Hrvatska pošta najavila je otkaze za više od tisuću radnika! Ulazi u biznis otkupa zlata! Uvode ponudu digitalne televizije! Planiraju se okrenuti financijskim uslugama! Možda jednog dana postanu, kao i talijanska pošta - banka koja ponekad nosi poštu!
Sve to čine da ne bi početkom sljedeće godine, nakon liberalizacije tržišta, potpuno propali i spali na teret državnog proračuna!
Sve te mjere za spas kompanije predstavio nam je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak. Tridesetdevetogodišnji ekonomist u kompaniju je stigao za vrijeme bivšeg HDZ-ova šefa Roberta Jukića, koji je danas svjedok u slučajevima protiv bivših vladajućih HDZ-ovaca, pa zato i Premužak nosi predznak bivše vladajuće stranke.
Ali tvrdi da nije ni HDZ-ovac ni SDP-ovac. Niti se, kaže, ne planira učlaniti ni u jednu stranku.
“Politika me kao profesija ne zanima”, ističe Premužak.
Ambiciozan tip
Odbija se izjasniti ima li privatno više lijevih ili desnih stavova te prelazi na priču da nam trebaju stručnjaci na čelu državnih kompanija.
No, Premužak je u Hrvatskoj pošti tek tri godine, a njegova stručnost u tom resoru, kaže, nije upitna jer je u menadžmentu otkako se zaposlio u Plivi 1997. godine. Kasnije je radio u Dukatu, pa je otvorio vlastitu tvrtku za konzalting, potom je dvije godine radio u agenciji kreativnog dvojca Brukete i Žinića.
Ali Premužak je ambiciozan tip. Oduvijek je, kaže, želio biti u menadžerskom vrhu. Nije mislio da će to biti u Pošti, ali kad mu se pružila prilika, zgrabio ju je. Iako se čini samozatajan, ne preza od teških odluka. Tijekom razgovora baš se ne otvara. Pazi na svaku riječ, boji se da ga se krivo ne protumači, nije opušten, ne voli se eksponirati. Stol mu je pretrpan čestitkama, a on se trudi našaliti da ni ne zna tko su svi ti ljudi. Svaki dan je na poslu do sedam navečer, no i kasnije je, tvrdi, okupiran njime.
“Sam sebi dnevno pošaljem 20-ak mailova kao podsjetnik što moram napraviti ili s nekom idejom”, govori. Nekad je u slobodno vrijeme volio zaigrati biljar, zasvirati gitaru, ali sada ni to ne stigne. Živi u izvanbračnoj zajednici, nema djece, a slobodno vrijeme najčešće provodi uz knjigu. Želi ostaviti dojam ozbiljnog šefa, iako je još u tridesetima. Za fotografiranje iz uredskog ormara grabi jednu od nekoliko kravata.
“Teške odluke donosimo. Ne želim izgledati neozbiljno”, govori mi dok bira boju kravate, jer ima ih nekoliko, pa traži onu koja će pasati uz odijelo. Odbija komentirati poslove bivše uprave Roberta Jukića, ne želi govoriti ni o USKOK-ovim istražiteljima i njihovim akcijama po tvrtki.
Gleda naprijed i svjestan je da je pred Poštom najteža godina u povijesti. Ovu će, kaže, završiti s gubitkom od 30-ak milijuna kuna, a sljedeću ne može ni pretpostaviti.
Koliko će biti otkaza?
- Analizom smo došli do brojke od oko tisuću ljudi, sad nas ima 10.500. Dakle, otići će između 1000 do 1200 zaposlenika. Sad smo u razgovorima s našim socijalnim partnerima, koji kažu da je uprava tu da donese prihode. Slažem se, ali uprava nema nadljudske sposobnosti. Financijske i poštanske usluge imaju trend pada, ne zato što smo nesposobni, nego je tako u svim zemljama EU, svim javnim poštanskim operaterima u EU padaju volumeni i prihodi.
Koji su sve razlozi za to?
- Trend pada poštanskih usluga dogodio se zbog digitalizacije. Pisma i razglednice zamijenili su e-mailovi... U svim zemljama trend pada kreće se između pet i sedam posto godišnje. Isto tako, što se tiče financijskih usluga, sve je manje ljudi koji račune plaćaju u pošti. U Hrvatskoj je nezakonit ulazak u rezervirano područje prije liberalizacije tržišta imao najveći utjecaj na pad volumena Hrvatske pošte.
I što ćete poduzeti?
- Jedan dio našeg biznisa su paketi, taj segment će rasti i tu smo ostali najjači i u budućnosti ćemo biti najveći. Ali moramo razvijati nove usluge, moramo također postati svjesni da više nećemo imati poštanske usluge u vrijednosti od milijardu kuna. Jedna od novih usluga je digitalna televizija, projekt koji uskoro kreće. Nikad ni jedna pošta nije ušla u nešto takvo. Kampanja je krenula. Može se već kupiti i to je jedna od usluga kojom želimo promijeniti percepciju pošte, želimo promijeniti njezin imidž. Danas poštu svi promatraju kroz poštara i šalter, a na ovaj način želimo pokazati da pošta može biti i inovativna moderna kompanija.
U kojem resoru će biti najviše otkaza?
- Naša konkurencija stalno pokušava plasirati priču da Pošta nije provela restrukturiranje, a to je apsolutno netočno, jer je iz Pošte od 2007. do 2010. otišlo 2000 ljudi. Strategija koja je prezentirana medijima prošli tjedan nije samo plan restrukturiranja, nego smjernice razvoja. Samo troškovno restrukturiranje ne može biti dovoljno da Pošta bude stabilna u budućnosti.
Liberalizacija tržišta
Hoće li Pošta preživjeti liberalizaciju tržišta koja stupa na snagu 1. siječnja?
- Da, za tjedan dana stupa na snagu tzv. liberalizacija. No, mi imamo 70 posto tržišnog udjela na tržištu pisanih pošiljaka, pa kako onda možemo govoriti o liberalizaciji? Nešto takvo se nije dogodilo nikad u povijesti ni jedne zemlje. Sama liberalizacija podrazumijeva otvaranje tržišta. Ako mi danas imamo 70 posto tržišta, onda ne možemo govoriti o monopolu i da se tržište otvara - sada, nego da je već odavno otvoreno, i to mimo zakona. Mi to ne možemo razumjeti. Kad je pošta imala pravo nošenja pošiljaka do 50 grama, to je bilo tzv. rezervirano područje, no mimo zakona je HAKOM svojom pasivnošću dozvolio da dođe do takve situacije. U svim drugim zemljama EU prije liberalizacije tržišta pošte su imale udjele od 100 posto na tržištu. I pogledajmo kakvo je stanje godinama nakon liberalizacije: u Švedskoj je tržište liberalizirano 1993., a i dalje drže 89 posto tržišta. Njemačka drži više od 90 posto, Slovenija 99, Italija 90, Austrija 95 posto... Mi danas imamo 70 posto.