Zašto ljeto može pogoršati anksioznost i raspoloženje kod nekih ljudi? Terapeutkinja Paolini: ‘Ovu rečenicu često čujem‘

Dok većina ljudi ljeto povezuje s odmorom, putovanjima, druženjima i osjećajem slobode, za neke osobe upravo to razdoblje može biti emocionalno zahtjevno. Umjesto opuštenosti dolaze nemir, umor, nesanica, osjećaj pritiska i potreba za povlačenjem. Razlog često nije samo u godišnjem dobu. Ljeto ponekad samo pojača ono što osoba već neko vrijeme nosi u sebi.

Jedna od čestih rečenica koju čujem u terapijskom radu glasi: “Znala sam da bih trebala uživati. Svi oko mene planirali su godišnje odmore, izlete i druženja, a ja sam imala osjećaj da se sve više zatvaram u sebe. Najviše me mučilo to što sam mislila da nemam pravo osjećati se loše jer je ‘trebalo biti najljepše doba godine’.”

Osobe kojima se raspoloženje pogoršava tijekom toplijih mjeseci često već imaju određenu emocionalnu osjetljivost.

fizkes/Shutterstock

Mnogi ljudi tijekom ljeta ne dolaze s osjećajem da im je problem samo vrućina ili promjena rutine. Govore o pojačanoj napetosti, teškoćama sa spavanjem, osjećaju iscrpljenosti i dojmu da se ne mogu uklopiti u sliku sretnog i bezbrižnog ljeta.

Važno je razumjeti da samo ljeto najčešće nije pravi uzrok tih teškoća. Kod mnogih osoba koje tijekom toplijih mjeseci dožive pogoršanje raspoloženja već postoji određena emocionalna ranjivost - sklonost anksioznosti, depresivnim reakcijama, pretjeranoj zabrinutosti ili teškoćama u nošenju sa stresom. Ljeto tada može djelovati kao pojačivač. Promjena rutine, poremećen san, više društvenih očekivanja i pritisak da se stalno uživa mogu iznijeti na površinu ono što je već bilo prisutno.

Kada se unutarnja napetost pojača

Kod osoba koje se već bore s anksioznošću ljeto može donijeti dodatne izazove. Putovanja, promjene rasporeda, više susreta s ljudima i osjećaj da se stalno nešto događa mogu povećati unutarnju napetost. Anksioznost često ima veze s osjećajem kontrole. Kada se promijeni rutina, kada dani više nisu predvidivi i kada se pojavi više neizvjesnosti, kod nekih ljudi raste osjećaj nesigurnosti.

Ono što drugima izgleda kao zabava i opuštanje - putovanje, druženje, spontani planovi - osobi koja je već pod velikim unutarnjim pritiskom može predstavljati dodatno opterećenje.

Slično se može dogoditi i kod osoba koje već dulje osjećaju umor, bezvoljnost ili gubitak interesa. Ljetna atmosfera koja naglašava uživanje, aktivnosti i druženje može dodatno pojačati osjećaj da su drugačiji od drugih. Tada se često pojavi misao: “Svi su sretni osim mene.” No problem nije u tome što osoba ne zna uživati ili što ne cijeni lijepe stvari. Problem je u tome što njezino unutarnje stanje trenutačno nije u skladu s očekivanjima koja dolaze izvana.

Zašto baš ljeto može biti okidač?

Jedan od razloga je ideja “savršenog ljeta” koju smo svi na neki način usvojili. Ljeto se često prikazuje kao vrijeme kada trebamo biti opušteni, aktivni, društveni i zadovoljni.

Društvene mreže dodatno pojačavaju taj osjećaj. Fotografije putovanja, druženja i bezbrižnih trenutaka mogu stvoriti dojam da svi drugi uživaju, dok se mi jedini osjećamo loše.

Kod osobe koja je već emocionalno iscrpljena takve usporedbe mogu pojačati osjećaj neuspjeha ili usamljenosti. Jedna od tema koja se često pojavljuje u terapiji jest upravo osjećaj krivnje zbog vlastitih emocija. Ljudi mi znaju reći: “Imam sve razloge biti dobro, zašto se onda osjećam ovako?”

Kada se osoba istovremeno bori s teškim osjećajima i uvjerenjem da ih ne bi trebala imati, patnja se često dodatno povećava. Osim psiholoških faktora, važnu ulogu imaju i tjelesne promjene povezane s ljetom. Visoke temperature mogu povećati iscrpljenost, otežati kvalitetan san i pojačati osjećaj tjelesnog nemira.

Kod osoba sklonijih anksioznosti tjelesni znakovi poput ubrzanog rada srca, znojenja ili unutarnjeg nemira mogu dodatno pojačati osjećaj da nešto nije u redu.

San je posebno važan. Kasniji odlasci na spavanje, promjena dnevnog ritma i vrućine mogu poremetiti odmor, a manjak sna čini nas osjetljivijima na stres, razdražljivost i negativne misli.

Ponekad se teškoće pojave upravo kada usporimo. Tijekom godine mnogi ljudi funkcioniraju kroz obaveze, rokove i stalnu zauzetost. Kada ljeti taj ritam stane, mogu se pojaviti osjećaji koje smo dugo potiskivali.

Posebno je važno reagirati ako teškoće postanu učestale, traju dulje vrijeme ili počnu otežavati svakodnevne aktivnosti.

f.t.Photographer/Shutterstock

Kako prepoznati da nije riječ samo o prolaznom umoru?

Nije svaka ljetna bezvoljnost znak ozbiljnog problema. Svatko može imati razdoblja kada mu treba više odmora ili kada mu visoke temperature jednostavno teško padaju. Ipak, pažnju treba obratiti ako se teškoće ponavljaju, traju tjednima ili počnu značajno utjecati na svakodnevni život.

Mogući znakovi su:

• stalni osjećaj napetosti ili tuge,
• gubitak interesa za stvari koje su prije veselile,
• izražena zabrinutost i teškoće s opuštanjem,
• problemi sa spavanjem,
• osjećaj iscrpljenosti,
• povlačenje od ljudi,
• teškoće u obavljanju svakodnevnih obaveza.

Posebno je korisno obratiti pažnju ako se isti obrazac pojavljuje svake godine u slično vrijeme.

Što može pomoći?

• Prvi korak je prestati se boriti protiv vlastitih osjećaja. To što je ljeto i što se drugi ljudi vesele ne znači da se svi moraju osjećati isto. Ponekad je upravo prihvaćanje vlastitog iskustva prvi korak prema promjeni.
• Korisno je vratiti određenu strukturu u svakodnevicu - redovit san, obroke, laganu tjelesnu aktivnost i male rutine koje stvaraju osjećaj stabilnosti. Važno je smanjiti pritisak da se mora iskoristiti “svaki trenutak ljeta”. Odmor ne mora izgledati kao niz putovanja, izlazaka i aktivnosti. Nekome će pravi odmor biti mir, sporiji ritam i vrijeme provedeno nasamo.
• Kod anksioznosti može pomoći i postupno suočavanje sa situacijama koje izazivaju nelagodu, umjesto potpunog izbjegavanja. Povlačenje kratkoročno može donijeti olakšanje, ali dugoročno često održava osjećaj straha i nesigurnosti.
• Razgovor s bliskom osobom ili stručnjakom za mentalno zdravlje također može biti važan korak. Mnogi ljudi dugo pokušavaju sami nositi ono što ih opterećuje jer misle da “nemaju dovoljno dobar razlog” osjećati se loše.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako osjećaj tjeskobe, tuge ili iscrpljenosti traje dulje vrijeme, ponavlja se svake godine ili značajno utječe na odnose, posao i svakodnevno funkcioniranje, dobro je potražiti stručnu podršku. Važno je razumjeti da mentalne teškoće ne ovise o tome kakvo je vrijeme vani. Sunčani dani sami po sebi ne mogu ukloniti ono što se događa iznutra. Ljeto za mnoge ljude jest razdoblje radosti i odmora. No kod nekih ono samo osvijetli teškoće koje su već postojale - anksioznost, iscrpljenost, unutarnji pritisak ili neriješene emocionalne teme. Prepoznati to i potražiti pomoć nije znak slabosti, već može biti početak boljeg razumijevanja sebe i pronalaženja načina da nam bude lakše.

Mirella Rasic Paolini, holistička terapeutkinja za mentalno zdravlje i licencirana hipnoterapeutkinja