Uz glazbu naše su mentalne slike živopisnije, dok prometna buka može promijeniti smjer misli

Poznato je da glazba može modulirati karakteristike mentalnih slika, poboljšati njihovu živopisnost, promijeniti im prirodu i sadržaj te povećati pozitivan emocionalni osjećaj, no slabije je proučeno kako buka, posebno prometna, utječe na mentalno vizualiziranje. U studiji objavljenoj u publikaciji Humanities and Social Sciences Communications, australski znanstvenici procijenili su kako glazba, prometna buka i njihova kombinacija utječu na percipirani osjećaj i živopisnost, kao i na prostorno-vremenska svojstva usmjerenih mentalnih slika. Mentalne slike razlikuju se od stvarne percepcije i primarna su komponenta svakodnevnih kognitivnih sposobnosti, poput razumijevanja jezika, samoregulacije, pamćenja, planiranja budućnosti i donošenja odluka. Usmjerene mentalne slike odnose se na namjerne, ciljno usmjerene mentalne slike, obično namijenjene postizanju cilja, dok su neusmjerene mentalne slike slične vrludanju uma.

Prema putokazu

Sudionici studije, studenti, slušali su različite zvučne podražaje: tri glazbena djela i zvučni uzorak prometne buke. Glazbena djela nisu slušali cijela, nego samo prvih 105 sekundi svakog. Isječak prometne buke bio je snimka gradske buke s konstantnim, suptilnim protokom prometa, automobilskim sirenama i motorima s unutarnjim izgaranjem te je bio podijeljen u četiri segmenta od po 105 sekundi. U kombinaciji glazba-prometna buka, glazba je bila 15 decibela glasnija od buke.

U istraživanju su sudionici (84 žene i 23 muškarca) pogledali uvodnu sekvencu videoigre u trajanju od 15 sekundi. Prikazivala je lik koji se uspinje uz brdo, a u daljini je bio nejasno vidljiv putokaz. Nakon toga sudionici su trebali zatvoriti oči i zamisliti lik kako hoda prema putokazu. Taj zadatak mentalne vizualizacije trajao je 90 sekundi. Ispitanici su od početka videa do kraja zadatka slušali glazbu, prometnu buku, glazbu s prometnom bukom ili su bili u tišini. Na kraju su odgovorili na šest pitanja kako bi kvantificirali zamišljenu udaljenost, vrijeme i živopisnost mentalnih slika. Postupak je ponovljen osam puta za svaki uvjet.

Zamišljeno putovanje bilo je dulje u uvjetima glazbe i glazbe-prometne buke

DANIEL BESIC/SHUTTERSTOCK

Glazba je najpozitivnija

Živopisnost slika bila je najmanja u uvjetima tišine, dok je kod glazbe, prometne buke te glazbe-prometne buke bila veća i usporediva. Važno je što su uvjeti glazbe i glazbe-prometne buke izazivali pozitivniji osjećaj u zamišljenom sadržaju nego uvjeti tišine i prometne buke, kod kojih je osjećaj zamišljenog sadržaja bio usporediv.

Nadalje, uvjeti glazbe i glazbe-prometne buke doveli su do pozitivnijeg zamišljenog sadržaja nego prometna buka sama, s tim da je kod glazbe sadržaj bio najpozitivniji, što sugerira da dodavanje prometne buke prigušuje pozitivan emocionalni učinak glazbe. Zamišljeno putovanje bilo je dulje u uvjetima glazbe i glazbe-prometne buke nego u uvjetima tišine i prometne buke, a dosljedno ranijim rezultatima, najdulje je bilo kod same glazbe.

Zamišljena udaljenost putovanja bila je najkraća kod tišine, potom kod prometne buke, dok su uvjeti glazbe i glazbe-prometne buke doveli do većih zamišljenih udaljenosti te su bili međusobno usporedivi. Zamišljena brzina bila je veća u uvjetima prometne buke i glazbe-prometne buke te nije bilo dokaza da se razlikuje između uvjeta glazbe i tišine. Sudionici su vjerojatnije zamišljali sadržaj vezan uz promet u uvjetima prometne buke i glazbe-prometne buke nego u uvjetima tišine i glazbe.

Sadržaj mentalnih slika

Ukratko, rezultati studije ukazuju na to da zvučna okruženja, uključujući pozadinsku buku, mogu oblikovati različite aspekte mentalnih slika na različite načine. U usporedbi s tišinom, glazba je pojačala živopisnost, zamišljeno vrijeme i udaljenost, kao i pozitivan osjećaj. Prometna buka izazvala je sličan učinak na živopisnost, ali manji na osjećaj, zamišljenu udaljenost i vrijeme. Kombinacija glazbe i prometne buke smanjila je učinak na osjećaj, bez utjecaja na zamišljenu udaljenost i vrijeme te na živopisnost. Važno je, kažu istraživači, što je prometna buka dovela do veće zamišljene brzine te se odrazila i na zamišljeni sadržaj, što znači da utječe na mentalnu vizualizaciju.