Iako smo na spomen migrene svi skloni odmahnuti rukom kao na neku bezazlenu boljku ili "izgovor" kad nam se nešto ne da, osobe koje žive s migrenom znaju da je istina jako daleko od toga. Osim nepodnošljive glavobolje, mogu se javiti mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlo i zvukove, zamućen vid... I sve to, naravno, jako utječe na kvalitetu života jer u takvom stanju teško je raditi, učiti, obavljati svakodnevne obveze, imati zadovoljavajući društveni i intimni život. Mnogi s migrenama prolaze pakao jer terapije ne daju rezultata pa često sami traže rješenja, isprobavaju sve i svašta i nekako žive od danas do sutra ili od jedne do druge glavobolje. A ima i mnogo onih koji nikada nisu ni potražili pomoć, možda i ne znaju da se radi o migreni, već su uspjeli pronaći neki način suživota sa svojim napadajima glavobolje, koje uspijevaju "prehodati" i guraju tako kroz život, misleći možda da tako mora biti ili da to mogu izdržati. Naša sugovornica, neurologinja dr. Sandra Morović, i sama je bila jedna od takvih. S napadajima migrene nekako je živjela od srednje škole, da bi tek na studiju shvatila da zapravo ima migrenu i onda malo-pomalo naučila kako ju bolje držati pod kontrolom.
"Pa ja imam migrenu!"
- Glavobolje se sjećam još od srednje škole, ali tada i tijekom studija nisam znala da imam migrenu. Možda se tada nije toliko pričalo o tome, u mojoj obitelji nitko nije imao glavobolje pa je sve to nekako prošlo ispod radara. Tek sam poslije, na specijalizaciji, shvatila: "O, Bože, pa to je to, ja imam migrene" i zapravo sam sve u životu napravila i postigla s glavoboljom - otkriva dr. Morović, koja je tada prepoznala i da ima takozvane vikend-glavobolje.
- To je stanje u kojem ste preko tjedna ok, a u subotu, kad se probudite, počinje glavobolja koja traje do nedjelje navečer. Tada sam shvatila da se u subotu moram dignuti u isto vrijeme kao i tijekom tjedna jer ako predugo spavam, završim s glavoboljom. Također, naučila sam da ne smijem pregladnjeti jer mi i to pokreće napadaj, tako da uz sebe uvijek moram imati neki zalogaj, makar čokoladicu - kaže dr. Morović, dodajući da je shvatila i da joj pomaže redovito bavljenje nekom tjelesnom aktivnošću. Uglavnom je s glavoboljom izlazila na kraj s prvom linijom lijekova i suplementacijom, a bilo je i razdoblja kad se migrena malo povukla, da bi se u nekom intenzivnijem i stresnijem životnom razdoblju vratila.
Neki ljudi teže podnose napadaje
Nažalost, ima i ljudi kod kojih su napadaji migrene toliko intenzivni i česti da ih teško ili nikako ne uspijevaju kontrolirati, zbog čega trpi i škola i karijera i društveni i obiteljski život. Teško je reći koliki je postotak takvih slučajeva, kaže naša sugovornica, jer svatko tko se javi liječniku zbog glavobolje javlja se u principu zato što mu ona značajno remeti kvalitetu života. Osim toga, dodaje, borba s glavoboljom je vrlo individualna.
- Imate ljude koji mogu (ili moraju) i s glavoboljom sve napraviti, dok drugi jako loše podnose bol i već ih sama pojava glavobolje baca u krevet i remeti im život. Možda se oni koji imaju blaže migrene s kojima izlaze na kraj i ne javljaju liječniku, iako mi potičemo ljude da se jave jer se danas pacijentima koji boluju od migrene može puno pomoći. Imamo i specifične terapije za migrenu i monoklonska protutijela, takozvanu biološku terapiju, koja je vrlo učinkovita kod ljudi s kroničnim migrenama. Napredovali smo i u tome da je danas razvijena svijest o glavobolji i da ljudi znaju da ne moraju nužno živjeti s glavoboljom - kaže neurologinja.
Promjena životnog stila
Za migrenu je, ističe, jako bitno da osoba vodi dnevnik i bilježi što je pojela, popila, je li se bol javila nakon fizičke aktivnosti ili je fizička aktivnost rješava glavobolje, smeta li joj buka i svjetlost... Tu su i faze migrene o kojima se možda nedovoljno priča, od početne faze kad osoba već osjeća da će se dogoditi napadaj, preko faze glavobolje do takozvanog postdroma, razdoblja nakon napadaja kad osoba nije sasvim svoja i treba joj još neko vrijeme, ponekad čak i cijeli dan, da se vrati potpuno u funkciju.
- Što se tiče liječenja, uvijek krećemo od najblažih, medikamentoznih terapija, to su nesteroidni antireumatici, uz magnezij koji je vrlo često koristan u terapiji. No, smatram da nema adekvatnog liječenja migrene bez utjecanja na životni stil jer su osobe s migrenom često jako osjetljive na ritam spavanja i na količinu sna, na prehranu i na tjelesnu aktivnost. Stoga bi svakako trebalo raditi i na tim promjenama životnog stila - kaže dr. Morović, ističući da takve promjene često daju jako dobre rezultate. Kad je riječ o prehrani, za sve bi vrijedilo pravilo da jedu raznovrsnu hranu, u pravilnim razmacima, no važno je i voditi dnevnik, da osoba vidi koje joj namirnice smetaju.
- Vrlo često su to samo aditivi iz hrane, zatim čokolada, kineska i meksička hrana, gazirana pića. Francuski sirevi obično znaju biti problem za osobe s migrenom, ali mogu otkriti i nešto što nije uobičajeno, a njima smeta pa to trebaju izbjegavati - napominje neurologinja.
Terapija za tvrdokorne slučajeve
Za ljude koji imaju vrlo česte napadaje migrene postoji i preventivna terapija, poput beta-blokatora, antidepresiva, čak i antiepileptika koji se daju preventivno, u malim dozama. Postoje i specifični lijekovi koji se daju u napadaju migrene, primjerice triptani.
- Danas imamo i biološku terapiju, tj. monoklonska protutijela koja su se pokazala vrlo učinkovitima u prevenciji glavobolje. Za sam napadaj uvijek nam ostaju oni isti lijekovi, ali ideja je da imamo manje potrebe za njima, znači da napadaji budu rjeđi i što blaži - pojašnjava dr. Morović, napominjući da, ako neka od spomenutih terapija ne djeluje ili prestane djelovati, uvijek ima više lijekova u svakoj skupini koji se mogu isprobati. Što se tiče biološke terapije, indikacija za nju je više od četiri migrenska dana u mjesecu. - No, to treba individualno procijeniti jer iako se ona dobro podnosi i nema velik broj nuspojava, možda nije za svakoga. Uvijek sam oprezna sa specifičnim lijekovima, pogotovo kod žena koje nisu rađale.
Ponekad je problem u vratnoj kralježnici
U posljednje vrijeme kao rješenje za napadaje migrene spominje se i botoks, no naša sugovornica kaže da to nije standardna terapija, iako se ponekad daje. Novije studije pokazale su da nema očekivanu učinkovitost, a pritom ubrizgavate nešto što se također negdje mora razgraditi. Liječnik to može predložiti, a obično se na to ide ako osoba ne reagira ni na jednu drugu terapiju. Dr. Morović dodaje da ima i nekih kirurških metoda, kod kojih se umrtvljuje živac tako da ne prenosi bol, no to nije raširena praksa. Ipak je to metoda koja nosi više rizika od drugih i potrebno je vrlo individualno procijeniti situaciju. Napominje i da je važno procijeniti ima li osoba možda tzv. cervikogene glavobolje, kojima je uzrok problem s vratnom kralježnicom i koje mogu davati kliničku sliku vrlo sličnu migreni.
- Prije se smatralo da ima samo dva posto takvih glavobolja, međutim u centrima koji se specifično bave glavoboljama pokazalo se da ih ima i 15 do 20 posto, što bi značilo da je svaka peta migrena možda uzrokovana i vratnom kralježnicom, a tu je onda potreban i drugačiji pristup liječenju - navodi dr. Morović, napominjući da se o tome ne odlučuje na prvom pregledu, već se tek nakon niza godina liječenja kod neurologa zajednički odlučuje treba li i kada ići korak dalje s terapijom.
Komplementarne metode
Kad su ljudi u očaju i bolovima, skloni su se okrenuti i alternativnim metodama, a kad je riječ o migreni, naša sugovornica ističe da je najbolje istražena akupunktura. To je, kaže, jako vrijedna metoda u rješavanju glavobolja koja spada u komplementarnu medicinu, što znači da prati protokole zapadne medicine, može se koristiti kao dodatak liječenju i vrlo je učinkovita u smanjenju učestalosti i ublažavanju napadaja.
- Naravno, ne može se reći da će migrena biti kao rukom odnesena, ali cilj je uvijek produljiti period između napadaja i smanjiti količinu lijekova - ističe dr. Morović, navodeći da neki ljudi posežu i za homeopatijom i fitoterapijom, kod čega je izuzetno važno kome se obraćate za takvu terapiju, odakle se proizvodi nabavljaju i slično. - Kod lijekova su rađene kliničke studije i zna se točno put razgradnje i vrijeme djelovanja, a kod suplemenata i biljaka to zapravo ne znate točno. I ono što je jako važno, a što ljudi zaboravljaju, jest da ako je nešto prirodno, ne znači nužno da je zdravo i da je za sve jednako dobro. Stoga treba biti izuzetno oprezan ako se uzimaju biljni preparati s klasičnim lijekovima. Smatram da takvi proizvodi mogu biti učinkoviti ako odete liječniku koji se, uz svoje znanje medicine, bavi i nekim komplementarnim metodama, poput fitoterapije ili homeopatije.
"Moje iskustvo pomaže"
Migrene su kronična bolest, no neke vrste glavobolja kod žena ublaže se kad nastupi menopauza te nema više hormonskih oscilacija. Tada kod mnogih prolaze i migrene, pogotovo one koje su bile vezane uz ciklus.
- To, nažalost, nije pravilo, jer mnogo žena i nakon menopauze ima problema s migrenom, no dobar dio migrena ipak se u kasnijoj dobi riješi - kaže dr. Morović, koja kaže da joj osobno iskustvo s migrenom pomaže u radu s pacijentima. - Prepoznam kod njih nešto ili im možda mogu dati savjet koji nije nužno naveden u smjernicama, ali je nešto što je meni pomoglo. Ponekad razmjenjujemo informacije o suplementaciji, zapravo o svemu. Tako da mogu reći da i ja jako puno naučim od svojih pacijenata. Mislim da mi moje iskustvo pomaže i u tome da razumijem kako se osjećaju, jer vjerujem da netko tko to nije prošao ne zna kakav je osjećaj kad vam dođe da udarite glavom u metalni stup od jada ili kad vas netko pita "Zašto si nervozna?", a vi peti dan zaredom ne spavate i ne funkcionirate, no to se izvana ne vidi - opisuje naša sugovornica. Za kraj, važno je naglasiti da nitko ne bi trebao trpjeti glavobolju. - Ako vas glavobolja brine, javite se liječniku. Uvijek je bolje pitati i potražiti pomoć nego čekati - poručuje dr. Morović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....