Potrebe, ponašanje i promjene svog tijela trebamo pratiti svakodnevno, ali kako starimo, postaje nam sve važnije pratiti sve promjene koje se događaju s našim tijelom jer mogu ukazati na veće zdravstvene probleme. Posebno kad su u pitanju stanja koja su povezana s dobi, poput demencije. Iako smo vjerojatno svjesni da lošije pamćenje može signalizirati problem s demencijom, mogu se dogoditi i promjene u preferencijama hrane - pogotovo ako odjednom poželite jesti slatko.
Zašto bi želja za slatkim namirnicama mogla signalizirati demenciju?
Znanost sugerira da ljudi sa specifičnom vrstom demencije koja se naziva frontotemporalnom demencijom mogu pokazati nagli porast žudnje za slatkim. Frontotemporalna demencija utječe na frontalne i temporalne režnjeve u mozgu koji igraju ulogu u našoj osobnosti, ponašanju i sposobnosti korištenja jezika.
Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Neurology otkrilo je da ljudi s frontotemporalnom demencijom jedu više šećera i ugljikohidrata, i vjerojatnije je da će brzo dobiti na težini, od onih koji nemaju to stanje. Druga su istraživanja također pokazala da je to stanje često obilježeno povećanjem žudnje za slatkim, objašnjavajući da je to vjerojatno zbog načina na koji bolest utječe na to kako naš mozak koristi serotonin (poznat kao "hormon sreće").
Ovo je važan simptom koji treba uzeti u obzir jer, iako se većini ljudi dijagnosticira demencija sredinom 60-ih godina, frontotemporalna demencija se može pojaviti mnogo ranije.
- Većina ljudi s frontotemporalnom demencijom počinje pokazivati simptome u dobi od 45 do 65 godina - rekao je dr. med. Andrew E. Budson, pomoćni direktor za istraživanje u Centru za Alzheimerovu bolest Sveučilišta Boston.
U članku Psychology Today dr. med. Budson kaže da su po njegovom iskustvu liječenja ljudi s FTD-om promjene u žudnji, s posebnom sklonošću prema slatkim namirnicama, bile znak problema s mozgom.
- Neki pojedinci prisilno izvode pokrete, poput isključivanja i uključivanja svjetla kad god prođu pored njega. Drugi pokazuju značajnu promjenu u sklonostima prema hrani (često preferiraju slatkiše), prejedaju se, prekomjerno puše ili piju alkohol - objasnio je dr. med. Budson.
Koji su još pokazatelji demencije?
Ako s vremena na vrijeme poželite kolačiće ili nekoliko kuglica sladoleda, to nije razlog za brigu. Važno je paziti na druge znakove koji govore da postoji veći problem. Obratite se liječniku ako vi ili vaš bližnji koji imaju više od 45 godina pokazuju velike promjene osobnosti jer bi to moglo značiti degeneraciju mozga.
Uobičajeni rani simptomi demencije
Različite vrste demencije mogu različito utjecati na ljude, a svatko će simptome doživjeti na svoj način. Međutim, postoje neki uobičajeni rani simptomi koji se mogu pojaviti neko vrijeme prije postavljanja dijagnoze demencije. To uključuje:
- gubitak pamćenja
- poteškoće s koncentracijom
- teško obavljanje poznatih dnevnih zadataka
- teškoće u praćenju razgovora ili pronalaženju pravih riječi
- zbunjenost u pogledu vremena i mjesta
- promjene raspoloženja
Ti su simptomi često blagi i mogu se pogoršati postupno. Obične ih se naziva "blago kognitivno oštećenje" jer simptomi nisu dovoljno jaki da bi se mogli dijagnosticirati kao demencija. Možda ih nećete primijetiti ako ih imate, a obitelj i prijatelji ih neko vrijeme možda neće primijetiti ili ih uzeti za ozbiljno. Kod nekih ljudi ti će simptomi ostati isti i neće se pogoršati. No, neki ljudi će nastaviti razvijati demenciju. Demencija nije prirodni dio starenja. Zato je važno razgovarati s liječnikom opće prakse ako ste zabrinuti zbog problema s pamćenjem ili drugih simptoma.
Kada je u pitanju liječenje demencije, rana dijagnoza je ključna. Imajući to na umu, svi bismo trebali biti sigurni da pratimo svoje zdravlje mozga pazeći na sve promjene u ponašanju i sklonostima jer bi nam čak i nešto naizgled nepovezano, poput želje za hranom, moglo pomoći u prepoznavanju bolesti.
