Jeste li ikada čuli za pojam predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD)? Ili, jeste li primijetili da vas u određenoj fazi ciklusa odnosi s bliskom osobom pogađaju više nego inače? Često ćemo tada samo odmahnuti rukom i prihvatiti izraz ‘Ma, to je opet PMS!’ Za pojedine žene nije. PMDD najteži je oblik predmenstrualnih poremećaja i prvenstveno ga obilježavaju izražene emocionalne i psihičke tegobe koje se ponavljaju u drugom dijelu menstrualnog ciklusa. Procjenjuje se da ovo stanje pogađa otprilike tri do pet posto žena reproduktivne dobi.
Zato je važno naglasiti da PMDD nije ‘samo jači PMS’ niti je riječ o tome da je žena jednostavno osjetljivija ili da se ‘loše nosi s hormonima’, pojašnjava naša sugovornica dr. Tatjana Mioč Pranić, specijalistica ginekologije i porodništva.
- Kod PMS-a također možemo imati promjene raspoloženja, razdražljivost, napetost, nadutost, osjetljivost dojki, glavobolju i umor, ali kod PMDD-a emocionalni simptomi postaju toliko intenzivni da mogu ozbiljno narušiti svakodnevno funkcioniranje, odnose, posao ili školovanje - dodaje dr. Mioč Pranić.
Simptomi PMDD-a
Izražena razdražljivost ili ljutnja, nagle promjene raspoloženja, osjećaj tuge ili beznađa, anksioznost, emocionalna preplavljenost, povećana osjetljivost na odbacivanje, teškoće u koncentraciji i osjećaj da žena više nema kontrolu nad vlastitim emocijama posebno su karakteristični kod PMDD-a. Neke žene znaju reći da nekoliko dana mjesečno jednostavno ‘nisu svoje’.
Ovi se simptomi, ističe dr. Mioč Pranić, pojavljuju u lutealnoj, odnosno predmenstrualnoj fazi, a nakon početka menstruacije se značajno povlače ili nestaju. Dodaje da se dijagnoza ne postavlja samo na temelju toga koliko su simptomi jaki, nego i prema njihovom obrascu kroz menstrualni ciklus.
- Zato ženama često kažem da nije presudno samo što osjećaju, nego i kada se to događa i koliko se taj obrazac ponavlja iz ciklusa u ciklus - kaže ginekologinja Mioč Pranić.
Simptomi PMDD-a mogu značajno narušiti kvalitetu ženina svakodnevnog života i to višestruko. Uz već spomenute simptome mogu biti prisutni umor, promjene apetita, poremećaji spavanja, smanjena energija, osjećaj nadutosti, osjetljivost dojki, glavobolja i različite tjelesne boli. Ono što je klinički posebno važno, naglašava dr. Mioč Pranić, jest funkcionalni utjecaj.
- Žena može početi izbjegavati društvene kontakte, imati konflikte s partnerom ili članovima obitelji, teže se koncentrirati na poslu ili osjećati da joj se svakog mjeseca nekoliko dana „izgubi“. Zato PMDD nije samo pitanje nelagode prije menstruacije, nego zdravstveno stanje koje može značajno utjecati na kvalitetu života - upozorava ginekologinja.
‘Takva sam prije menstruacije’ loš je pristup prema sebi
Unatoč procjeni da PMDD pogađa tri do pet posto žena reproduktivne dobi, ginekolozi ovo stanje u svojoj praksi itekako mogu susresti, kaže naša sugovornica. Žena godinama može imati vrlo izražene simptome, a da ih nikada ne poveže s PMDD-om.
- Razlog je to što često simptome doživljavaju kao dio svoje osobnosti: „takva sam prije menstruacije“, „imam kratak fitilj“, „svaki mjesec imam nekoliko dana kada me sve izbaci iz takta“. Ponekad se simptomi pripišu stresu, poslu, partnerskim odnosima ili depresiji i anksioznosti – pojašnjava dr. Mioč Pranić i dodaje da je osvještavanje cikličkog obrasca jako važno.
Drugim riječima, ako žena primjećuje da se vrlo slične emocionalne i tjelesne promjene ponavljaju prije gotovo svake menstruacije, a zatim se povlače nakon početka menstruacije, to je informacija koju vrijedi podijeliti s liječnikom.
Koliko je važno pratiti simptome kroz menstrualni ciklus?
Pokazalo se, naime, da i u ovom kontekstu olovka i papir podnose sve. Doista je drugačije kada informaciju ‘pohranjujemo’ u glavi i kada je prenesemo na papir.
- Svojim pacijenticama često preporučujem da kroz barem dva ciklusa bilježe kako se osjećaju iz dana u dan. Ne treba to biti ništa komplicirano. Dovoljno je zapisati raspoloženje, razinu tjeskobe, san, energiju, eventualne tjelesne simptome i datum menstruacije. Taj jednostavan dnevnik ponekad nam pokaže obrazac koji pacijentica sama prije nije primjećivala - ističe doktorica.
Važno je pritom, naglašava, razlikovati PMDD od depresije ili anksioznog poremećaja. Ako su simptomi prisutni tijekom cijelog mjeseca, a prije menstruacije se samo dodatno pogoršavaju, moguće je da se radi o drugom poremećaju koji ima predmenstrualno pogoršanje. S druge strane, kod PMDD-a postoji vrlo jasna cikličnost i razdoblje kada se žena ponovno osjeća kao ona „svoja“.
- Zato uvijek volim pitati: „Kako se osjećate u ostatku ciklusa?“ Taj odgovor može biti jednako važan kao i ono što žena proživljava prije menstruacije – dodaje.
Dijagnoza i liječenje
PMDD se ne može potvrditi jednim krvnim nalazom ili hormonskim testom, već kroz razgovor s pacijenticom i njezinim praćenjem kroz menstrualni ciklus. Zato je, među ostalim, izuzetno važno bilježiti svoje osjećaje na papir. Ako se isti obrasci ponavljaju iz mjeseca u mjesec i simptomi značajno utječu na svakodnevni život, to je važan detektor za postavljanje dijagnoze.
- Kada govorimo o liječenju, želim naglasiti da postoji više mogućnosti i da terapiju treba prilagoditi svakoj ženi. Kod izraženog PMDD-a vrlo učinkoviti mogu biti lijekovi iz skupine SSRI antidepresiva. Oni se kod nekih žena uzimaju svakodnevno, a kod drugih samo u drugom dijelu ciklusa. U određenim situacijama možemo razmotriti i hormonsku terapiju, dok psihoterapija, osobito kognitivno-bihevioralna terapija, također može biti vrlo korisna - pojašnjava doktorica i dodaje da važnu ulogu imaju i san, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetna prehrana i smanjenje kroničnog stresa.
Stanje koje je još uvijek nedovoljno prepoznato
Ovo stanje doista traži razumijevanje i podršku stručnjaka.
- Ženi s pravim PMDD-om ne bih rekla da će problem riješiti samo tako da „više vježba i manje se živcira“. Ako simptomi ozbiljno narušavaju njezin život, zaslužuje ozbiljan medicinski pristup i odgovarajuće liječenje - naglašava dr. Mioč Pranić koja smatra da se o predmenstrualnom disforičnom poremećaju u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno govori.
Većina žena dobro poznaje pojam PMS-a, međutim, mnogo manje njih zna da postoji i poremećaj kod kojeg predmenstrualne emocionalne tegobe mogu biti toliko izražene da ozbiljno narušavaju svakodnevno funkcioniranje.
I među zdravstvenim djelatnicima, ističe dr. Mioč Pranić, postoji prostor za bolje prepoznavanje tog problema.
- PMDD se može lako previdjeti jer žena često ne dolazi liječniku s rečenicom „mislim da imam PMDD“, nego zbog nesanice, tjeskobe, promjena raspoloženja, problema u odnosima, glavobolja ili izrazitog umora. Ako je ne pitamo postoji li povezanost s menstrualnim ciklusom, ta poveznica može ostati neprepoznata – napominje naša sugovornica i dodaje da se u svojoj praksi još uvijek susreće sa ženama koje svoje simptome umanjuju i godinama ih pokušavaju ‘izdržati’.
- Mislim da tu moramo napraviti promjenu. Nije normalno da žena svaki mjesec nekoliko dana praktički ne prepoznaje samu sebe, da zbog toga pati njezin partnerski ili obiteljski život ili da teško funkcionira na poslu - i da joj se kaže da je to nešto što jednostavno mora prihvatiti. Dobra je vijest da danas imamo puno više znanja o PMDD-u, jasnije dijagnostičke kriterije i učinkovite mogućnosti liječenja. Prvi korak je, međutim, prepoznati da problem postoji – poručuje.
Promjene nakon poroda i tijekom perimenopauze
Dobro je znati da se simptomi tijekom reproduktivnog razdoblja mogu mijenjati. Kod nekih žena simptomi su prisutni godinama, kod drugih njihov se intenzitet mijenja, a postoje i razdoblja u kojima ih gotovo uopće nema. U trudnoći, primjerice.
- Budući da je PMDD povezan s menstrualnim ciklusom, tijekom trudnoće nema onog uobičajenog cikličkog obrasca koji imamo prije menstruacije. Međutim, to ne znači da je žena trajno riješila problem. Nakon poroda, osobito u prvim mjesecima, važno je obratiti pažnju na raspoloženje jer žene koje su ranije imale PMDD mogu biti pod većim rizikom za razvoj postpartalnih emocionalnih poteškoća. Naravno, to nikako ne znači da će se to dogoditi svakoj ženi – upozorava doktorica.
Slična je situacija i u perimenopauzi. Tada menstrualni ciklusi postaju neredovitiji, a hormonske se promjene mogu pojačati i postati nepredvidljivije. Kod nekih žena, dodaje sugovornica, zbog toga simptomi mogu privremeno biti izraženiji ili se njihov obrazac može promijeniti. Nakon menopauze, kada više nema cikličkih hormonalnih promjena i menstruacija, PMDD kao takav prestaje jer nema menstrualnog ciklusa uz koji bi se simptomi vezali.
Ovaj poremećaj žene ne trebaju doživjeti kao nešto što moraju jednostavno prihvatiti kao dio svog ciklusa. Upravo suprotno, potiče naša sugovornica.
- Kada razumijemo što nam se događa i zašto, više nismo prepuštene tome da svaki mjesec samo „preživimo“ nekoliko teških dana – možemo potražiti pomoć i ponovno imati osjećaj da svojim životom upravljamo mi, a ne naš ciklus – ohrabruje za kraj dr. Mioč Pranić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....