Stres tiho razara zdravlje žena i ostavlja posljedice koje se ne vide odmah

U suvremenom načinu života upravljanje stresom postaje nužan dio brige o vlastitom zdravlju.

- Stres često uzimamo zdravo za gotovo, no rjeđe se pitamo poznajemo li i prakticiramo vještine samoregulacije kako bismo se vratili osjećaju sigurnosti i unutarnje ravnoteže. Stres nije samo psihološko opterećenje; on izravno utječe na hormonalnu ravnotežu i opće zdravlje žena u svakoj životnoj dobi. Upravo zato važno je osvijestiti što konkretno činimo kako bismo se oporavili u trenucima pojačanog pritiska, ali i zapitati se znamo li više kakav je osjećaj u tijelu kad nismo pod stresom i čemu se zapravo težimo vratiti - rekla je Ana Jelčić, doktorica medicine, specijalistica ginekologije i opstetricije na održanom panelu „Nevidljivi teret - stres i kako utječe na zdravlje žena“.

Posljedice stresa na zdravlje žena

Da kronični stres ima ozbiljan utjecaj na zdravlje žena, upozorile su i Sara Čirko, magistrica psihologije, edukantica integrativne psihoterapije i psihologinja, te Ena Kurtić, doktorica medicine, specijalistica kardiologije. Rasprava se fokusirala na utjecaj stresa na fizičko i mentalno zdravlje te na specifične kardiovaskularne i hormonalne probleme uzrokovane stresom, s ciljem podizanja svijesti o njegovim posljedicama za zdravlje žena. Panel, koji je moderirala Martina Majcenović, predstavnica Pharmerije, također je naglasio važnost svakodnevne brige o sebi. Glavnom porukom „I ti si bitna“, istaknuto je kako je važno prepoznati trenutke kada je potrebno odvojiti se od vanjskih pritisaka i posvetiti sebi jer samo redovitom samoregulacijom, kao što su pauze od ekrana i opuštanje u vlastitom društvu, možemo očuvati mentalno i fizičko zdravlje.

Panelistice: Sara Čirko, magistrica psihologije, Ena Kurtić, specijalistica kardiologije i Ana Jelčić specijalistica ginekologije i opstetricije

Foto: Tatjana Bukvić

Žene su empatičnije, sklonije analitičkom razmišljanju i brizi o drugima, ali često zanemaruju sebe zbog društveno nametnutih uloga.

- Nevidljivi teret stresa tiho razara zdravlje žena, koje svakodnevno balansiraju između obiteljskih i poslovnih obaveza pod povećalom društvenih, ali i vlastitih očekivanja. Dugotrajna izloženost stresu povećava rizik od ozbiljnog narušavanja psihofizičkog zdravlja - anksioznosti, hormonalnih poremećaja, kardiovaskularnih i drugih bolesti. Posebno je zabrinjavajuće što se simptomi često zanemaruju ili pogrešno pripisuju "umoru" te se ne rješavaju dok ne eskaliraju. Stoga je vrijeme da briga o mentalnom zdravlju žena postane prioritet kojem će se pristupiti interdisciplinarno i kojemu će društvo pružiti toliko potrebnu podršku za svoju najvažniju članicu - istaknula je psihologinja Čirko.

Kardiovaskularni rizici

Stres, pogotovo onaj kronični, izaziva razne fizičke simptome, poput konstantnog umora, iscrpljenosti, nemogućnosti spavanja, promjena raspoloženja, ljutnje, bijesa, plačljivosti, zaboravljivosti i smušenosti. Posljedice ostavlja i na kardiovaskularnom sustavu.

- Kao kardiolog, svakodnevno vidim da stres nije samo osjećaj, već stvaran biološki teret koji dugoročno opterećuje krvožilni sustav. Kod žena posebno dolazi do izražaja kroz porast tlaka, poremećaje ritma i ne samo kroz promjene velikih krvnih žila već i mikrovaskulature, često uz atipične simptome koji se lako zanemare. Zato je ključno stres prepoznati na vrijeme, jer ono što danas nazivamo umorom ili napetošću, sutra može biti ozbiljan kardiovaskularni problem. Briga o mentalnom zdravlju nije odvojena od brige o srcu, nego njezin temeljni dio - napomenula je kardiologinja Kurtić i dodala da odgađanje reakcije može biti kobno. - Svaka minuta kašnjenja može značiti trajnu štetu za srce. Žene su zbog svojih mnogobrojnih obaveza sklonije stavljati svoje tegobe u drugi plan, čime dodatno povećavaju rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti. Statistika pokazuje da je smrtnost od infarkta kod žena veća nego kod muškaraca, iako žene ulaze u rizik 10 godina kasnije. Atipični simptomi, zajedno s nedostatkom istraživanja i interesa, često otežavaju pravovremenu dijagnozu.

Hormonalni disbalans i perimenopauza

Specijalistica ginekologije, dr. Ana Jelčić, upozorila je da kronični stres može izazvati hormonalni disbalans, poput isključenja ovulacije i smanjenja estrogena, što dovodi do simptoma poput znojenja, gubitka težine i drugih problema.

- Ako ignoriramo PMS (koji ima svoju funkciju), u perimenopauzi dolazi do „završnog računa“, jer ako nismo posvetili dovoljno pažnje sebi, simptomi tada postaju izraženiji. Perimenopauza je prilika za brigu o sebi, jer naše tijelo ne izdaje nas, već mi njega ako ne slušamo njegove signale. Suradnja između kardiologa i ginekologa u tom razdoblju važna je za cjelovitu brigu o zdravlju žene - upozorila je.

Vrijeme za sebe i prevencija su ključni

- Upravljanje stresom treba postati svakodnevna navika koja uključuje fizičku aktivnost, pravilnu prehranu, kvalitetan san i osobne rituale opuštanja. Posvećivanje vremena sebi, postavljanje granica i njegovanje vlastitih interesa važno je za smanjenje stresa i očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja - složile su se panelistice.

Prevencija, redoviti pregledi i pravovremeno liječenje, osobito u fazama poput perimenopauze, izuzetno su važni.

- Tko ne posveti vrijeme zdravlju, morat će imati vremena za bolest. Iako nije moguće eliminirati stres, moguće je izgraditi navike koje pomažu u suočavanju s njime i stvaranju temelja za zdraviji, ispunjeniji život - zaključile su panelistice.