Poznati liječnici o navikama koje pod hitno moramo mijenjati: Prvo provjerite razinu ovog vitamina, on je ključan

Koliko životni stil utječe na pacijente s dijabetesom, a posebno kod djece, te kako ga i zašto promijeniti? Što je to medicina životnog stila? To su samo neke od tema iz prvog Dia Loga nakon ljetne stanke o kojima govore naša stalna sugovornica doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo te dr. med. Maks Luka Šenjug, specijalizant pedijatrije i član Upravnog odbora Hrvatske udruge za medicinu životnog stila.

- Uvijek govorimo o životnom stilu, ali možda nedovoljno govorimo o nekim potencijalnim nedostacima. Primjerice, manjak vitamina D naravno narušava kvalitetu života, a i kontrolu šećerne bolesti. Vrijeme je da pacijenti koji boluju od dijabetesa, ako već nisu bili na jednom cjelovitom sistematskom pregledu, to sada obave i ‘zavire‘ u svoj mikronutritivni status - kaže doc. dr. sc. Liberati Pršo.

Ne manje bitno je i mentalno zdravlje, odnosno primjena raznih tehnika koje možemo koristiti u svakodnevici kako bismo se bolje nosili s kroničnim i dugotrajnim stresom, a sve kako bismo bolje regulirali šećernu bolest.

- Kad je riječ o djeci, mi pedijatri zagovaramo zdravlje koje počinje od začeća djeteta, pa tijekom trudnoće, a posebno su bitne prve tri godine djetetova života koje jako određuju kasnije metaboličko zdravlje, odnosno sklonost razvoju šećerne bolesti - kaže dr. med. Maks Luka Šenjug.

Naši su sugovornici govorili i o tome koliko je važna tjelesna aktivnost kod djece, koliko je nekretanje rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 te kako uopće djecu motivirati na tjelesnu aktivnost?

- Imamo program Peticom do zdravlja, u mnoge škole uvedena je zdrava kuhinja. Ali, kao majka dvoje školske djece, moram priznati da sam prilično nezadovoljna jer djeca imaju vrlo malo tjelesne i zdravstvene kulture. Vjerojatno bi mnogi roditelji objeručke prihvatili prijedlog da dijete ostane i po sat vremena duže u školi, ali da ima više strukturirane i intenzivne tjelesne aktivnosti - kaže naša sugovornica.

Tjelesna aktivnost za djecu od jedne do četiri godine definirana je tako da bi trebalo uključivati barem 180 minuta kretanja kroz dan te da se sve to radi kroz igru.

- Moraju se igrati, ali ne igrati se na kompjuteru. I onda u te smjernice idu i preporuke protiv davanja ekrana djeci koja su mlađa od dvije godine. Jednostavno, ne nalazi se opravdan razlog da se djeca izlažu ekranima u toj dobi. Djeci puno znači i socijalizacijski aspekt, druženja djece s drugom djecom. Socijalizacijski aspekt zapravo njima isto jako puno znači - kaže dr. med. Maks Luka Šenjug. Hrvatska udruga za medicinu životnog stila, čiji je član Upravnog odbora i naš sugovornik, održat će 4. kongres od 25. do 27. rujna u Zagrebu pod motom „Zdrav pojedinac, zdrava zajednica“, gdje će, među ostalim, biti riječi o rizicima, pravilnoj primjeni lijekova za mršavljenje, osobnoj odgovornosti za zdravlje, tjelesnoj aktivnosti u školama te seksualnom zdravlju.