Debljina u Hrvatskoj doseže rekordne razine, a predrasude i mitovi otežavaju borbu s ovom bolešću

Većina građana je pod dojmom mitova o debljini koji ovu bolest tretiraju kao osobnu odluku ili slabost pojedinca koju mora riješiti sam, dok su lijekovi percipirani kao linija manjeg otpora, pokazalo je novo domaće istraživanje. Na održanoj panel diskusiji endokrinolozi su zaključili da su ovakvi stavovi u javnosti jedan od važnih prepreka za nužan zaokret Hrvatske po pitanju debljine. U diskusiji sudjelovali su prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ, izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, HLZ te doc. dr. sc. Tomislav Božek, prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.

Sudionici panela

Privatni album

Na prvom smo mjestu u Europi

Uoči Svjetskog dana debljine (4. ožujka) i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini (16. oujka), stručnjaci su upozorili da se u Hrvatskoj s prekomjernom težinom i debljinom bori više od polovice odraslih, točnije u Hrvatskoj je 65 posto osoba s prekomjernom težinom u odnosu na europski prosjek koji je 53 posto. Po zadnjim procjenama, u Hrvatskoj živi 734.000 osoba s debljinom, a po udjelu osoba s debljinom u populaciji se nalazimo na prvom mjestu u Europi.

Više od 60 posto ispitanika normalizira problem

IPSOS istraživanje na reprezentativnom nacionalnom uzorku od 407 ispitanika u veljači ove godine pokazalo je da 83 posto ispitanika smatra da prekomjerna težina u Hrvatskoj predstavlja veliki, odnosno iznimno veliki problem, no isto tako njih 61 posto normalizira situaciju stavom da je postalo uobičajeno imati par kilograma viška. Što se tiče okruženja, 89 posto ispitanika smatra da je hrana danas dostupna na svakom koraku, da današnji način života i rada vodi ka smanjenom kretanju i manjoj fizičkoj aktivnosti, a 76 posto ih smatra da je zdrava hrana skuplja od nezdrave hrane. No, kod stavova o tome na koji način pomoći ljudima s debljinom, vidimo da tek malo više od trećine (39 posto) smatra da debljinu treba gledati kao bolest, a ne posljedicu nezdravih navika pojedinaca pa su onda povezane i tvrdnje da je genetika samo izgovor za prejedanje (smatra 59 posto ispitanika) te da svatko može skinuti kilograme samo ako se kreće (smatra 55 posto ispitanika). Prisutna je i stigma oko korištenja lijekova za mršavljenje pa tako unatoč činjenici da se lijekovima za debljinu liječi samo oko 2,4 posto osoba s debljinom, više od polovice ispitanika (njih 57 posto) smatra da se lijekovi za reguliranje debljine prečesto propisuju. Također, da su oni linija manjeg otpora u skidanju kilograma ili varanje smatra 56 posto ispitnika, a da lijekovi uzrokuju više štete (nuspojava) nego koristi misli 45 posto ispitanika.

- Debljina je prepoznata kao kronična metabolička bolest, a ne samo problem prekomjernih kilograma. Terapije se individualno planiraju i često kombiniraju, u prvome redu promjene životnoga stila s medicinskim intervencijama. Promjene životnog stila temelj su liječenja kod svih osoba s debljinom i važne su za dugoročan uspjeh, neovisno o drugim metodama liječenja - izjavila je izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ.

Debljina je povezana s više od 229 komplikacija

Debljina je kronična bolest koja je povezana s više od 229 komplikacija koje ugrožavaju život. Među njima su najčešće dijabetes tipa 2, povišeni krvni tlak, bolesti zglobova, određene vrste karcinoma i, prije svega, kardiovaskularne bolesti koje su pojedinačno najveći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i zapadnim zemljama. Svaki porast indeksa tjelesne mase direktno povećava rizik od smrtnosti, a dostupna istraživanja pokazuju da osoba s normalnim indeksom tjelesne mase (ITM) ima 80 posto šanse da doživi 70 godina, osoba s ITM 35–40 ima oko 60 posto šanse da doživi 70 godina, a osoba s ITM 40–50 svega oko 50 posto šanse da doživi 70 godina.

- Svaki uspješan plan liječenja uključuje dugoročne strategije suočavanja koje pomažu bolesnicima smanjiti tjelesnu težinu i spriječiti povrat težine. Osobe koje žive s debljinom stoga trebaju personalizirani plan liječenja koji je osmišljen posebno za njih. Taj plan može uključivati niz različitih opcija liječenja. Kako napreduju prema postizanju željene težine, plan se može mijenjati, prilagođavati trenutačnim potrebama i razvijati se tijekom vremena - izjavio je izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, HLZ i dodao da se debljina više ne promatra kao privremeni estetski problem ili problem karaktera, već kao kronična, recidivirajuća bolest koja zahtijeva doživotno upravljanje.

- Farmakoterapiju treba uključiti pravovremeno, kao dio sveobuhvatnog pristupa, kada promjena načina života ne daje očekivani i dugoročno održivi rezultat. Moderni, dokazano učinkoviti lijekovi važan su alat za regulaciju apetita i metabolizma - rekla je prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dr. med., dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, HLZ.

Stručnjaci su naglasili da farmakoterapija učinkovito smanjuje višak kilograma, a GLP-1 RA ima i dokazano značajno smanjenje velikih kardiovaskularnih događaja, a najnovije studije pokazuju da ovi lijekovi omogućuju gubitak tjelesne težine od 21 posto.

- Preokret ae dogodio prije deset godina pojavom GLP-1 receptor agonista odobrenih za liječenje pretilosti. Osim što dokazano snižavaju rizik od srčanog i moždanog udara, poboljšavaju rad bubrega i jetre i imaju pozitivan učinak na kognitivne funkcije -zaključio je doc. dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.