihovim suglasnostima.
AZOP se ne slaže s Tomaševićem
Na te navode Grada reagirala je Agencija, navodeći da se postavlja pitanje razmjernosti objave podataka. U odgovoru dostavljenom Jutarnjem listu Agencija navodi:
- Postoji opravdana sumnja da za objavu sadržanog opsega osobnih podataka ne postoji pravna osnova, odnosno da je objavljen prekomjeran opseg osobnih podataka.
Ravnatelj Agencije, Zdravko Vukić, ranije je naveo da je ključno pitanje u ovom predmetu razmjernost objave podataka. U nadzoru će se ispitivati je li Grad mogao osigurati transparentnost postupka dodjele stanova bez objavljivanja podataka u opsegu koji omogućuje identifikaciju osjetljivih okolnosti pojedinih podnositelja.
Nadzor se pritom ne odnosi na kriterije bodovanja ni na odluku o tome tko ostvaruje pravo na stan, već isključivo na zakonitost i razmjernost obrade osobnih podataka.
Nadzor je u tijeku, a provodit će se u nekoliko koraka
AZOP je u odgovoru za Jutarnji utvrdio kako o postupku u tijeku ne mogu dati konkretan komentar, ali kako se inače nadzorno postupanje provodi u više faza, pri čemu se najprije prikuplja dokumentacija, a zatim analizira opseg objavljenih podataka i svrha njihove objave.
Sukladno članku 58. stavku 1. Opće uredbe o zaštiti podataka, Agencija ima zakonsko ovlaštenje provesti nadzorno postupanje u prostorijama voditelja/izvršitelja obrade (u ovome slučaju Grad Zagreb) i pravo pristupa svim osobnim podacima koji su pohranjeni u sustavima pohrane voditelja obrade. Nadalje, najčešće se prikupljaju relevantne izjave predstavnika voditelja obrade i provodi neposredan uvid ovlaštenih službenika AZOP-a u dokumentaciju u pisanom/elektronskom obliku te rade preslike dostupnih dokumenata.
Ako ne dostave dokumentaciju, Gradu prijeti kazna
Ujedno, ovlašteni službenici Agencije imaju ovlaštenje da tijekom provedbe nadzora, ako je isto nužno za osiguranje dokaza u postupku, presnime sve sadržaje sustava pohrane, oduzmu potrebne sustave pohrane i opremu koja sadržava druge relevantne informacije, te mogu zapečatiti sustave pohrane ili opremu za vrijeme nadzora i u opsegu prijeko potrebnom za provedbu nadzornih aktivnosti ako postoji opasnost od uništenja ili izmjena dokaza, a sukladno odredbama članka 37. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
O poduzetim radnjama, službenici Agencije sačinjavaju zapisnik o provedenom nadzoru koji ovjerava predstavnik nadzirane osobe, kao i službenici koji provode nadzor, a na čiji će sadržaj Grad Zagreb imati pravo prigovora u roku od 15 dana od uručenja zapisnika.
Kod nadzornih postupanja u predmetima koji ne zahtijevaju izravno nadzorno postupanje, Agencija nalaže voditelju obrade dostavu relevantne dokumentacije i informacija o konkretnoj obradi osobnih podataka u određenom roku.
Ono što je zanimljivo jest to kako je AZOP u svome priopćenju istaknuo odredbu kojom je, među ostalim, propisano da se za uskraćivanje pristupa kršenjem podacima mogu izreći upravne novčane kazne.
Dok postupak traje, objavljena lista ostaje dostupna do eventualnog naloga Agencije za njezino uklanjanje ili izmjenu. Konačna odluka ovisi o ocjeni razmjernosti između interesa transparentnosti postupka dodjele stanova i zaštite prava podnositelja zahtjeva na privatnost.
Čak 92 osobe u nepovoljnom položaju
Podsjetimo, objavljena lista sadrži bodovanje na temelju stambenog statusa, sastava kućanstva, socijalno-zdravstvenog statusa i posebnih okolnosti. Upravo u kategoriji posebnih okolnosti nalazi se problem na koji su ukazali mediji i dio stručne javnosti: određene vrijednosti bodova moguće je povezati isključivo s vrlo specifičnim životnim situacijama. Tako se, primjerice, 10 bodova u toj kategoriji može ostvariti samo ako je osoba bila žrtva obiteljskog nasilja, žrtva seksualnog nasilja u Domovinskom ratu ili ako je odrasla u sustavu alternativne skrbi. Prema podacima s objavljene liste, takav broj bodova ostvarilo je 57 podnositelja. Budući da je ta vrijednost jedinstvena unutar sustava bodovanja, osoba koja ima 10 bodova u toj kategoriji može se dovesti u vezu s jednom od navedenih okolnosti.
Slično vrijedi i za kategoriju stambenog statusa, gdje 30 bodova nosi status beskućnika. Prema objavljenim rezultatima, takav broj bodova ostvarilo je 35 osoba. Na listi je moguće prepoznati osobe s tim brojem bodova, što ih stavlja u položaj potencijalne stigmatizacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....