Koronakriza u jednu je ruku usporila rast mnogih zanimanja i gospodarskih grana, ali i dovela do procvata drugih. Jedna od onih koja je rasla zasigurno je i online trgovina. U trenucima kada su fizičke trgovine radile prema strogim pravilima, za ulazak se čekalo u redovima, a bila je i ograničena sloboda kretanja, mnogi su se okrenuli svojim mobitelima, laptopima i tabletima te jednostavno naručili ono što im treba. Naručivalo se sve, od artikala za slobodno vrijeme, namještaja pa čak do prehrambenih namirnica za kućanstvo.
Upravo zato, kontinuirano ulaganje hrvatskih banaka u digitalnu transformaciju poslovanja pokazalo se važnijim nego ikada. Bankarske usluge koje su izložene internetu ujedno su i najzaštićenije kako bi klijenti mogli obavljati online plaćanja bez straha. Naime, banke, financijske institucije i kartičarske kuće uskladile su se s raznim lokalnim i europskim zakonodavnim okvirima kao što su PSD2, primjena 3D Securea u kartičnim plaćanjima te uvođenje dvostruke autentifikacije što garantira visoku razinu kibernetičke sigurnosti. Međutim, potrebno je educirati se i informirati o opasnostima koje vrebaju na internetu i naučiti načine za samozaštitu.
Više kupaca starijih od 50 godina
Istraživanje domaće konzultantske tvrtke EQUESTRIS pokazalo je da se tijekom pandemije koronavirusa online kupovini okrenulo više od 2,1 milijuna Hrvata, a među njima je čak 130 tisuća novih kupaca koji planiraju nastaviti s digitalnim šopingom i u budućnosti, što je rast od 5-6 posto. Zanimljivo je da čak 30 posto onih koji žele kupovati online i u budućnosti ima više od 50 godina, što je kategorija koja prije nije bila toliko zastupljena.
Potrošači i trgovci preskočit će 3-5 godina razvoja online trgovine s brzim promjenama u vrijeme pandemije koronavirusa, predviđa Darko Dujić, stručnjak za online trgovinu i direktor Shopper's Minda.
Online shopping nije novi trend, ni u svijetu ni u Hrvatskoj, ali ova situacija bez presedana dala mu je novi veliki zamah. Hoće li se to reflektirati i u budućnosti?
- Trenutačna vrijednost ecommerce tržišta u Hrvatskoj iznosi nešto više od 0,4 milijarde eura, uz rast od 20 posto godišnje, što samo za sebe dovoljno govori o tome koliko se taj sektor ubrzava. Izgledno je da će web trgovina postati još moćniji kanal kupnje, odnosno još snažnija i prihvaćenija alternative tradicionalnim kanalima. Iako je nakon otvorenja trgovina online kupnja opet malo opala, očekuje se da će ostati za nekoliko desetaka postotaka na višoj razini nego što je bila prije krize - smatra Darko Dujić, koji je i na čelu portala Jeftinije.hr, vodeće hrvatske platforme za online trgovinu i usporednu kupnju.
Neki novi prioriteti
Na njihovoj platformi u posljednja tri mjeseca najviše su se tražili proizvodi za slobodno vrijeme - društvene igre, igraće konzole i oprema za vježbanje kod kuće. Rasla je i potražnja za proizvodima za djecu, računalnom opremom te uređenje okućnice.
Konzultantska tvrtka EQUESTRIS istraživala je namjeru online kupnje u budućnosti i došla do zanimljivih rezultata - prije krize najviše su se naručivali odjeća, obuća i modni dodaci, no ubuduće će se naručivati proizvodi za čišćenje, hrana i proizvodi za ljubimce.
A kako će izgledati budućnost online trgovine u Hrvatskoj i hoće li ona ugroziti fizičke trgovine?
- Očekujemo da će se udio hrvatskih potrošača koji kupuju u web trgovinama povećati od 50 posto do razine od 70 posto, što je blizu brojki u zapadnoj Europi. To će se dogoditi već ove godine, a ako dođe do drugog vala te brojke bit će još i više. Strah korisnika od digitalnih rješenja sve je manji, a povjerenje, praktičnost i jednostavnost sve su očitije. Jednostavno je zaključiti da će se produktivnost fizičkih trgovina koje prodaju trajne proizvode smanjiti zbog povećanja online kupnje. Sljedećih 6-12 mjeseci bit će ključni za digitalizaciju klasičnih trgovca, jer potrošači već znaju kako kupovati online - smatra Dujić.
Sandro Baričević, direktor tvrtke EQUESTRIS, smatra kako fizičke trgovine nikako neće biti ugrožene, već da će se nadopunjavati s online trgovinama.
- Svakako je došlo do određene promjene paradigme, na to ukazuju podaci da ih u budućnosti namjeravaju koristiti osobe koje prije nisu koristile usluge online kupovine. No, ni u kojem slučaju ne očekuje se gašenje fizičkih trgovina, dapače, riječ je o komplementarnim oblicima kupnje koji zadovoljavaju različite potrebe i situacije za potrošača.
Podaci pokazuju da pri usporedbi potrošnje prilikom online i fizičke kupnje, 37% ispitanika troši više kada fizički obavlja kupnju, a 29% ispitanika troši više kad obavlja online kupnju - govori Baričević.
Kakva god budućnost trgovine bila, činjenica je da su se fizički trgovci zbog koronavirusa morali prilagoditi i digitalizirati prije nego što bi to napravili u normalnim uvjetima, a građani su mnogo više vremena provodili online. Zato je sada važnije nego ikad biti svjestan opasnosti koje vrebaju na internetu i naučiti načine za samozaštitu, smatra direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović.
- "Zaključavanje" kojem smo bili podvrgnuti tijekom pandemije Covida-19 sve nas je natjeralo da se više koristimo internetom i mobitelima. Ne samo da smo tako pratili najnovije vijesti, već smo tako pratili i nastavu u školi te kupovali sve ono što nam je bilo potrebno, a nismo mogli otići u trgovine jer su bile zatvorene. Sažeto rečeno, mnogo više vremena provodimo online, i to je razlog zašto sada više nego ikad moramo biti svjesni da internet nije bezazleno mjesto, da na toj mreži, uz mnoštvo dobrog i korisnog, ima i dosta opasnosti. Većina hrvatskih građana dovoljno je digitalno pismena, a tu bih samo upozorio na naše starije sugrađane, koji se manje koriste internetom, i manje su vješti u radu s računalima i pametnim mobitelima.
Njima treba pomoći, i oni moraju biti oprezniji. Što se tiče djece i mladih - oni već žive digitalnim životnim stilom. Sve informacije i savjete građani mogu pronaći na našoj internetskoj stranici, u posebnoj rubrici - sigurnost na internetu - zaključio je Adrović.
Nemojte da vas tako lako 'upecaju', naučite kako se zaštititi u našem specijalu.
Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske udruge banaka (HUB)