Mango pripada skupini koštunica, što znači da sočna mekana pulpa okružuje košticu u kojoj se nalazi sjemenka. U istu skupinu pripadaju i datulje, kokos, šljive ili masline. Postoji mnogo vrsta manga koje variraju u boji, obliku i okusu pa i u veličini. Tako, ovisno o vrsti, kora može biti zelena, crvena, žuta ili narančasta, ali pulpa je uvijek zlatnožuta. Mango je tropsko drvo porijeklom iz južne Azije i uzgaja se u mnogim dijelovima Indije, koja je jedan od njegovih najvećih izvoznika, no danas se uzgoj proširio diljem svijeta te se ovo egzotično voće uzgaja i na mnogim drugim kontinentima.
Štiti i jača zdravlje
Redovito konzumiranje manga pridonosi boljem zdravlju na razne načine. Primjerice, istraživanje iz 2019. pokazalo je da antioksidans zeaksantin koji mango sadrži ima zaštitnu ulogu u zdravlju očiju te da može spriječiti oštećenja nastala uslijed makularne degeneracije. Japanski su znanstvenici 2014. proveli istraživanje koje je pokazalo da voće koje, poput manga, sadrži karotenoide može smanjiti rizik za razvoj raka debelog crijeva, a Američko udruženje za rak kože smatra da prehrana koja obiluje beta-karotenom (također ga ima u mangu) može pomoći u zaštiti od raka kože.
Još jedna od važnih dobrobiti ove čudesne voćke je bogat udio vlakana, kalija i vitamina zahvaljujući kojima štiti zdravlje krvnih žila te smanjuje rizik za razvoj srčanih bolesti. Tu treba dodati da je povećan unos kalija, uz istodobno smanjenje natrija, jedan od važnih koraka u smanjenju rizika za razvoj hipertenzije. Kao da to nije dovoljno, mango je pravi melem za kožu i kosu. Obiluje vitaminom A, koji koži pomaže da proizvede sebum, a on djeluje hidratantno na kožu i kosu. Vitamin A je nužan i za rast tjelesnih tkiva, uključujući kožu i kosu.
Kompletna namirnica
Vitamin C, koji sadrži u velikoj količini, potiče stvaranje i održavanje kolagena, koji daje strukturu koži i kosi. Treba spomenuti i da mango sadrži umjerenu količinu bakra, a on sudjeluje u proizvodnji mnogih važnih enzima te je nužan za stvaranje crvenih krvnih stanica. Kao zaista kompletna namirnica, sadrži i umjerenu količinu vitamina B6, koji kao koenzim sudjeluje u mnogim važnim reakcijama u tijelu, uključujući metabolizam proteina i stvaranje crvenih krvnih stanica. Mango se smatra dragocjenim i za zdravlje probavnog trakta iz nekoliko razloga. Na prvom mjestu, sadrži enzime - amilaze, koji razlamaju velike molekule hrane kako bi ih tijelo lakše apsorbiralo. Na primjer, amilaza složene ugljikohidrate pretvara u šećere poput glukoze i maltoze. Ovi su enzimi inače mnogo aktivniji u zrelom plodu.
Obilje vode i vlakana pomaže pak u rješavanju probavnih tegoba poput zatvora ili proljeva. Jedno je istraživanje pokazalo da je svakodnevna konzumacija manga kod odraslih osoba s kroničnim zatvorom bila učinkovitija u ublažavanju simptoma nego suplementi koji sadrže približno jednaku količinu topivih vlakana. Mango pomaže i u snižavanju kolesterola. Naime, visok udio pektina u mangu može pomoći u smanjenju razine štetnog ili LDL kolesterola u krvi, koji uzrokuje stvaranje plaka u krvnim žilama i sprečava normalan protok krv.
I dijabetičari mogu uživati u njegovoj slatkoći
Da, mango je poprilično sladak kad je zreo i treba ga jesti u umjerenim količinama, no to ne znači da je zabranjeno voće za dijabetičare. Glikemijski indeks manga je između 41 i 60, u prosjeku oko 51, a ta je vrijednost na donjem kraju skale glikemijskog indeksa. Namirnice koje imaju manji indeks od 56 smatraju se namirnicama niske glikemijske vrijednosti i sigurnima za dijabetičare. Namirnice s niskim glikemijskim indeksom, poput manga, sporo otpuštaju šećere u krv te ne dolazi do naglih podizanja njihove razine. Naravno, prehrambena vlakna koja sadrži mango također pomažu u reguliranju razine šećera u krvi.
Razlog za oprez
Kora manga je uobičajeni alergen. Sadrži toksin urušiol, istu tvar koja se nalazi u otrovnom bršljanu, a izaziva svrbež i osip. Kako biste izbjegli svrbež usne šupljine, usnica i vrha jezika, prije jedenja manga obavezno ogulite koru. No, osim te trenutne reakcije, kod nekih osoba kora može izazvati i ozbiljnu alergijsku reakciju poput oticanja usnica, rana u uglovima usana, otežanog disanja, povraćanja i proljeva. Postoji još jedna stvar u vezi s mangom zbog koje na oprezu trebaju biti osobe koje uzimaju terapiju varfarinom protiv zgrušavanja krvi. Naime, s obzirom na to da mango sadrži mnogo vitamina A, može pojačati djelovanje tog lijeka, što za sobom povlači i povećan rizik od krvarenja.
Kako ga odabrati i čuvati
Kad kupujete mango, nemojte odabirati po boji jer ona ovisi o vrsti manga, a ne govori ništa o njegovoj zrelosti. Nježno pritisnite mango: ako je zreo, nastat će blago udubljenje te će ostati trag na mjestu na kojem ste pritisnuli koru. Birajte na isti način kao kad kupujete breskve, marelice ili avokado, koji također postaju mekši što su zreliji. Zreli mango ponekad će imati intenzivnu voćnu aromu na mjestu gdje je bila peteljka. I ne zaboravite: crvena boja nije pokazatelj zrelosti, nego mekoća ploda. Crveni mango koji je izrazito tvrd na dodir nije zreo.
Nezreli mango čuvajte na sobnoj temperaturi, a kad dozrije, možete ga staviti u hladnjak. Niža temperatura usporit će daljnje zrenje te ga u hladnjaku možete čuvati do pet dana. Na sobnoj temperaturi mango sazrije, odnosno postane mekši i slađi za nekoliko dana.
Sve o tome doznajte u novom Doktoru u kući, u prodaji je od četvrtka, 1. travnja
