Nemoguće je pobrojati sve namirnice koje čine dobro imunosnom sustavu. Izdvojili smo one koje se ističu po imunopodržavajućim svojstvima, a uz to ih uglavnom možete kupiti u svom kvartu i ne morate za njih izbrojati bogatstvo. Treba imati na umu da ne postoji namirnica koja će instantno djelovati na imunitet, sve dobre sastojke potrebno je konzumirati redovito da bi tijelo osjetilo njihov učinak.
Đumbir - protuupalni korijen
Antioksidansi iz đumbirova korijena imaju moćna protuupalna i imunopodržavajuća svojstva. Zašto je to važno? Zato što metabolički procesi u tijelu, toksini koji uđu u organizam, različite infekcije, izlaganje UV zrakama... pridonose prevelikoj produkciji slobodnih radikala čija aktivnost rezultira oksidativnim stresom - metaboličkim stanjem u kojem dolazi do oštećenja stanica. Namirnice poput đumbira sadrže antioksidanse koji suzbijaju prekobrojne slobodne radikale i time pomažu u zaštiti organizma od bolesti kao što su artritis, tumori, neurodegenerativni poremećaji i mnoge druge. Dokazana su i antibakterijska i antivirusna svojstva đumbira - nije bez razloga jedan od najjačih kućnih lijekova protiv prehlade i gripe. Naribajte malo svježeg đumbira i dodajte ga raznim jelima ili od njega pripremite čaj.
Češnjak - potiče dio imunosnog sustava koji se bori protiv virusa i raka
Bez češnjaka je kuhanje nezamislivo, a i domaći lijekovi protiv virusnih i bakterijskih bolesti. Već tisućljećima ljudi znaju da im češnjak može pomoći u zaštiti od bolesti ili u ozdravljenju, a njegove antibakterijske, protuvirusne, protugljivične i imunopodržavajuće karakteristike potvrdila su i znanstvena istraživanja.
Režnjevi češnjaka bogati su antioksidansima koji suzbijaju “napade” slobodnih radikala, spojeva koji sudjeluju u nastanku Alzheimerove bolesti, srčanih bolesti, raka i drugih teških stanja. Smatra se da češnjak može pomoći u ublažavanju stanja kod prehlade, gripe i sličnih infektivnih bolesti. U jednoj su studiji ljudi koji su tijekom zime uzimali suplemente češnjaka prehladu imali rjeđe od onih koji su uzimali placebo. Ako do prehlade ipak dođe, uzimanje češnjaka može skratiti njeno trajanje i ublažiti tijek bolesti. Češnjak podržava dio imunosnog sustava koji je zadužen za borbu protiv virusa i raka. Više je studija povezalo uzimanje češnjaka sa smanjenom stopom pojavnosti nekih vrsta raka. Primjerice, ljudi koji su redovito jeli velike količine sirovog ili kuhanog češnjaka imali su 30 do 35 posto manju vjerojatnost da će oboljeti od kolorektalnog karcinoma nego oni koji nisu jeli češnjak. U jednoj manjoj studiji pokazalo se da se osobama s neoperabilnim karcinomom gušterače, crijeva ili jetre imunosna funkcija poboljšala nakon šestomjesečnog uzimanja ekstrakta češnjaka.
Mnoštvo razloga za nemasni jogurt
Prehrambene preporuke navode da bi odrasle osobe trebale jesti tri porcije mliječnih proizvoda na dan. Dobar izbor je jogurt s malim udjelom masnoća, jer u 2,5 dl osigurava 11 grama proteina i gotovo 400 mg kalcija, a samo 250 kalorija. Sadrži i vitamine D, B2 i B12. Istaknuti treba da je jogurt bogat probioticima, mikroorganizmima važnim za naše zdravlje, među kojima su Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus casei i Bifidus. To su bakterijski sojevi koji podržavaju imunosnu funkciju i mogu pomoći u ublažavanju simptoma i skraćivanju trajanja prehlade. Takva korisna crijevna flora potrebna nam je za pravilno odvijanje probavnih procesa, čišćenje organizma i za normalno funkcioniranje imuniteta.
Špinat je prava superhrana. O špinatu se govori kao o supernamirnici i to je potpuno opravdano, jer ovo je zeleno povrće bogato folatima, vitaminima A i C, vlaknima, magnezijem i željezom. Hranjive tvari iz špinata podržavaju snagu imunosnog sustava i opskrbljuju organizam tvarima koje su mu potrebne za diobu stanica i obnovu tkiva te popravljanje oštećenja na DNK. Najviše dobrobiti od njegovih sastojaka dobit ćemo ako špinat jedemo sirov ili kuhan na pari.
Pšenične klice - bogatstvo iz jezgre zrna
Klice su smještene u samoj jezgri, najzaštićenijem dijelu pšeničnog zrna, i nutrijentima su najbogatije. Sadrže visoke razine vitamina B skupine, cinka, vitamina E. Umiješajte ih u jogurt, dodajte žitaricama za doručak, ubacite u smoothie, zamijenite njima dio brašna u različitim receptima.
Naranče i ostali citrusi - dnevna doza vitamina C
Naranče, limuni, mandarine... najpoznatiji su nam po visokom sadržaju vitamina C, moćnog antioksidansa koji potiče proizvodnju bijelih krvnih stanica, a upravo su one važan segment imunosnog sustava u obrani od različitih infektivnih bolesti. Ako nemamo dovoljno vitamina C, a trebali bismo redovito unositi 60 do 75 miligrama na dan, izlažemo se riziku od slabljenja imuniteta i povećanoj sklonosti obolijevanju. Preporučenu dnevnu dozu dobit ćemo već iz jedne naranče srednje veličine, pa je ova voćka, ili njezin svježi sok, idealan odabir za prvi jutarnji obrok. Ako je cilj prevencija dišnih infekcija, trebalo bi uzimati 100 do 200 mg vitamina C na dan.
Borovnice - sitne, ali moćne
Nije lako nabrojati sve dobre odlike borovnica, bobičastog voća koje se preporučuje za jačanje imuniteta. Borovnice sadrže obilje antioksidansa, među njima je i antocijan, kojemu duguju prepoznatljivu boju, pa zahvaljujući tome smanjuju upalu u tijelu i pomažu u suzbijanju djelovanja slobodnih radikala koji su povezani s nastankom mnogih degenerativnih bolesti. Bogate su i prehrambenim vlaknima koja su dobra za normalnu probavu, ali i za snižavanje razine kolesterola u krvi. U ovom je voću i mnogo vitamina C, koji povoljno djeluje u slučaju prehlade i nekih drugih bolesti.
Koliko često jedete gljive? Mnoge vrste gljiva izvor su važnih nutrijenata te snažni stimulatori obrambenog sustava organizma. Primjerice, u shiitake gljivama otkrivene su tvari koje djeluju antibakterijski, ali i protiv virusa. Čak su i šampinjoni, najdostupnije gljive, korisni za imunitet jer imaju visok udio selena te vitamina B2 i B3 koji pomažu imunosnom sustavu da radi u vrhunskoj formi. Bogati su i polisaharidima, molekulama sličnim šećeru koje podupiru imunosnu funkciju. Ugodnog su i blagog okusa pa ih neće biti teško dodati u mnoga jela.
Nar - udara po bakterijama i virusima
Po antibakterijskom i antivirusnom djelovanju ističe se i nar. Spojevi pronađeni u ovom voću trpko-slatkog okusa u laboratorijskim su uvjetima sprečavali rast štetnih tipova bakterija, kao što su Escherichia coli O157:H7, Salmonella, Shigella, Listeria, Staphylococcus aureus i druge. Ima i dokaza da spojevi iz nara potiskuju razvoj bakterija u ustima koje pridonose pojavi gingivitisa i drugih periodontalnih bolesti te nastanku plaka. Ekstrakt nara, pokazalo se, ima antivirusna svojstva te može pomoći kod gripe, herpesa i nekih drugih virusnih bolesti. Uz to što se bori protiv virusa i loših bakterija, ima dokaza i da ekstrakt nara potiče rast dobrih bakterija u crijevima koje podržavaju imunosni sistem, kao što su Bifidobacterium i Lactobacillus.
Zeleni čaj - što sve ima u jednoj šalici
Antioksidansi u zelenom čaju, kao što su polifenoli i flavonoidi, podržavaju imunosnu funkciju, a mogu čak i sniziti rizik obolijevanja od srčanih bolesti. Redovitim pijenjem zelenog čaja može se utjecati na razinu masnoća u krvi; može doći do porasta vrijednosti dobrog (HDL) kolesterola te snižavanja razina lošeg (LDL) kolesterola, ukupnog kolesterola i triglicerida.
Batat - birajte narančaste
Jedan batat srednje veličine sadrži nevjerojatnih 120 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina A (upravo narančasta boja odražava to bogatstvo) i 30 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina C, uz samo 100 kalorija. Spomenuti vitamini ključni su za dobar rad imunosnog sustava, a uz to su odlični i za kožu. Iz batata ćete dobiti i dobru porciju vlakana, a nimalo masnoća.
Sve o supernamirnicama, prehrani po duginim bojama i dizanju imuniteta doznajte u novoj Viti, na kioscima je od četvrtka 16. srpnja!
