Bilo bi pravo čudo da već niste negdje naišli na hvalospjeve o suplementu NAD+. Bieberi ga uzimaju, Joe Rogan je o tome govorio u svom podcastu, Jennifer Aniston ga obožava, a Gwyneth Paltrow se kune u njega i prodaje vlastitu kremu koja ga sadrži. Ukratko, NAD+, koenzim za staničnu energiju i obnovu, koji se naveliko reklamira i koristi za povećanje energije, poboljšanje mentalne jasnoće i promicanje dugovječnosti, novi je predmet obožavanja biohakera i onih koji su u potrazi za vječnom mladošću kojoj, čini se, danas teže svi, čak i oni koji su još vrlo mladi. Možda je upravo to razlog što često žmirimo na znanstvene dokaze i upozorenja stručnjaka i priklanjamo se uvjeravanjima raznih influencera i slavnih osoba. Koliko je istine u tvrdnjama o moćnim anti-aging učincima tog koenzima, pitali smo znanstvenika dr. sc. Jana Homolaka, višeg asistenta na Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gostujućeg istraživača na Istraživačkom institutu M3 Sveučilišta u Tübingenu, dobitnika državne nagrade za znanost i nagrade za najboljeg mladog znanstvenika Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju.
- NAD+ (nikotinamid adenin dinukleotid) mala je molekula, ključna za funkciju svih živih stanica. Kako bi normalno funkcionirala, svaka naša stanica mora obavljati niz "poslova", a za svaki od njih potrebna joj je energija. NAD+ ima središnju ulogu u brojnim metaboličkim procesima koji omogućuju stvaranje i učinkovito iskorištavanje stanične energije potrebne za njihovo obavljanje. Osim u energetskom metabolizmu, NAD+ sudjeluje i u kompleksnim procesima molekularne signalizacije koji su ključni za popravak genetskog materijala (DNK) te očuvanje pravilne funkcije brojnih proteina. Važno je naglasiti da ovdje ne govorimo izravno o zdravlju organizma, već o zdravlju stanice. Budući da su svi naši organski sustavi izgrađeni od stanica, jasno je da nijedan sustav u tijelu ne može normalno funkcionirati bez procesa u kojima NAD+ ima središnju ulogu. Iz toga proizlazi da je očuvanje funkcije NAD+ u stanicama usko povezano s očuvanjem zdravlja cijelog organizma - pojašnjava dr. sc. Homolak.
Opada li sa starenjem?
Dvije su važne pretpostavke na koje treba obratiti pažnju kad se govori o NAD+ u kontekstu zdravlja i dugovječnosti, kaže naš sugovornik. Prva je da je starenje povezano s padom razina NAD+ u stanicama, a druga da je taj pad, ako postoji, uzročno-posljedično povezan sa starenjem i zdravljem.
- Pad koncentracije NAD+ u svim stanicama tijekom starenja jedna je od raširenih dogmi u industriji dugovječnosti. Međutim, ta tvrdnja nije čvrsto znanstveno utemeljena. Razine NAD+ u organizmu regulirane su vrlo kompleksno i precizno. One se razlikuju ne samo između različitih tkiva, nego i između pojedinih staničnih odjeljaka unutar iste stanice. Zbog toga je neprecizno govoriti o "općem padu" bez jasnog navođenja gdje se taj pad događa. Primjerice, u životinjskim studijama pokazano je da tijekom starenja ne dolazi do univerzalnog smanjenja NAD+ u svim tkivima. U nekima je opažen čak i porast (npr. u slezeni), dok je u drugima zabilježen pad (npr. u jetri). Dokaza iz ljudskih studija ima još manje, a većina ih se temelji na mjerenjima NAD+ u uzorcima pune krvi. No, takvi uzorci imaju ograničenja jer predstavljaju mješavinu različitih krvnih stanica i ne odražavaju nužno stanje u drugim tkivima - ističe.
Napominje i da se velik dio pretpostavke o padu NAD+ temelji na presječnim studijama koje nisu prikladne za procjenu uzročno-posljedičnih odnosa. Noviji podaci čak dovode u pitanje i tvrdnju o smanjenju NAD+ tijekom starenja - nedavno objavljena studija na sedam nezavisnih ljudskih kohorti pokazala je da starenje nije povezano sa smanjenjem razina NAD+ čak ni u uzorcima pune krvi. S oprezom treba promatrati i drugu pretpostavku, da je smanjena razina NAD+ uzročno povezana sa starenjem i narušenim zdravljem, upozorava stručnjak.
- I u stanicama u kojima se bilježi pad NAD+ nije jasno radi li se o uzroku ili posljedici funkcionalnih promjena. Na primjer, tijekom starenja dolazi do smanjenja broja mitohondrija, koji predstavljaju važna unutarstanična "skladišta" NAD+. Manji broj mitohondrija može stoga rezultirati nižim izmjerenim razinama NAD+. Slično tome, kod neurodegenerativnih bolesti dolazi do odumiranja neurona, pa smanjene razine NAD+ u tkivu mozga često odražava manji broj stanica, a ne nužno promjene na razini pojedine stanice - objašnjava.
Ulje na vatru
Pitanje koje bi trebalo zanimati sve koji razmišljaju o uzimanju suplemenata NAD+ jest mogu li oni zaista poništiti znakove starenja. Ako ste spremni čuti istinu, znajte da za to nema dokaza.
- Budući da NAD+ ne može slobodno prolaziti kroz stanične membrane, suplementacija se primarno oslanja na bioaktivne prekursore NAD+, za koje je u ljudskim studijama prilično jasno pokazano da mogu povisiti razine NAD+ u punoj krvi. Međutim, kao što sam rekao, razine NAD+ u punoj krvi ne odražavaju koncentracije u drugim tkivima. Znamo, primjerice, da suplementacija kod ljudi ne dovodi do mjerljivih učinaka u skeletnim mišićima, dok za druga tkiva podataka uglavnom nema, jer razine NAD+ nakon suplementacije nisu sustavno mjerene. U više studija suplementacija prekursorima bila je povezana s nastankom nekoliko metabolita NAD+, no učinak na funkciju NAD+ u različitim tkivima ostaje nejasan - kaže dr. sc. Homolak.
Nadalje, brojna istraživanja koja su ispitivala može li povećanje razina NAD+ suplementacijom poništiti znakove starenja polazila su od problematične pretpostavke da tijekom starenja zaista dolazi do smanjenja razine NAD+ u tkivima. Ne iznenađuje stoga da su kliničke studije kod ljudi pokazale vrlo skromne i nekonzistentne rezultate, bez jasnih nalaza koji bi upućivali na to da suplementacija prekursorima NAD+ predstavlja intervenciju utemeljenu na čvrstim znanstvenim dokazima, sposobnu poništiti znakove starenja ili pouzdano poboljšati stanja povezana sa starenjem.
Dr. sc. Homolak dodaje da pritom valja imati na umu i činjenicu da je NAD+ u našim stanicama u dinamičkoj ravnoteži. To znači da ga stanica troši za održavanje metaboličkih procesa i popravak DNK, ali ga istovremeno i sintetizira te pohranjuje. Može se to zamisliti kao bazen iz kojeg neprekidno crpimo vodu za zalijevanje vrta, dok se istovremeno puni iz drugog izvora. Sama veličina bazena ne govori nam koliko vode trošimo za zalijevanje. Slično tome, više je studija pokazalo da u stanicama u kojima tijekom starenja opažamo pad razine NAD+ zapravo dolazi i do povećanog obrtaja ove molekule. U tom kontekstu, ako su takve promjene doista povezane sa starenjem, ne možemo isključiti mogućnost da dodatnim povećanjem NAD+ putem suplementacije samo nadolijevamo ulje na vatru, umjesto da rješavamo temeljni problem, upozorava znanstvenik.
Učinak može biti štetan
- Trenutačno raspolažemo relativno ograničenim brojem kvalitetnih kliničkih studija na temelju kojih bismo mogli pouzdano procijeniti sigurnost i nuspojave tih suplemenata. Ono što zasad znamo jest da u studijama koje su trajale nekoliko tjedana nisu zabilježene ozbiljnije nuspojave, što upućuje na to da se testirani suplementi općenito dobro podnose tijekom kratkoročne primjene. Međutim, govoriti o dugoročnim rizicima na temelju postojećih podataka bilo bi neozbiljno i znanstveno neutemeljeno - kaže dr. sc. Homolak, napominjući da je u medicini i farmakologiji dobro poznato da ne postoji biološki aktivna tvar bez potencijalnih nuspojava. Hoće li neki učinak biti koristan ili štetan uvelike ovisi o kontekstu, kaže, te za primjer daje lijek koji snižava razinu glukoze u krvi: kod osoba sa šećernom bolešću ima povoljan učinak, dok kod zdravih pojedinaca može dovesti do opasne hipoglikemije.
- Analogno tome, ako suplementi doista povećavaju razinu NAD+ u stanicama, nije teško zamisliti situacije u kojima bi takav učinak mogao biti štetan. Ilustrativan primjer su tumorske stanice, koje imaju povećanu potrebu za NAD+. Više pretkliničkih istraživanja pokazalo je da suplementi koji povećavaju razinu NAD+ mogu potaknuti proliferaciju tumorskih stanica te povećati njihovu otpornost na kemoterapiju, barem u in vitro uvjetima i u mišjim modelima. Iako se radi isključivo o pretkliničkim nalazima i ne možemo ih izravno prenijeti na ljude, takve potencijalno važne rizike ne bi trebalo unaprijed zanemariti. Drugi primjer su stanice imunološkog sustava, poput makrofaga, kod kojih povećanje unutarstaničnog NAD+ dovodi do pokretanja procesa upale.
"Ne bih preporučio"
Na pitanje što bi savjetovao nekome tko razmišlja o korištenju suplemenata NAD+, dr. sc. Homolak odgovara da bi bilo neozbiljno i neetično takvu praksu preporučivati bilo kome, s obzirom na to da danas doista nema ozbiljnih znanstvenih dokaza na temelju kojih bi se moglo tvrditi da je takva suplementacija učinkovita. Prije donošenja odluke o započinjanju bilo kakvog oblika suplementacije, kaže, važno je kritički procijeniti u kojoj su mjeri preporuke utemeljene na znanstvenim dokazima, a u kojoj je mjeri riječ o komercijalnim interesima pružatelja usluga ili proizvođača
- Ne postoji čarobna molekula koja može zamijeniti zdrav način života, a svi otprilike znamo što to podrazumijeva: uravnoteženu prehranu, tjelovježbu, redovit i kvalitetan san te kontrolu stresa i osjećaj osobnog i društvenog ispunjenja. Sve to zvuči jednostavno, no zdrav način života zahtijeva značajnu količinu vremena i novca te ga nije lako uskladiti s današnjim kaotičnim stilom života - kaže dr. sc. Homolak. Stoga, smatra da će buduće farmakološke i nefarmakološke intervencije usmjerene na dugovječnost i vitalnost sve više težiti tome da olakšaju izgradnju i održavanje zdravih životnih navika.
- U tom kontekstu, nefarmakološki pristupi mogu uključivati mjere poput subvencioniranja zdravih namirnica, dok su dobar primjer trenutačno popularnih farmakoloških intervencija lijekovi koji djeluju na inkretinske receptore, poput semaglutida (Ozempic) - navodi znanstvenik.
Na kraju, moramo se zapitati kako se i zašto ljudi toliko pomame za nečim i počinju to koristiti, unatoč skupoći i tome što stručnjaci poručuju da od toga nema koristi. Problem je, kaže naš sugovornik, višeslojan.
- Živimo u vremenu informacijske prezasićenosti, u kojem nikada nije bilo teže snaći se u golemoj količini podataka i razlučiti bitno od nebitnog. To je osobito izraženo u područjima koja se bave kompleksnim sustavima, poput biomedicine, gdje su točne informacije često složene i teško ih je svesti na jednostavna objašnjenja bez dubljeg razumijevanja teme. Realno je očekivati da će prosječna osoba prije obratiti pozornost na ciljani oglas na društvenim mrežama koji tvrdi da suplementi NAD+ usporavaju starenje nego izdvojiti vrijeme za čitanje izvornih znanstvenih radova na koje se takve tvrdnje navodno pozivaju - kaže dr.sc. Homolak te dodaje da je u pozadini i snažan financijski poticaj.
- Industrija dodataka prehrani, dugovječnosti i wellnessa raspolaže golemim resursima za marketing i oblikovanje percepcije javnosti, dok s druge strane stoji relativno mali broj stručnjaka koji pokušavaju precizno i odgovorno iznositi medicinske informacije, često bez značajne financijske ili medijske podrške - zaključuje. Nama ostaje da, ako nam se i ne da proučavati studije, barem poslušamo objašnjenja stručnjaka koji su složni u tome da znanstvenih dokaza o antiaging učincima NAD+ nema.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....