Stalno ste pod stresom? Isprobajte ove hobije koji snižavaju kortizol i imaju terapeutski učinak

Slikanje bez znanja crtanja, sadnja bosiljka i drugog bilja, pletenje, slušanje glazbe, bojanje stare komode... Svi ti hobiji odličan su odgovor na život proveden između rokova, stalnih obavijesti i obaveza, život u kojem je čak i slobodno vrijeme pretvoreno u samo još jednu priliku za dokazivanje. Zašto djeluju tako pozitivno? Brojne su studije pokazale da redovito bavljenje ugodnim, nekompetitivnim i slobodno odabranim aktivnostima može pomoći tijelu i umu da se oporave nakon stresnog dana.

Koji su hobiji najučinkovitiji?

Izraz hobiji s niskim kortizolom odnosi se na spore, kreativne, manualne ili repetitivne hobije koji potiču fokus na sadašnjost i ne zahtijevaju određeni ishod. Ove se aktivnosti obavljaju iz čistog, banalnog zadovoljstva, a ne radi zarade, poboljšanja životopisa ili izrade sadržaja za dijeljenje na mreži. No, treba napomenuti da je kortizol, često prikazivan kao negativac iz filmova, zapravo neophodan hormon koji sudjeluje u regulaciji energije, metabolizma i odgovora na stres. Njegove se razine prirodno mijenjaju tijekom dana i općenito su najviše ujutro. Cilj, dakle, nije uvijek imati nizak kortizol, već se lakše oporaviti nakon stresne situacije (ili trenutka) i održati redoviti fiziološki ritam. Studija, objavljena u časopisu Psychoneuroendocrinology, provedena na više od tisuću odraslih osoba, pokazala je da je ispravna varijacija kortizola tijekom dana važnija od njegove ukupne količine.

Vrtlarstvo

Klasik među opuštajućim hobijima koje možete isprobati jest vrtlarstvo. Ili bolje rečeno, briga za biljke, za koje vam vrt nije potreban. Balkon, nekoliko lončanica ili sobna biljka bit će dovoljni: dodirivanje tla, zalijevanje i promatranje njihova sporog rasta nameće ritam vrlo različit od digitalnog. U jednom malom eksperimentu, trideset ljudi podvrgnutih stresnom zadatku provelo je pola sata vrtlareći ili čitajući. Razina kortizola smanjila se u obje skupine, ali u većoj mjeri među onima koji su se brinuli za biljke. Raspoloženje je također pokazalo izraženiji oporavak.

Slikanje i kolaž ili slušanje glazbe

Ove likovne aktivnosti ne moraju nužno stvoriti nešto lijepo kako bi se postigao opuštajući učinak. Zapravo, poanta je osloboditi se straha od osuđivanja i učiniti nešto za sebe. Dovoljno je da se udubite u ono što radite i opuštanje će doći samo od sebe. I slušanje glazbe može postati hobi s niskom razinom kortizola, ali samo kada mu se zaista posvetite, dakle kada koristite slušalice, držite telefon podalje i nemate nikakve druge zadatke za obaviti.

Čitanje iz užitka

Dobrodošlo je svako čitanje, a izbor ovisi o vašem ukusu. Možete čitati romane, kratke priče, stripove ili povijesne biografije: sve to vam omogućuje da preusmjerite fokus s osobnih briga na neku drugu priču. Međutim, da bi to funkcioniralo, čitanje ne bi smjelo biti oblik učenja, već čitanje iz čistog užitka. Čak i nekoliko stranica može pružiti mentalni odmor, posebno ako se čita na papiru i daleko od obavijesti.

Heklanje, pletenje, vezenje

Ovi ili drugi slični ručni i ponavljajući zadaci angažiraju ruke i zahtijevaju umjerenu koncentraciju. Ponavljana radnja može prekinuti mentalno razmišljanje i potaknuti stanje apsorpcije poznato kao "tok". Ne morate plesti džemper: čak i krpanje platnene torbe ili vezenje može biti dovoljno da se osjećate kao da ste u opuštajućem ritualu.

Šetnja prirodom ili kuhanje

Mirna šetnja parkom, uz more ili seoskim krajolikom kombinira lagano kretanje, prirodno svjetlo i privremenu udaljenost od ekrana. Ne mora to biti sportska vježba, pa čak ni brojanje koraka. Samo šećite, polako i ritmom koji vam je najugodniji. Odličan izbor je i kuhanje. Miješenje tijesta, sjeckanje, miješanje i praćenje jednostavnog recepta angažira dodir, miris i pažnju. Kuhanje može biti opuštajući hobi kada je izbor, a ne samo još jedan kućanski posao.

Kako odabrati pravi hobi za sebe

Ne postoji univerzalno opuštajuća aktivnost. Za neke je briga o biljkama meditativna, za druge je to čitanje napetog krimića. Najbolji hobi s niskim kortizolom je onaj u kojem istinski uživate, onaj koji ne zahtijeva vještinu, onaj koji vam omogućuje da izgubite pojam o vremenu i onaj koji smanjuje, a ne povećava, usporedbe s drugima. Hobi koji se može prakticirati s određenom redovitošću, na primjer navečer, i koji se, prije svega, ne pretvara u drugi posao. Ne treba ni spominjati (ali svejedno ćemo reći) da hobi nije zamjena za terapiju. Hobiji s niskim kortizolom mogu stvoriti prostor za oporavak, ali sami po sebi ne liječe anksioznost, depresiju, izgaranje ili endokrine poremećaje. Ako stres, nesanica, umor ili malaksalost potraju i ometaju svakodnevni život, preporučljivo je konzultirati liječnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje. Međutim, vrijednost ovih hobija možda je baš u tome što nas podsjećaju da dio dana može biti besmislen. A u današnje doba već samo to je dovoljno da se osjećamo puno bolje.