Osim raka jajnika, najčešći zdravstveni problemi koji pogađaju jajnike su ciste i policistični jajnici, primarna insuficijencija jajnika te endometrioza.
Ciste na jajnicima su tekućinom ispunjene tvorevine smještene u ili na jajniku. Uobičajeno nastaju tijekom ovulacije, kad jajnik otpušta jajašce, i većina žena ima ih barem jednom u životu.
Najčešće su malene, bezopasne i spontano nestaju, većinom ne uzrokuju simptome, pa žene i ne znaju da ih imaju dok se ne uoče na pregledu ultrazvukom.
Nekada mogu uzrokovati simptome, kao što su osjećaj pritiska i napuhnutosti te bolovi u donjem dijelu trbuha na strani na kojoj je cista. Kad se otkrije na ginekološkom pregledu, cista se obično prati kako bi se vidjelo hoće li rasti. Ako naglo naraste, može puknuti, što prati iznenadna, jaka bol, moguće je i obilno krvarenje, uz slabost i nesvjesticu. U takvom slučaju treba odmah potražiti liječničku pomoć. Rijetko, ciste na jajnicima mogu postati kancerozne, a taj rizik raste s dobi.
Sasvim drugačiji problem je sindrom policističnih jajnika, stanje kod kojeg su pogođene razine hormona - proizvode se količine muških hormona više od normalnih, što uzrokuje neredovite menstrualne cikluse i otežano začeće, rast dlaka po tijelu i licu i prorjeđivanje kose. Policistični jajnici sudjeluju i u razvoju dugoročnih zdravstvenih problema, poput dijabetesa i srčanih bolesti.
Nezrela jajašca
Sindrom policističnih jajnika pogađa od 2,2 do 26,7 posto žena reproduktivne dobi.
Mnoge žene ga imaju, a da to i ne znaju - jedna je studija pokazala da kod 70 posto oboljelih ovaj sindrom nije dijagnosticiran.
Sindromom, tj. grupom simptoma, pogođeni su jajnici, žlijezde koje proizvode estrogen i progesteron, hormone što reguliraju menstrualni ciklus, ali i malu količinu muških hormona androgena. Jajnici svaki mjesec otpuštaju jajašca, to je ovulacija. Nju kontroliraju folikul-stimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hormon (LH). FSH stimulira jajnik da proizvede folikul, vrećicu koja sadrži jajašce, a potom LH potiče jajnik da otpusti zrelo jajašce.
Simptomi sindroma policističnih jajnika su ciste u jajnicima, visoke razine muških hormona i neredovite ili "preskočene" menstruacije. Na jajnicima se razvija mnogo malih, tekućinom ispunjenih cisti koje su zapravo folikuli i svaka od njih sadrži jajašce. Ta jajašca nikada ne sazriju dovoljno da bi pokrenula ovulaciju, a izostanak ovulacije mijenja razine uključenih hormona. Razine estrogena i progesterona niže su od uobičajenih, a razine androgena više, što ometa menstrualni ciklus, pa žene s ovim sindromom rjeđe imaju menstruacije.
Ova dijagnoza može negativno utjecati na psihu i emocije.
Što je uzrok
Ova dijagnoza može negativno utjecati na psihu i emocije.
Ne zna se točno što uzrokuje sindrom policističnih jajnika, no s prekomjernom produkcijom androgena povezuju se geni, inzulinska rezistencija i upala.
Studije pokazuju da su policistični jajnici češći u nekim obiteljima te je vjerojatno da više gena sudjeluje u nastanku ovog stanja.
Do 70 posto žena sa sindromom policističnih jajnika ima inzulinsku rezistenciju, što znači da njihove stanice ne mogu ispravno koristiti inzulin, hormon gušterače koji pomaže tijelu da iskoristi šećer iz hrane za energiju. Kod inzulinske rezistencije tijelo traži još inzulina, gušterača ga proizvodi u nastojanju da olakša situaciju, no prekomjerni inzulin potiče jajnike na proizvodnju više muških hormona. Glavni uzrok inzulinske rezistencije je debljina. Žene sa sindromom policističnih jajnika često imaju i upalne procese u tijelu, a jedan od faktora koji pridonose trajnoj upali je i prekomjerna težina. Studije su povezale visoke razine upale s višim razinama androgena.
Višestruke posljedice
Povišene razine androgena mogu utjecati na plodnost, ali i na druge aspekte zdravlja.
● NEPLODNOST: Sindrom policističnih jajnika jedan je od vodećih uzroka ženske neplodnosti. Da bi zatrudnjela, žena mora ovulirati. Žene koje ne ovuliraju redovito ne otpuštaju dovoljno jajašaca da bi oplodnja bila moguća.
● METABOLIČKI SINDROM: Debljina i sindrom policističnih jajnika povećavaju rizik za razvoj povišenog šećera, visokog tlaka, niskog HDL ("dobrog") i visokog LDL ("lošeg") kolesterola. Udruženi, ti faktori čine metabolički sindrom i snažno podižu rizik za srčane bolesti, dijabetes i moždani udar.
● APNEJA U SNU: Ovo stanje, kod kojeg dolazi do ponavljanih kratkih prekida disanja tijekom noćnog spavanja, češće pogađa debele osobe, kod žena posebno one koje imaju i sindrom policističnih jajnika. Rizik za apneju u snu kod njih je pet do deset puta viši nego kod pretilih žena koje nemaju ovaj sindrom.
● RAK ENDOMETRIJA: Ako žena nema menstruaciju svaki mjesec, unutrašnja sluznica maternice može zadebljati. Time se može povećati rizik za rak endometrija.
● DEPRESIJA: Hormonske promjene, uz pojave kao što je rast dlaka, mogu negativno utjecati na psihu i emocije. Mnoge žene s ovim sindromom pate od depresije i tjeskobnosti.
Kako se dijagnosticira
Liječniku se trebate javiti ako:
- niste dobili menstruaciju, a niste trudni;
- ako imate simptome poput prekomjernog rasta dlačica;
- ako niste zatrudnjeli nakon više od 12 mjeseci pokušavanja;
- ako imate simptome dijabetesa, poput stalnog žeđanja, česte potrebe za mokrenjem, zamućenog vida itd.
Sindrom policističnih jajnika dijagnosticira se kod žena koje imaju najmanje dva od sljedeća tri simptoma: visoke razine androgena, neredovite menstrualne cikluse, ciste u jajnicima.
Podrška partnera može pomoći, pogotovo ako imate problem s prekomjernom tjelesnom težinom i trebate skinuti kilograme.
Uobičajeni simptomi
Podrška partnera može pomoći, pogotovo ako imate problem s prekomjernom tjelesnom težinom i trebate skinuti kilograme.
Neke žene uoče simptome ovog sindroma već oko prve menstruacije, druge saznaju da ga imaju tek kad se prekomjerno udebljaju ili kada imaju probleme sa začećem.
Uobičajeni simptomi su:
● Neredovite menstruacije: Izostanak ovulacije sprečava mjesečno ljuštenje unutrašnje sluznice maternice. Neke žene s ovim sindromom imaju manje od osam menstruacija godišnje.
● Obilna krvarenja: S obzirom na to da se sluznica unutar maternice stvara dulje vrijeme, vjerojatno će krvarenja biti obilnija od normalnih.
● Rast dlačica: Više od 70 posto oboljelih žena ima neželjene dlačice na licu i tijelu (leđa, prsa, trbuh).
● Akne: Zbog muških hormona koža može postati masnija, što pogoduje pojavi akni na licu, prsima i gornjem dijelu leđa.
● Dobivanje na težini: Do 80 posto žena s ovim sindromom prekomjerno je teško ili pretilo.
● Muški tip ćelavosti: Kosa ispada i prorjeđuje se.
● Tamnija koža: Tamne mrlje mogu nastati na pregibima i kožnim naborima, primjerice na vratu, preponama, ispod prsa.
● Glavobolje: Kod nekih žena mogu ih pokrenuti hormonske promjene.
Prehrana i životni stil
Liječenje sindroma policističnih jajnika uobičajeno počinje promjenama životnog stila - mršavljenjem, odgovarajućom prehranom i vježbanjem. Već gubitak pet do deset posto tjelesne težine može pomoći u regulaciji menstrualnog ciklusa, a istodobno će pridonijeti snižavanju vrijednosti kolesterola i inzulina te rizika za srčane bolesti i dijabetes.
Studije su pokazale da je prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata učinkovita i za skidanje kilograma i za snižavanje inzulina, a dijeta po glikemijskom indeksu, kod koje se najveći dio ugljikohidrata dobiva iz voća, povrća i cjelovitih žitarica, pomaže u regulaciji menstrualnog ciklusa bolje od uobičajene dijete za mršavljenje.
Umjereno vježbanje po pola sata barem tri puta tjedno može pomoći u mršavljenju. Pravilna prehrana i vježbanje snizit će i rizik za bolesti srca i dijabetes.
U obzir se uzimaju i akne, dlačice po licu i tijelu, nakupljanje kilograma. Vaginalnim kolor-doplerom pregledavaju se jajnici i cijeli reproduktivni sustav. Krvnim testovima provjeravaju se razine FSH, LH, testosterona, prolaktina, androstendiona, DHEA-S, estradiola, TSH. Provjerava se i razina inzulina prije i poslije testa opterećenja glukozom, vrijednosti kolesterola i triglicerida.
Trudnoća je moguća
Sindrom policističnih jajnika ometa normalan menstrualni ciklus i otežava trudnoću - između 70 i 80 posto oboljelih žena ima probleme s plodnošću. Povećan je i rizik od komplikacija u trudnoći - dvostruko je veća vjerojatnost za preuranjeni porod, a povećan je i rizik za pobačaj, visoki tlak i gestacijski dijabetes. Žene sa sindromom policističnih jajnika mogu zatrudnjeti uz medicinsko poticanje ovulacije, ali trudnoća je moguća i bez liječničke intervencije. Skidanje suvišnih kilograma i normaliziranje vrijednosti šećera mogu poboljšati izglede za urednu trudnoću.
Metode liječenja
Sindrom policističnih jajnika ne može se izliječiti. Ipak, različitim metodama može se držati pod kontrolom, odnosno mogu se ublažiti njegove manifestacije. Ako žena ne želi trudnoću, kontracepcijske tablete propisuju se kako bi se poboljšao hormonski status i ublažila dlakavost. Kod žena s povišenim inzulinom i poremećenom tolerancijom glukoze za normaliziranje razine inzulina daje se metformin, lijek namijenjen liječenju dijabetesa tipa 2. Za bolje rezultate poželjna je redovita tjelovježba i dobro regulirana prehrana. Za poticanje ovulacije u posljednje se vrijeme smatra da se najbolji rezultati postižu lijekom klomifenom. Postoji i kirurška metoda - drilling.