Od zrna kakaovca radi se čokolada, no to nije sve. Otkrijte sve dobrobiti za zdravlje ovih sjemenki koje su drevni pretkolumbijski narodi ne bez razloga nazivali „hranom bogova”
Sjemenke biljke kakaovac nekoć su se koristile kao novac ili kao sredstvo za razmjenu između drevnih naroda Azteka i Maja koji su jako dobro poznavali njihovu prehrambenu vrijednost. Theobroma cacao je zimzelena biljka iz porodice Sterculiaceae, porijeklom iz Srednje Amerike. Da bi dobro uspijevala, ova biljka treba konstantno visoke temperature, obilne kiše, ne previsoku nadmorsku visinu i direktnu sunčevu svjetlost.
Plodovi kakaovca su izduženog oblika te žutozelene ili crvenkastosmeđe boje kako postaju zreliji, a u unutrašnjosti sadrže od 25 do 70 sjemenki kakaovca. Sjemenke su smeđe-ljubičaste boje, a da bi dobile karakterističnu tamno smeđu boju podvrgavaju se prirodnoj fermentaciji. Tijekom tog procesa one zadržavaju opnu koja se tek poslije eventualno uklanja.
Karakteristike i dobrobiti
Sjemenke kakaovca su poznate po svojim pozitivnim učincima na zdravlje. Obiluju vitaminima, mineralnim solima, magnezijem, antioksidansima (poput flavonoida i polifenola) i kalcijem. Ipak, treba imati na umu da pržene sjemenke imaju u određenoj mjeri drugačiji kemijski sastav u odnosu na sirove sjemenke. Inače, 100 grama sjemenki u prosjeku sadrži 228 kalorija, 14 g masti, 1524 mg kalija, 58 g ugljikohidrata, 33 g vlakana i 13,8 mg željeza.
Ove su sjemenke pravi eliksir protiv štetnog djelovanja slobodnih radikala, odgovornih za starenje kože. Osim toga, pomažu u sprečavanju razvoja nekih bolesti, poput artritisa te štite srčani i krvožilni sustav i snižavaju razinu lošeg ili LDL kolesterola. Sjemenke kakaovca se preporučuju i za mršavljenje, pomažu u regulaciji krvnog tlaka, potiču lučenje endorfina i potenciraju osjećaj sitosti. Uz to, predstavljaju i dragocjen izvor energije, jačaju kosti i zube te stimuliraju živčani sustav.
Imaju i kontraindikacije
Sjemenke kakaovca sadrže tragove kofeina pa se stoga ne preporučuju osobama koje pate od hipertenzije, glavobolja i nervoze. Među mogućim kontraindikacijama su i eventualne alergijske reakcije, anksioznost, palpitacije, tahikardija i glavobolja. Treba spomenuti i to da sjemenke kakaovca ne bi trebali konzumirati oni koji pate od zatvora, hemoroida, gastroezofagealnog refluksa ili hernije.
Poželjna dnevna doza
Preporučene doze variraju ovisno o načinu obrade kakaovca i čokolade, ali i o posebnim potrebama ili problemima osobe koja ih konzumira. Ipak, općenito se može reći da je za maksimalan učinak dovoljno konzumirati između 10 i 20 grama kakaaa ili čokolade dnevno.
Za što se sve koriste
Bogate esencijalnim nutrijentima, sjemenke kakaovca imaju vrlo široku primjenu u kulinarstvu. Na primjer, mogu se grickati same za ublažavanje osjećaja gladi ili se mogu dodavati u smoothieje, voćne salate, jogurt, kolače i sladoled. Kad se usitne i samelju, idealne su za pripremu keksa, torta ili krema od kakaoa. No, ove se sjemenke, osim u kuhinji, koriste i u farmaceutskoj industriji kako u proizvodima za ljepotu tako i u obliku suplemenata.
Ideje za recepte
Možete, za početak, pokušati napraviti čokoladnu pločicu od sjemenki kakaovca. Dovoljno je da na pari rastopite pločicu čokolade te da u tu smjesu dodate šaku usitnjenih sjemenki kakaovca. Dobivenu smjesu razvucite po papiru za pečenje te ostavite da se hladi u hladnjaku najmanje 30 minuta.
Još jedna ideja su zdrave energetske pločice koje možete pripremiti tako da pomiješate žitne pahuljice, sjemenke kakaovca i kokosovo ili bademovo brašno. I u ovom slučaju dobivenu smjesu razvucite na papir za pečenje, no sada je stavite u pećnicu zagrijanu na 180 stupnjeva i pecite nekoliko minuta. Pravim će se gurmanima vjerojatno najviše svidjeti prijedlog da ih dodate u salate slane ili voćne ili ih sljubite s odležanim sirevima i narescima.