Statini, lijekovi za snižavanje razine kolesterola u krvi, povezuju se s nizom nuspojava, no prema novoj, dosad najstrože provedenoj procjeni dokaza, taj je popis znatno pretjeran. Znanstveni tim sa Sveučilišta Oxford analizirao je 19 randomiziranih kontroliranih ispitivanja u kojima je sudjelovalo 120.000 sudionika prosječno praćenih četiri i pol godine, istražujući učinke pet najčešće propisivanih statina u odnosu na placebo.
Ovi lijekovi značajno smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara, no pacijenti ih često nisu skloni uzimati ili ih prestaju uzimati zbog nuspojava ili zabrinutosti oko nuspojava, u prvom redu bolova i slabosti u mišićima. Ranija studija iz 2022. pokazala je da tegobe s mišićima često nisu uzrokovane statinima. Nerijetko su ljudi zabrinuti i zbog mogućeg rasta rizika za dijabetes, no u prethodnoj je analizi taj rizik označen kao nizak.
Korist veća od rizika
Tim s Oxforda se u analizi, objavljenoj u časopisu Lancet, bavio drugim nuspojavama statina koje se navode u njihovim uputama, poput vrtoglavice, umora, gubitka pamćenja i glavobolje. Pokazalo se kako se ne čini da bi statini bili uzrok velike većine analiziranih nuspojava, a stope incidencije slične su onima u placebo skupinama. Nuspojave može izazvati i nocebo efekt, kod kojeg očekivanje štete dovodi do toga da je osoba iskusi, kažu znanstvenici.
Otkrili su da statini potvrđeno povećavaju rizik od nekoliko nuspojava, poput prekomjerne razine proteina u urinu, oticanja udova i promjena u funkciji jetre, ali ne u mjeri u kojoj se čini da uzrokuju štetu.
- Sada možemo pouzdano reći da koristi statina značajno nadmašuju njihove rizike te da oni ne uzrokuju veliku većinu medicinskih problema navedenih kao moguće nuspojave u uputama - rekla je Christina Reith sa Sveučilišta u Oxfordu. Nada se da će ova otkrića požuriti ažuriranje uputa o lijeku, jer brojne navedene nuspojave odvraćaju ljude od uzimanja lijekova koji mogu spasiti živote.
Povjerenje u terapiju
Nalaze ove analize komentirao je izv. prof. dr. sc. Ivan Pećin, spec. interne medicine, endokrinolog i dijabetolog, pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb. Prof. Pećin je i suvoditelj akcije "Lov na tihog ubojicu" i voditelj akcije "Znaš li svoj broj?". Ističe kako statini imaju odličan sigurnosni profil te da klinička ispitivanja nisu potvrdila uzročnu vezu s ozbiljnim stanjima poput poremećaja pamćenja ili depresije.
- Najčešće nuspojave su blage. Oko tri posto pacijenata prijavi mišićnu bol, ali je samo mali dio tih slučajeva istinski izazvan statinom. Ozbiljna oštećenja su izuzetno rijetka: primjerice miopatija (~1/10.000 osoba godišnje) i rabdomioliza (~2-3/100.000 osoba godišnje i rjeđe). Dakle, statini uzrokuju minimalno povećanje rizika u odnosu na značajne zdravstvene koristi - kaže prof. Pećin i dodaje: - I ova Lancetova metaanaliza (CTT Collaboration, 2026.) pokazuje da su samo četiri od 66 navedenih nuspojava stvarno povezane sa statinima. To znači da većinu simptoma s popisa (primjerice poremećaje pamćenja, depresiju, neuropatiju) nije uzrokovao statin. Ovi podaci ukazuju na to da su statini sigurniji nego što pacijenti često misle, što bi trebalo ojačati povjerenje u terapiju. Primjerice, American College of Cardiology (ACC) navodi da je vjerojatnost da statini zaista izazovu mišićne bolove manja od deset posto.
Zaštita srca
Ako se nuspojave ipak razviju, terapija se može prilagoditi. Uobičajeno se može prekinuti ili smanjiti doza statina i provjeriti markere (kreatin-kinazu, jetrene enzime). Nakon poboljšanja može se ponovno početi s manjom dozom ili drugim statinom (npr. vodotopivim) koji osobe s tegobama bolje podnose. Ako tegobe potraju, razmatra se dodavanje alternativnih lijekova (npr. ezetimib) ili prelazak na drugu terapiju. Ovakav postupak većini pacijenata omogućuje zaštitu srca usprkos nuspojavama.
- Statini su vrlo učinkoviti u snižavanju LDL-kolesterola, u visokim dozama mogu ga sniziti i 50 do 60 posto. Klinička istraživanja dosljedno pokazuju da takva snižavanja vode do velike koristi: za svaki pad LDL-a od ~1 mmol/l rizik za srčani i moždani udar pada 20 do 25 posto. Drugim riječima, redovito uzimanje statina kod visokorizičnih bolesnika drastično smanjuje rizik za infarkt, moždani udar i druge kardiovaskularne događaje. Ipak, pacijenti imaju različite stavove prema statinima. Neki strahuju od nuspojava ili ne razumiju dobro koristi, pa ne uzimaju lijekove redovito. Klinička iskustva ukazuju na to da značajan dio pacijenata odustane od statina u prvoj godini terapije, a glavni razlozi su neutemeljen strah i nedostatak informacija. Zato liječnici moraju pažljivo objašnjavati nužnost terapije i činjenicu da statini značajno smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara - ističe prof. Pećin.
Stiže novi lijek
Osim statina, za snižavanje kolesterola koriste se i drugi lijekovi. To su ezetimib - dodatak koji blokira crijevnu apsorpciju kolesterola; inhibitori PCSK9 - novi lijekovi (npr. evolokumab, alirokumab, inklisiran) koji snažno i sigurno snižavaju LDL, ali se ne rabe prije nego što se ispita podnošljivost statina, te bempedoična kiselina. Ovaj lijek ne uzrokuje miopatiju, a na listu lijekova, nadamo se, dolazi vrlo skoro, najavio je prof. Pećin.
Korisne su i mjere kojima se korigira životni stil. Mediteranska prehrana (voće, povrće, zdrave masti) i redovita tjelovježba mogu dodatno sniziti LDL za oko deset do 15 posto i smanjiti opći kardiovaskularni rizik.
Koja je vaša vrijednost kolesterola?
Zdravstvene opasnosti koje izaziva povišeni kolesterol često se još ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Za razliku od visokog tlaka ili šećera, LDL kolesterol ne daje neposredne simptome, pa mnogi pacijenti nisu svjesni rizika.
- Studije pokazuju da velik dio stanovništva ne zna svoje vrijednosti kolesterola i da mnogi visokorizični bolesnici ne održavaju ciljne razine LDL-a. Zbog toga javnost treba kontinuirano informirati da dugoročno povišen kolesterol ubrzava aterosklerozu i da se mora rano kontrolirati – naglašava izv. prof. dr. sc. Ivan Pećin, spec. interne medicine, endokrinolog i dijabetolog.
Tome su posvećeni projekti "Lov na tihog ubojicu" i "Znaš li svoj broj" koji potiču svijest kroz besplatna mjerenja tlaka, kolesterola i šećera. Na dosadašnjim akcijama već su tisuće građana izmjerile svoje vrijednosti i dobile savjete o riziku, a broj bolesnika koji dolaze na preglede i lakše prihvaćaju početak liječenja se povećava.
- Ove inicijative pomažu da javnost postane svjesnija važnosti prevencije: sve više ljudi pita za svoje parametre i kontrolira kardiovaskularne rizike. Zdravstvena pismenost se povećava. Ipak, za trajni uspjeh potrebno je nastaviti s aktivnostima i biti ustrajan uz maksimu: Failure is not an option! (Neuspjeh nije opcija!) - zaključuje prof. Pećin.
Više savjeta o zdravlju pročitajte u novom broju Doktora u kući. Potražite ga od ovog četvrtka, 5. ožujka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....