Tjeskobni zbog rata? Psihijatar govori o tome kako možete zaštititi mentalno zdravlje

Nešto dulje od četiri godine živimo na oko 2.000 kilometara od ratišta u Ukrajini, a već više od mjesec dana traju napadi na Iran, koji je nešto udaljeniji, no globalni utjecaji tog rata pokazuju se kao puno snažniji i intenzivniji. Ekonomska neizvjesnost oko iranskog rata stvara sve veću društvenu zabrinutost i tjeskobu koja utječe na mentalno zdravlje mnogih ljudi, a sve to uzima danak i na emocionalnom području. Kako bi se taj utjecaj ublažio, stručnjaci preporučuju njegovanje društvenih odnosa, održavanje dnevnih rutina i izbjegavanje pretjeranog praćenja ratnih zbivanja. Morate znati što se događa, ali nemojte se previše izlagati opterećujućim temama, preporučuje psihijatar Kazuhiro Tajima.

Držite se rutine

- Logično je da u situaciji ekonomske nesigurnosti doživljavamo osjećaj gubitka kontrole, a to na kraju dovodi do problema s anksioznošću. Kako bismo se lakše nosili s takvom situacijom, dobro je prikupiti potrebne informacije o krizi te jačati društvene odnose, koji su ključni za zaštitu psihološke dobrobiti u nestabilnim vremenima - kaže psihijatar. Dodaje da je iznimno važno i održavati navike i običaje, a ne mijenjati rutinu i odricati se aktivnosti kojima se inače bavite, primjerice sportom ili nekim hobijem, jer vam se one sada čine nepotrebnima ili besmislenima. - Nažalost, kako primjećujem, u situacijama opće zabrinutosti i ekonomske nesigurnosti to je prvo što mnogi ljudi rade, a to pridonosi povećanju anksioznosti.

Društveni odnosi

Tajima vjeruje da je briga o našem društvenom okruženju ključna, jer upravo nam socijalizacija pomaže ublažiti sve one učinke globalne krize koji mogu narušiti naše mentalno zdravlje. Moramo ojačati naše društvene odnose kako bismo spriječili situaciju u kojoj možemo ostati izolirani tijekom faze ekonomske nesigurnosti.

- Kada nam nedostaje rutina ili ne komuniciramo s drugima, skloni smo stalno razmišljati o problemima. Ako pritom postoji i ekonomska zabrinutost, na kraju ćemo razmišljati samo o tome kako ne možemo spojiti kraj s krajem – kaže Tajima. - I zbog toga je važno ne odustajati od sportskih i drugih slobodnih aktivnosti. One nam pomažu da se odvojimo od briga i trebamo ih održavati ili čak promovirati kako bismo se mentalno resetirali.

Psihijatar kaže i kako je izuzetno važno zadržati osjećaj svrhovitosti, jer nema ničeg goreg od osjećaja beskorisnosti. U tom cilju preporučuje pribjegavanje svim vrstama aktivnosti, na poslu i u slobodno vrijeme, koje nam daju dobar osjećaj. Potrebno je surađivati s drugima što je više moguće, jer sada je, dok smo pritisnuti geopolitičkom napetošću i rastućim troškovima života, potrebnije nego ikad zaštititi mentalno zdravlje i suočiti se s ekonomskim izazovima kako bi se ojačala kolektivna otpornost.