Provjeravamo mobitel 85 puta dnevno, a naš mozak možda plaća visoku cijenu: Evo što je najveća prijetnja

„Koliko lajkova vrijedi moj život?” Ta rečenica iz pjesme „Sick Boy” američke grupe Chainsmokers najbolje sažima utjecaj društvenih mreža i pametnih telefona na naše mentalno zdravlje. Znanstvena zajednica jednoglasna je u tome da stalno prekidanje svake misli ili radnje, želja za neprestano lakom zabavom, ovisnost o lajkovima i kontinuirana povezanost uzimaju danak našem mentalnom, fizičkom i emocionalnom zdravlju. Postoji cijela lepeza dokaza koji ukazuju na činjenicu da prekomjerna upotreba pametnih telefona, interneta i mnogih platformi društvenih mreža može imati iscrpljujuće učinke na našu neuronsku obradu, kognitivne performanse i ponašanje. U prosjeku, korisnici pametnih telefona provjeravaju svoje telefone gotovo 85 puta dnevno i u interakciji su sa svojim uređajima oko pet sati dnevno. Sve više dokaza ukazuje na činjenicu da nas naši pametni telefoni ipak ne čine toliko pametnima, već nas vode prema tome da se osjećamo sve manje sretni.

Poput Pavlovljevih pasa

Nedavno je Sean Parker, jedan od programera Facebooka, priznao da su program osmislili kako bi što više monopolizirali naše vrijeme i pažnju.

- Konkretno, iskorištavajući principe psihologije, Facebook aktivira nesigurnost i pokreće začarani krug društvene validacije, u kojem ljudi traže kontinuiranu potvrdu i nagradu. Kad se to dogodi, upadamo u obrazac hedonističkog ciklusa nagrađivanja, traženja užitka radi društvene potvrde. Poput Pavlovljevih pasa koji sline na zvuk zvona za večeru, uvjetovani smo provjeravati telefon kako bismo zadovoljili svoju glad za društvenim odobravanjem, pitajući se stalno jesmo li dobili dovoljno lajkova – pojašnjava neuroznanstvenica dr. Nicole A. Tetreault.

Tu je i novo istraživanje Adriana F. Warda i njegova tima, koje je otkrilo da sama prisutnost pametnog telefona uzrokuje „rasipanje mozga”, odnosno poremećaj koji ograničava nečiju sposobnost sudjelovanja u sadašnjem trenutku. To smanjuje kognitivne sposobnosti za zadatak koji je pred nama te uzrokuje pojačano usmjeravanje pažnje prema pametnom telefonu. Taj proces je iscrpljujući i upravo tako se osjeća i naš mozak dok troši energiju. Stoga, kad ste na ručku, večeri, poslovnom sastanku ili u razgovoru, držite telefon izvan vidokruga kako biste se mogli usredotočiti na sadašnji trenutak. Usredotočite se na jedan zadatak i obraćajte pažnju na osobu ispred sebe.

Lošije učimo, slabije pamtimo...

- Pametni telefoni ne samo da nam oduzimaju pažnju, već i slabe naše učenje i pamćenje. Zanimljivo je da je jedna studija otkrila da previše multitaskinga s medijima uzrokuje kognitivno preopterećenje, što ometa učenje. Pokazalo se da su korisnici multimedija bili više rastreseni i nisu izvršavali zadatke usmjeravanja pažnje jednako dobro kao oni koji rijetko koriste multimediju. Nažalost, pažnju nam najčešće privlači ono što je najglasnije. Naši pametni telefoni mogu stvoriti beskonačne distrakcije koje mogu promijeniti našu spoznaju stvarnosti, ponašanje i performanse – kaže dr. Tetreault.

Punoljetni korisnici pametnih telefona doživljavaju veću impulzivnost, hiperaktivnost i negativnu društvenu zabrinutost, pokazala je studija koju su proveli Aviad Hadar i kolege. Osim toga, punoljetni korisnici pametnih telefona pokazali su veće teškoće s obradom brojeva i veći stupanj nepažnje. To bi moglo objasniti zašto se mnogi od nas osjećaju iscrpljeno i imaju poteškoća s održavanjem koncentracije pri obavljanju nekog zadatka. Nažalost, ljudi koji koriste mnoge platforme društvenih mreža osjećaju i povećanu anksioznost i depresiju.

Ravnoteža je ključ u mnogim stvarima pa tako i u provođenju vremena na društvenim mrežama.

fizkes/Shutterstock

Na nama je da ih koristimo mudro

- Povezanost i društvenost prestali su biti ono što te riječi znače. U stvari, praćenje pratitelja na društvenim mrežama stvorilo je povećanu zavist, depresiju i negativno raspoloženje kod studenata. Kada se ne dogodi društvena validacija ili smo odbijeni na društvenim mrežama, naš mozak to „boli”, doživljavamo emocionalnu bol, a to utječe na naše mentalno zdravlje i dobrobit. Prekomjerna upotreba pametnih telefona i mnogih platformi društvenih mreža ima velike posljedice za zdravlje, zadovoljstvo životom, smisao života i sreću – upozorava dr. Tetreault.

No, jesu li sve platforme društvenih mreža i stvari koje radimo na svojim pametnim telefonima loše? Ne, ali potrebna nam je ravnoteža u načinu na koji smo s njima u interakciji.

- Pametni telefon, internet i korištenje društvenih mreža mogu dovesti do negativnih posljedica, a na nama samima je odgovornost da ih koristimo mudro. Ako uvjetujemo svoj um i ponašanje prema stalnoj potvrdi putem društvenih mreža i korištenja pametnih telefona, možemo patiti od anksioznosti, depresije i negativnog raspoloženja. Važno je ne smetnuti s uma da imamo izbor kako ćemo i koliko biti u interakciji sa svojim pametnim telefonima i društvenim mrežama – napominje dr. Tetreault.

Savjeti stručnjaka za zdraviju upotrebu pametnih telefona

• Smanjite vrijeme provedeno pred ekranom svaki dan za deset minuta i budite aktivniji u svojoj okolini. Svjesno se odvojite od svog telefona i obratite pažnju na to što će se dogoditi.
• Isključite pametni telefon kada ga ne koristite i držite ga izvan vidokruga.
• Držite telefon izvan vidokruga i dok ste na sastanku. Posvetite punu pažnju sastanku.
• Nema telefona za stolom za ručkom ili večerom.
• Isprobajte jedan dan vikenda bez telefona.
• Na društvenim mrežama ljubaznost je važna. Primjenjujte zlatno pravilo prilikom objavljivanja: postupajte s drugima s empatijom i poštovanjem, onako kako biste željeli da se oni ponašaju prema vama.
• Društvene mreže služe za dijeljenje i druženje. Zato podijelite svoje sjajne ideje, kao i sjajne ideje drugih. Ne dijelite negativnost.
• Prepoznajte kada zaglavite u začaranom krugu društvene validacije i napravite korak natrag. Uvijek možete za nekoliko sati ili sutradan provjeriti broj lajkova. To je praksa odgođenog zadovoljstva.