Japan se već desetljećima suočava s padom broja stanovnika, no jedna skupina ondje nezaustavljivo raste. Riječ je o ljudima starijima od 100 godina, kojih je sada više nego ikada prije.
Broj stogodišnjaka u Japanu prvi je put premašio 100.000, pokazali su najnoviji podaci japanskog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, piše CNN.
Time je srušen novi rekord u zemlji koja već desetljećima slovi kao jedna od svjetskih država s najdužim životnim vijekom. Broj Japanaca koji su doživjeli 100 godina ili više raste već 56. godinu zaredom. Među stogodišnjacima, prenosi CNN, uvjerljivo prednjače žene. Čine čak 88 posto ukupnog broja, odnosno njih 94.298. Vjeruje se da su općenito za duži životni vijek u Zemlji izlazećeg sunca zaslužni niz malih odluka koje ljudi svakodnevno donose, ali i nacionalne politike koje potiču zdravije životne izbore.
Umjerene i nutritivno bogate porcije
Obroci su uglavnom umjereni i ne baziraju se na velikim količinama šećera. Japanska prehrana tradicionalno uključuje dosta ribe i drugih plodova mora, rižu, soju i alge, a česti su i fermentirani proizvodi poput misa i ukiseljenog povrća. Velika studija objavljena u BMJ publikaciji pokazala je da je pridržavanje japanskih prehrambenih smjernica bilo povezano s manjim rizikom ukupne smrtnosti, osobito smrti od kardiovaskularnih bolesti.
Kretanje kao način življenja
No, možda je još važnije ono što Japanci rade između dva obroka. Svakodnevno kretanje kod ovog stanovništva nije posebno planirana aktivnost. Štoviše, dio je života. Odlazak na posao, u trgovinu ili na vlak podrazumijeva hodanje, što dodatno povećava količinu koraka tijekom dana. I stariji ljudi ostaju aktivni obavljajući sasvim obične poslove. Brinu se o vrtu, spremaju kuću, istežu se. Takvo kontinuirano kretanje niskog do umjerenog intenziteta možda ne izgleda kao trening, međutim, tijekom godina pomaže očuvati mišiće, pokretljivost, konačno i samostalnost.
Imaju razlog za ustajanje
Dio japanske dugovječnosti nerijetko uključuje riječ ikigai, odnosno pojam koji se najčešće opisuje kao osjećaj svrhe. Ne treba ga shvatiti kao čarobnu formulu za dug život. Ipak, istraživanje objavljeno u publikaciji The Lancet pokazuje povezanost osjećaja svrhe s boljim funkcioniranjem u starijoj dobi, većom društvenom uključenošću i manjim brojem simptoma depresije. Druženje sa susjedima, sudjelovanje u aktivnostima u lokalnim zajednicama, volontiranje i druge aktivnosti održavaju ljude uključenima i nakon umirovljenja.
Prevencija
Važnu ulogu ima i zdravstveni sustav te desetljeća javnozdravstvenih politika usmjerenih na prevenciju kroničnih bolesti. Smanjenje unosa soli, kontrola pušenja, preventivni pregledi i savjetovanje o životnim navikama dio su šireg pristupa kojim se pokušava smanjiti rizik od bolesti poput kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka.
Na kraju, jasno je da ne postoji čarobna tableta koja garantira dug i zdrav život. Japanski primjer o stogodišnjacima prije pokazuje koliko na naše zdravlje mogu utjecati svakodnevne navike: od prehrane i kretanja do društvenih odnosa i osjećaja svrhe. Nije riječ o jednom receptu za dugovječnost, već o nizu malih izbora koji se isplate.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....