Čim zahladi, sve vas počne boljeti? Dr. Grazio upozorava: Mirovanje nije rješenje, evo što stvarno pomaže

Temperature danju još su prilično visoke, no one jutarnje dovoljno su se spustile da mnogi već počinju osjećati kako su im neki pokreti otežani, a zglobovi ukočeniji nego inače. Koljena, ruke, ramena ili leđa kao da se teže pomiču, a osim veće ukočenosti mišića i zglobova, mnogi osjećaju i bolove. Ukratko, tijelo se ne može kretati onako lako kao tijekom toplijih mjeseci. Ta sezonska ukočenost, obično praćena nelagodom u zglobovima, mišićnom napetošću i smanjenom pokretljivošću, prisutna je u svim dobnim skupinama i među osobama različitih razina tjelesne kondicije. Osjećaju je svi, od sportaša i uredskih djelatnika do starijih, a naravno, najizraženija je kod osoba koje imaju artritis, reumatske tegobe ili druge mišićno-koštane probleme. Zašto se s dolaskom hladnijih dana kočimo te što možemo poduzeti kako bismo izbjegli ukočenost i nelagodu povezane s nižim temperaturama, pitali smo prof. dr. sc. Simeona Grazia, spec. fizijatrije i reumatologije, voditelja Poliklinike u sklopu Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.

- Osjećaj ukočenosti tijekom hladnijih mjeseci rezultat je kombinacije reakcije organizma na hladnoću i promjene navika. Na hladnoći se krvne žile u koži i ekstremitetima sužavaju kako bi tijelo sačuvalo toplinu, a mišići se refleksno više napinju. Zato možemo osjećati zategnutost i teže počinjati pokret, osobito nakon duljeg mirovanja - pojašnjava prof. Grazio, napominjući da je važan i način života jer se zimi obično manje krećemo, više sjedimo i provodimo više vremena u zatvorenome.

- Neki ljudi s osteoartritisom ili drugim kroničnim bolestima lokomotornog sustava navode i veću osjetljivost na promjene vremena, uključujući temperaturu i atmosferski tlak, iako se reakcije znatno razlikuju od osobe do osobe. Dakle, hladnoća ne ‘oštećuje‘ nužno zglobove, ali može pojačati osjećaj boli i ukočenosti, osobito ako već postoji problem sa zglobovima, mišićima ili kralježnicom - kaže.

Prof. dr. sc. Simeon Grazio, spec. fizijatrije i reumatologije, kaže kako je osjećaj da nas je "zakočio propuh" najčešće posljedica kombinacije mišićne napetosti, položaja tijela i osjetljivosti bolnog sustava

NEJA MARKICEVIC CROPIX

Kako se razgibati

Posebno su osjetljivi vrat, ramena i leđa jer na hladnoći nesvjesno zauzimamo zaštitni položaj: podižemo ramena, uvlačimo vrat i povećavamo napetost mišića. Ako tome dodamo višesatno sjedenje, rad za računalom ili vožnju, mišići ostaju dugo u istom položaju i lakše postaju bolni i napeti.

- Podložnije su osobe koje već imaju osteoartritis, upalnu reumatsku bolest, kroničnu bol u kralježnici ili raniju ozljedu, zatim starije i slabije tjelesno aktivne osobe - navodi prof. Grazio. I stres povećava mišićnu napetost, osobito u području vrata i ramenog obruča. No, osjećaj da nas je ‘zakočio propuh‘ najčešće nije posljedica nekog naglog oštećenja, nego kombinacije mišićne napetosti, položaja tijela i osjetljivosti bolnog sustava.

Najvažnije je ne dopustiti da hladno vrijeme postane razlog za prestanak kretanja. Treba se odijevati slojevito te zaštititi vrat i trup od dugotrajnog izlaganja hladnoći, ali još je važnije biti redovito tjelesno aktivan.

- Dobro se ujutro nekoliko minuta lagano razgibati, a prije zahtjevnijeg rada ili vježbanja postupno se zagrijati. Osobe koje dugo sjede trebale bi redovito prekidati sjedenje, ustati, prošetati i nekoliko puta pokrenuti vrat, ramena i kralježnicu. Ne treba čekati da se pojavi bol: nekoliko kratkih aktivnih stanki tijekom dana korisnije je od jednog dugog istezanja nakon višesatnog sjedenja. Topli tuš ili kupka mnogima ugodno opuštaju napete mišiće, ali temelj prevencije ipak su kretanje, dobra tjelesna kondicija i postupno prilagođavanje opterećenju - ističe liječnik.

Mirovanje nas, suprotno onome što mnogi misle, neće zaštititi od osjećaja ukočenosti ili pojačane nelagode i bolova u hladnijim danima. Najkorisnija je za prevenciju i poboljšavanje stanja, smatra naš sugovornik, kombinacija vježbi pokretljivosti, istezanja i jačanja.

- Za vrat i ramena to mogu biti lagano okretanje i naginjanje glave, kruženje ramenima te povlačenje lopatica unatrag. Za kralježnicu su korisni kontrolirani pokreti pregibanja i opružanja u bezbolnom opsegu, a za dugoročnu zaštitu posebno su važne vježbe snage mišića trupa, leđa i nogu. Ne treba tražiti jednu "čarobnu" vježbu, mnogo je važnije vježbati redovito, nekoliko puta tjedno, te opterećenje prilagoditi dobi, kondiciji i eventualnim bolestima osobe - kaže prof. Grazio. Napominje i da je hodanje izvrsna, a vrlo podcijenjena aktivnost, kao i to da joga, pilates, vježbe u dvorani ili plivanje također mogu biti dobar izbor, naravno, ako osobi odgovaraju. S druge strane, u slučaju poznate bolesti ili izraženijih tegoba, program je najbolje individualno prilagoditi uz stručnu procjenu.

Puno obećanja

Pod udarom obilja reklama i proizvoda koji puno obećavaju, lako je posegnuti za različitim, nerijetko i skupim suplementima, u nadi da ćemo tako ostati pokretljiviji i trpjeti manje bolova. Ipak, naš sugovornik podsjeća da kod zdrave osobe koja se raznovrsno hrani suplementi nisu glavna mjera protiv zimske ukočenosti.

- Vitamin D ima važnu ulogu u zdravlju kostiju i mišića, ali potrebu za nadoknadom i dozu treba procijeniti prema individualnim čimbenicima, a u određenim situacijama i prema laboratorijskom nalazu. Magnezij je važan za normalnu funkciju mišića, no kao dodatak prehrani ima najviše smisla kada je unos nedostatan ili postoji manjak. Stoga, svakako nije univerzalni lijek protiv grčeva i ukočenosti. Slično vrijedi za omega-3 masne kiseline - tumači liječnik pozivajući na oprez prema proizvodima koji obećavaju da će "obnoviti zglob", "podmazati hrskavicu" ili brzo ukloniti ukočenost. Također, valja upamtiti da ni kolagen ni multivitamini ni kreme ne mogu zamijeniti kretanje, odgovarajuću tjelesnu aktivnost i liječenje osnovne bolesti kada ona postoji.

Mnogi će se zapitati i koliko je vježbanja preporučljivo te je li u hladnim danima bolje vježbati u zatvorenom ili vani. Naš sugovornik ističe da je kontinuitet važniji od toga gdje vježbamo.

- Odraslima se općenito preporučuje redovita aerobna aktivnost uz vježbe jačanja mišića, a zimi taj cilj ne bi trebalo napustiti. Hodanje, planinarenje, trčanje ili druge aktivnosti mogu se sasvim dobro provoditi na otvorenom ako smo primjereno odjeveni i postupno se zagrijemo. Vježbanje u zatvorenom može biti praktičnije za osobe koje teže podnose hladnoću, ali nije samo po sebi "zdravije". Trajanje vježbanja ne može se općenito odrediti granicom od, primjerice, 60 ili 90 minuta, rizik raste kada naglo povećamo intenzitet ili trajanje aktivnosti, nastavimo vježbati unatoč umoru i boli ili bez pripreme krenemo u zahtjevan posao poput čišćenja snijega - upozorava prof. Grazio. Posebno treba paziti na pokrete kao što su ponavljano saginjanje, rotacija i dizanje tereta. Ukratko, poručuje, problem nije samo hladnoća, nego kombinacija hladnoće, umora, nepripremljenosti i prevelikog opterećenja.

Što ako se ipak zakočimo?

- Kod većine ljudi nema razloga za zabranu određene aktivnosti samo zbog hladnoće, razumnije je prilagoditi intenzitet uvjetima i vlastitoj kondiciji. Kod aktivnosti na otvorenom treba se dobro zagrijati, odjenuti tako da ostanemo topli i suhi te izbjegavati naglo maksimalno opterećenje. Ako nas u leđima ili zglobovima već boli, aktivnost treba prilagoditi simptomima, ali potpuno mirovanje najčešće nije rješenje - poručuje prof. Grazio. Dodaje i da se osobe sa srčanim, plućnim ili drugim kroničnim bolestima trebaju pridržavati preporuka svojeg liječnika, osobito pri intenzivnijem naporu na vrlo niskim temperaturama.

Ni kod jake akutne ukočenosti vrata ili leđa, bez znakova ozbiljnije bolesti, ne preporučuje se dugotrajno mirovanje u krevetu. Bolje je ostati umjereno aktivan i nastaviti s aktivnostima, koliko bol dopušta, uz privremeno izbjegavanje pokreta i opterećenja koji izrazito pogoršavaju simptome.

- Toplina mnogima pomaže kod mišićne napetosti i spazma: mogu se primijeniti topli oblog, tuš ili kupka. Hladni oblog češće koristimo neposredno nakon akutne ozljede ako postoji oteklina ili ako osobi subjektivno više odgovara. Nema potrebe robovati pravilu da je jedno uvijek dobro, a drugo uvijek loše - savjetuje prof. dr. sc. Simeon Grazio, spec. fizijatrije i reumatologije. - Lokalni nesteroidni protuupalni pripravci mogu pomoći kod nekih bolnih stanja, ali lijekove treba koristiti prema uputama te, osobito kod kroničnih bolesti ili uz druge lijekove, uz savjet liječnika ili ljekarnika.

Iako se većina prolaznih epizoda ukočenosti poboljšava uz kretanje, toplinu i s vremenom, postoje simptomi koje ne treba pripisivati samo hladnoći. Liječničku procjenu treba potražiti ako je bol jaka ili se pogoršava, ako traje dulje bez poboljšanja ili se često vraća te ako je praćena povišenom temperaturom, neobjašnjivim općim simptomima ili je nastala nakon značajnije ozljede.

- Posebno su važni neurološki simptomi: širenje boli uz izraženu slabost ruke ili noge, progresivna utrnulost, smetnje hoda, utrnulost u području međunožja ili gubitak kontrole mokrenja i stolice zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu - upozorava prof. Grazio. Napominje da hladno vrijeme može pojačati neku tegobu, ali ne smijemo automatski pretpostaviti da je hladnoća njezin pravi uzrok.