Prijedlog da Grad Zagreb pristupi Mreži duginih gradova - Rainbow Cities Network - ovog je tjedna u Gradskoj skupštini na samom početku prve radne sjednice u novom sazivu te prije samog aktualnog sata izazvao žestoke reakcije gradskih zastupnika.
Napadi i prozivanja su se nastavila potom na konferencijama za medije te od samog kraja sjednica kada je točka došla na red za glasanje.
Zastupnici su bili podijeljeni - od onih koji su prijedlog usporedili s ideološkom tiranijom do onih koji su osudili homofobne stavove svojih kolega. No, o čemu se zapravo radi te što je Mreža duginih boja čija je tema zasjenila sve ostale na ovoj sjednici?
Što je Mreža duginih gradovi
Mreža duginih gradova ili Rainbow Cities Network međunarodna je platforma osnovana još 2013. godine za razmjenu politika koje promiču ravnopravnost LGBTIQ osoba. Broji 57 gradova unutar Europske unije i izvan nje, a u suradnji s lokalnim samoupravama razmjenjuju znanja, iskustva i prakse zalažu se za borbu protiv diskriminacije i za stvaranje jednakih prilika za sve građane bez obzir ana njihovu seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Osim borbe protiv diskriminacije, promiče se inkluzivnost te radi na prevenciju nasilja.
U nju se ulazi potpisivanje memoranduma o razumijevanju kojim grad potvrđuje svoju predanost zaštiti prava LGBTIQ osoba u svojoj sredini. Smjernice Mreže odnose se na odgovornost i transparentnost, svijest i obrazovanje, pristup i sudjelovanje te vidljivost i zastupanjem, a konkretna njihova primjena ovisi o projektu koji pojedini grad pokrene.
Primjerice Luksemburg je otvorio anonimnu telefonsku liniju za LGBTIQ osobe preko koje mogu postavljati pitanja i prijaviti slučajeve diskriminacije, Ljubljana je pokrenula prorgam Legebitra koji uključuje testiranje na HIV i druge spolno prenosive bolesti, ali i savjetovanje i podršku osobama koje žive s HIV-om. Beč pak organizira međunarodne konferencije o interseksualnost. Navedeni projekt rezultat su primjena mjera ovog networka osnovanog još 2013. godine.
Uključivanje Grada Zagreba u Mrežu duginih gradova dio je zapravo usvojenog Programa na sjednici Gradske Skupštine održanoj u prosincu prošle godine koji predstavlja planski okvir za provođenje aktivnosti koje su usmjerene prema suzbijanju diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta te zaštiti prava LGBTIQ+ osoba, promicnje inkluzivnosti, uklanjanju stigme te prevenciji nasilja.
Tomašević branio projekt
Na isto je podsjetio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ističući kako se radi o 8. poglavlju tog Programa te jednoj od niza mjera koje će se provesti u budućnosti te na kojima se tek radi.
Uz njega i mnogi drugi zastupnici ukazivali na pogrešno tumačenje članstva hrvatske metropole u poznati "network" smatrajući da će se gradu nametati određene prakse, no Zagreb će sam raditi na projektima koji će odražavati inkluzivnost manjinske i ranjivije skupine ljudi. Tako barem rade ostali europski gradovi.
Reakcije oporbe na ovaj prijedlog koji je nakon niza rasprava i prozivki prihvaćen pokazuju da se radi o tome koja i dalje u našem društvu izaziva podijeljena mišljenja i nerazumijevanje.
Dugini gradovi - ideološka tiranija ili desničarka paranoja?
Članstvo u Mreži Zagreb će koštati 3200 eura, na što je oporba reagirala time da je to samo jedan od novčanih iznosa koje će Zagrepčani trebati izvaditi iz svog džepa navodeći da iznosi drugih projekata koji se planiraju nisu u Prijedlogu bili navedeni. No, kako i bi kada se na njima još ni ne radi. Zagreb prvo treba postati član tek onda samostalno uz suradnju planirati projekte.
Prijedlog članstva bila tek 40. točkna na Dnevnom redu jučerašnje sjednice, a prije samog aktualnog sata zastupnici Mislav Herman, Mario Župan, Marija Selak Raspudić, Zlatko Hasanbegović tražili su njeno ukidanje s Dnevnog reda.
Rasprava se potom ubrzo pretvorila u poligon za širi sukob.
Bivši predsjednik Gradske skupštine, SDP-ov Joško Klisović izjave koje su izrekli neki zastupnici nazvao je homofobnima.
- Danas smo prvi put u ovom sazivu čuli izjavu isključivosti i homofobije. Nadam se da je to i zadnji put, kazao je Klisović na konferenciji za medije i dodao kako inkluzivnost LGBTIQ+ zajednice nije ideološki hir te da će Grad Zagreb biti grad u kojem se nitko ne boji izraziti svoj identitet.
Nasuprot tome HDZ-ov je Mislav Herman utvrdio da je uključivanje Grada Zagreb u Mrežu Duginih gradova ekvivalent "ideološkoj tiraniji".
- Postavili smo pitanja zašto se ne bismo više bavili problematikom mentalnog zdravlja mladih, braniteljima, problemom otpada i svim onim temama koje su svim građanima Zagreba važni. Nikoga nismo omalovažavali, jednostavno smo postavili pitanja. Ako je Grad Zagreb inklizivan zašto onda nisu zastave i kada imamo Hod za život, kazao je Herman i dodao kako misli da rasprave koje uključuje točka 40. nisu nužne, a radi se o aktivnostima Grada Zagreba u budućnosti kojima se upravo nastoji pomoći ranjivoj skupini, smanjiti diskriminaciju i nasilje.
‘Terorizirate većinu‘
- S ideološke strane vladajuća većina nastavlja svoju politiku, a to je preferiranje populacije koja je u manjini i koja na neki način vrši ideološki teror nad većinom, poručio je šef zagrebačkog HDZ-a.
PROČITAJTE VIŠE: Gradska skupština Zagreba izglasala projekte vrijedne 150 milijuna eura
Marija Selak Rasupdić je pak sve aktualne i buduće kritike njihovih reakcija na Dugine gradova unaprijed definirala da će u medijima biti prikazane kao "desničarka paranoja". Radi li se ovdje o desničarskoj paranoji kada se problematizira bojenje klupica u parku u dugine boje s ciljem postizanja mjesta nulte tolerancije?
Njezina se tzv. Nezavisna lista fokusirala na izostanak informacija o financiranju projekata mimo članstva u Mreži, inkluzivnim prometnim znakovima, pješačkim prijelazima u duginim bojama i njezinim riječima "klupicama u duginim bojama koje već imamo" što je nazvala "ideologizacijom prometa" s pitanjem koliko će to koštati porezne obveznike i ne shvaćajući da Zagreb ulaskom u Mrežu nije dužan na te načine provoditi inkluziju.
- Mi u sklopu te točke nismo dobili nikakav plan Grada Zagreba na koji način se misli doista u praksi pristupiti Mreži duginih gradova. Mreža duginih gradova ima jasne smjernice za javne politika u kojima traži puno toga. U njihovim smjernicama se navodi da bi se omogućila trajna vidljivost LGBTIQ građanima u javnom prostoru da se očekuju križanja u duginim bojama, klupe u duginim bojama i gey ili lezbijske pješačke prijelaze, tvrdi Selak Raspudić.
No, smjernice koje zastupnica navodi, kako i stoji u službenim i javno dostupnim dokumentima na stranicama Mreže duginih gradova - "daju primjere kako gradovi i općine mogu raditi na suzbijanju nejednakosti i izazovima koje pogađaju LGBTIQ osobe". Dakle, kada govorimo o primjerima koje su spominjali ne radi se o striktnim pravilima.
Cilj je jednostavan - suzbijanje nasilja i diskriminacije te inkluzija
Smjernice u brošuri "Gradovi u akciji" predstavljaju nekoliko ciljanih akcija i preporuka koje će utjecati na živote LGBTIQ osoba u gradovima u kojima žive. Vodič obuhvaća 13 područja politike koja pokrivaju teme od općinskog djelovanja za LGBTIQ osobe, zdravlja, obitelji, mladih, starijih osoba, invaliditeta i uključivosti, kulturne raznolikosti i migracija, socijalnih teškoća i nedostataka, zapošljavanja, sigurnosti, infrastrukture i javnih prostora do sporta i rekreacije, kulture i povijesti. Četiri područja politike presijecaju spomenuta područja - odgovornost, osvješćivanje i obrazovanje, pristup i sudjelovanje te na kraju, ali ne i najmanje važno, vidljivost i zastupljenost.
Kako će Grad Zagreb primjenjivati te smjernice treba još vidjeti, a za primjer nam ostaju gradovi u susjedstvu i dalje.
Komentari
42