Kako dezinformacija o kremama za sunčanje na TikToku lako postaje viralna i prihvatljiva mnogima

Kao i svake godine na početku ljeta, počinje vječna rasprava: krema za sunčanje – da ili ne? U dvadeset i prvom stoljeću svima bi trebalo biti jasno da je krema za sunčanje nužan štit za zaštitu kože od UVA i UVB zraka, sprječavajući, između ostalog, i rak. Ipak, još uvijek postoji mali, ali glasan dio populacije uvjeren da je bolje izgorjeti na suncu nego mazati kremu za sunčanje po koži, koju krive za sadržavanje kancerogenih ili toksičnih tvari ili čak blokiranje pozitivnih učinaka izlaganja suncu.

Zanimljiva studija

Istraživački tim sa Sveučilišta Alberta u Kanadi proveo je studiju kako bi istražio koliko su dezinformacije o kremama za sunčanje raširene na TikToku. Istraživači su prvo identificirali pet najčešće korištenih hashtagova u području „kreme za sunčanje” (#sunscreen, #sunscreenviral, #spf, #sunscreenreview i #sunprotection), a zatim su analizirali 971 video na tu temu, s ukupno više od 2,4 milijarde pregleda. Dobra vijest je da čak 86,6 posto videozapisa promovira korištenje kreme za sunčanje, a komunikacija je uglavnom usmjerena na estetiku i marketing određenih proizvoda, često se razbacujući kodovima za popust. Najčešće koristi koje tiktokeri navode su zaštita od općeg oštećenja kože (17,4 posto), akni (15,3 posto), starenja (11,5 posto) i, na kraju, raka (6,1 posto).

- Bilo je iznenađujuće vidjeti toliko TikTokova koji promoviraju korištenje kreme za sunčanje, a da pritom ne spominju važnu ulogu koju ona ima u prevenciji raka – komentirali su autori studije.

Malo dezinformacija, ali vrlo dijeljenih

Većina videozapisa protiv korištenja krema za sunčanje tvrdi, između ostalog, da krema za sunčanje djeluje kao endokrini disruptor (to jest, mijenja hormonsku ravnotežu), da sadrži kancerogene tvari pa čak i da kontaminira majčino mlijeko. Iako ti TikTokovi čine samo 6 posto ukupnog broja, u prosjeku generiraju dvostruko više lajkova, gotovo četiri puta više dijeljenja i tri puta više komentara od pozitivnih i samo promotivnih videa, iako ne ostvaruju znatno veći broj pregleda. To sugerira da videozapisi ne dosežu do više ljudi, već ih intenzivnije uključuju. To se događa, objašnjavaju istraživači, jer sadržaj suprotan zdravom razumu, poput teorija zavjere ili lažnih vijesti, potiče emocije i povećava sklonost interakciji i dijeljenju, osobito u zajednicama koje su već predisponirane za te probleme.

- TikTok nije nužno preplavljen dezinformacijama o kremama za sunčanje, ali TikTokovi koji opasno tvrde da je krema štetna ili beskorisna postižu vrlo visoku razinu angažmana u usporedbi s drugima – zaključuju autori.