Bipolarni poremećaj i shizofrenija mogli bi biti povezani, dijele neke zajedničke promjene u bijeloj tvari mozga

Shizofrenija i bipolarni poremećaj smatraju se nepovezanim psihijatrijskim bolestima – shizofreniju karakteriziraju promijenjeni obrasci razmišljanja i emocija, halucinacije, deluzije, kognitivni deficiti i neorganiziran govor, dok su glavno obilježje bipolarnog poremećaja ekstremne promjene raspoloženja, od manije do depresivnih epizoda. Iako se simptomi znatno razlikuju, mnogi pacijenti s jednom od tih dviju dijagnoza barem jednom u životu dožive psihozu, mentalno stanje u kojem izgube kontakt sa stvarnošću, doživljavaju halucinacije, deluzije, neorganiziran govor i iracionalne obrasce razmišljanja.

Dio spektra

Nedavne su studije otkrile da pacijenti sa shizofrenijom i bipolarnim poremećajem mogu dijeliti neke simptome, kao i neke obrasce u genima i organizaciji mozga. To je potaknulo ideju da su oni zapravo dio zajedničkog spektra psihoza, pa su istraživači Sveučilišta u Firenci, Sveučilišne bolnice u Ženevi i Federalne politehničke škole u Lausannei pregledali i analizirali nalaze prethodnih studija kako bi testirali tu hipotezu. Obradili su podatke iz 96 studija s tisućama sudionika s poremećajima iz psihotičnog spektra i iz kontrolnih skupina. Njihov rad, objavljen u časopisu Nature Mental Health, opisuje uobičajene značajke mozga kod pacijenata sa shizofrenijom i onih s bipolarnim poremećajem, posebno razlike u integritetu bijele tvari.

- Većina promatranih studija, provedenih unazad 30 godina, usredotočila se ili na shizofreniju ili na bipolarni poremećaj, a ne na njihovu usporedbu. Sada smo htjeli ispitati predstavljaju li promjene u bijeloj tvari zajedničku značajku u spektru psihoza ili abnormalnosti specifične za poremećaj - rekao je dr. Luigi Saccaro, koautor studije.

Podaci su za prethodne studije prikupljani pomoću magnetske rezonancije, neinvazivne tehnike snimanja koja znanstvenicima omogućuje dobivanje 3D slika mozga i zaključivanje o svojstvima veza bijele tvari. Te veze djeluju poput informacijskih autocesta, omogućujući različitim regijama mozga učinkovitu komunikaciju.

Veza polutki mozga

U istraživanju su identificirali regije mozga koje su, čini se, slično pogođene kod pacijenata s bilo kojim od ta dva poremećaja te su uočili zajedničke promjene bijele tvari u regiji corpus callosum (hrv. žuljevito tijelo), moždanoj strukturi koja povezuje lijevu i desnu hemisferu mozga. Promjene su uočili u cijelom spektru psihoza, ne samo kod jedne dijagnoze, a nalazi su ostali značajni i nakon što su u obzir uzeli dob i spol pacijenata, što podupire ideju da poremećaji u povezanosti polutki mozga mogu biti ključna biološka značajka psihoza.

Uočene promjene u bijeloj tvari mogle bi biti kandidati za novi biomarker koji, čini se, karakterizira i shizofreniju i bipolarni poremećaj. Mogle bi pomoći i u procjeni rizika za mogući razvoj poremećaja mentalnog zdravlja, nada se znanstveni tim.