Incidencija sepse u dramatičnom je porastu na globalnoj razini, a tako je i u Hrvatskoj. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu se godišnje javlja približno 50 milijuna slučajeva sepse, a s njom je povezano oko 11 milijuna smrti. To znači da je približno svaka peta smrt u svijetu povezana sa sepsom. Gotovo polovica procijenjenih slučajeva javlja se kod djece mlađe od pet godina.
- Podaci CEZIH-a koje smo analizirali pokazuju da se i u Hrvatskoj broj evidentiranih slučajeva povećava. U razdoblju od 2010. do 2022. godine incidencija je porasla za 116 posto te je 2022. iznosila 211,6 slučajeva na 100.000 stanovnika - navodi doc. dr. sc. Adriano Friganović, glavni tehničar Zavoda za anesteziologiju i intenzivnu medicinu KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST) koje već godinama provodi kampanju "Zaustavimo sepsu".
Iako se svi nekako naježimo na spomen sepse i svjesni smo da je riječ o vrlo ozbiljnom stanju, zapravo je malo onih koji znaju što je točno sepsa i kako je prepoznati. Stoga nam je, povodom Svjetskog dana sepse koji se svake godine obilježava 13. rujna, doc. Adriano Friganović objasnio što bi svatko od nas trebao znati o sepsi, jer dobra informiranost o tom stanju može spasiti život.
Što je sepsa, a što septički šok
- Sepsa je životno ugrožavajuće stanje koje nastaje kada odgovor organizma na infekciju postane neprimjeren i počne oštećivati vlastita tkiva i organe. Dakle, nije riječ samo o teškoj infekciji, nego o infekciji koja je dovela do poremećaja funkcije jednog ili više organa, primjerice pluća, bubrega, srca, mozga ili sustava zgrušavanja krvi. Septički šok najteži je oblik sepse. Kod njega nastaju izraziti poremećaji cirkulacije i staničnog metabolizma, a krvni tlak ostaje opasno nizak unatoč odgovarajućoj nadoknadi tekućine. Za njegovo održavanje potrebni su vazoaktivni lijekovi. Prema međunarodno prihvaćenim kriterijima, bolnička smrtnost bolesnika sa septičkim šokom prelazi 40 posto - ističe doc. Friganović.
Iako je sepsa najčešće posljedica bakterijskih infekcija, naš sugovornik kaže da zapravo svaka infekcija može dovesti do sepse. Uzročnici mogu biti i virusi, gljivice, rjeđe paraziti. Infekcija najčešće počinje u plućima, mokraćnom sustavu, trbušnoj šupljini, koži i mekim tkivima, ali može krenuti iz gotovo svakog dijela tijela.
- Sepsa može nastati kao komplikacija upale pluća, infekcije mokraćnog sustava, upale bubrega, slijepog crijeva ili žučnog mjehura, inficirane rane, operacijskog zahvata, medicinskih katetera i drugih invazivnih postupaka. Poseban problem predstavljaju infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi i mikroorganizmi otporni na antibiotike, jer mogu otežati pravodobno i učinkovito liječenje - tumači doc. Friganović. Upravo zato je, naglašava, izuzetno važno da građani posumnjaju na sepsu na vrijeme.
Može biti i "hladna"
Izraz "hladna sepsa" nije službeni naziv za zasebnu vrstu sepse. Taj se izraz u praksi može upotrebljavati u dva značenja.
- Ponekad opisuje stanje bolesnika koji nema povišenu, nego sniženu tjelesnu temperaturu. To se osobito može vidjeti kod starijih, izrazito iscrpljenih ili imunokompromitiranih bolesnika i može biti znak vrlo ozbiljnog stanja. Drugo značenje odnosi se na hladni ili hipodinamski oblik septičkog šoka, kod kojeg je cirkulacija izrazito oslabljena. Bolesnik može imati hladne, blijede ili prošarane ekstremitete, slab puls, usporeno ponovno punjenje kapilara, smanjeno mokrenje i poremećaj svijesti. Takav se oblik češće opisuje u djece, ali se može pojaviti i u odraslih. Ključna je poruka građanima da izostanak vrućice ne isključuje sepsu - upozorava naš sugovornik. Štoviše, snižena tjelesna temperatura uz teško opće stanje može biti posebno zabrinjavajući znak.
Opasne posljedice
Ono što sepsu čini tako opasnom jest činjenica da se stanje bolesnika može dramatično pogoršati u samo nekoliko sati. Može dovesti do zatajenja bubrega, pluća, srca i jetre, poremećaja zgrušavanja krvi, gubitka svijesti, oštećenja tkiva, amputacija, septičkog šoka i smrti. Nažalost, završetak bolničkog liječenja ne mora značiti i potpuni oporavak.
- Procjenjuje se da se približno polovica preživjelih suočava s određenim dugotrajnim posljedicama. Takozvani postsepsni sindrom može uključivati izražen umor, slabost mišića, smetnje koncentracije i pamćenja, poteškoće sa spavanjem, kroničnu bol, tjeskobu, depresiju ili posttraumatski stres. Nekim su bolesnicima potrebni mjeseci rehabilitacije, a posljedice mogu znatno otežati povratak obiteljskim, društvenim i profesionalnim aktivnostima - navodi doc. Friganović.
Ono što svi trebamo imati na umu jest da sepsa može pogoditi baš svakoga, uključujući prethodno potpuno zdrave osobe. Ipak, najveći rizik imaju novorođenčad i mala djeca, osobe starije životne dobi, trudnice i žene neposredno nakon poroda, osobe oslabljenog imuniteta te bolesnici s malignim, kroničnim plućnim, srčanim, bubrežnim ili jetrenim bolestima i dijabetesom. Povećan rizik imaju i bolesnici nakon velikih operacijskih zahvata, osobe s kateterima ili drugim invazivnim medicinskim pomagalima, dugotrajno hospitalizirani pacijenti te oni kod kojih postojeća infekcija ne reagira na liječenje.
- Naši podaci dodatno pokazuju da je sepsa među vodećim dijagnozama u bolničkom pobolu starijih osoba, a posebnu pozornost zahtijevaju i rodilje i novorođenčad - naglašava doc. Friganović.
Zašto brojke rastu
Nije tako jednostavno odgovoriti na pitanje zašto broj slučajeva sepse raste. Kako kaže naš sugovornik, tome pridonose starenje stanovništva, sve veći broj osoba koje žive s kroničnim bolestima i oslabljenim imunitetom, složeniji medicinski i kirurški postupci, infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi te antimikrobna rezistencija.
- Istodobno, zdravstveni djelatnici danas bolje prepoznaju i češće evidentiraju sepsu, pa dio zabilježenog porasta može biti posljedica kvalitetnijeg otkrivanja i promjena u načinu kodiranja. U Hrvatskoj je broj evidentiranih slučajeva prema glavnoj dijagnozi od 2010. do 2022. praktički udvostručen - govori. - Međutim, čak 69 posto slučajeva kodirano je kao nespecificirana sepsa, što upozorava na potrebu za boljom mikrobiološkom dijagnostikom, preciznijim evidentiranjem i uspostavljanjem nacionalnog sustava praćenja.
Što svi trebamo znati o sepsi
Glavna je poruka da sepsa gotovo uvijek počinje infekcijom, ali ne izgleda uvijek dramatično od samog početka. Ne treba čekati pojavu svih simptoma niti se oslanjati isključivo na povišenu temperaturu. Najvažnija je nagla promjena općeg stanja. Ako osoba izgleda ili se osjeća neusporedivo lošije nego što bismo očekivali kod uobičajene infekcije, treba reagirati - ističe doc. Friganović.
Napominje i da se rizik može smanjiti cijepljenjem, higijenom ruku, pravilnom njegom rana, sigurnim rukovanjem kateterima i drugim medicinskim pomagalima te pravodobnim liječenjem infekcija. Također, antibiotike treba uzimati isključivo prema preporuci liječnika i točno prema uputi, jer njihova nepravilna primjena pridonosi razvoju antimikrobne rezistencije. Podsjeća da je najkraća, ali i najvažnija poruka to da je sepsa utrka s vremenom: rano prepoznavanje, brzo traženje pomoći i pravodobno liječenje spašavaju život.
Kada pozvati hitnu pomoć
Građani ne mogu sami postaviti dijagnozu sepse, ali mogu prepoznati znakove upozorenja. Na sepsu treba pomisliti kada osoba ima poznatu ili moguću infekciju, a njezino se opće stanje naglo i izrazito pogoršava. Posebno zabrinjavajući znakovi uključuju:
• novonastalu zbunjenost, izrazitu pospanost ili otežano buđenje
• otežano ili vrlo ubrzano disanje
• plavičastu, izrazito blijedu, hladnu ili prošaranu kožu
• naglu i izrazitu slabost ili osjećaj da je osoba teško bolesna
• vrlo jaku bol ili nelagodu
• ubrzan rad srca, omaglicu, izrazito nizak tlak ili nesvjesticu
• vrlo malo ili potpuno odsutno mokrenje
• visoku, ali i neuobičajeno nisku tjelesnu temperaturu
• brzo pogoršanje unatoč započetom liječenju infekcije.
Kod takvih simptoma ne treba čekati sljedeći dan ili redovni termin kod liječnika, nego odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć pozivom na 194 ili 112, kaže doc. Friganović. Pritom treba jasno naglasiti da osoba ima infekciju ili sumnju na infekciju i da joj se opće stanje naglo pogoršalo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....