KAKO ALKOHOL djeluje na organizam, utječe na mozak i čovjeka

Kako alkohol djeluje na organizam,utječe na mozak i čovjeka pitanja su koja si često postavljamo,osobiti kada malo pretjeramo s alkoholom...

Ono što je dobro za srce, ne mora biti dobro iza mozak - rezultati su to studije o utjecaju alkohola na mozak,provedenom na sveučilištu u Sjevernoj Karolini. Prema rezultatimaistraživanja, što više alkohola konzumirate, to vam je mozakmanji.

Ljudi koji piju, čak i manje količine alkohola(koje sprječavaju pojavu srčanih bolesti), imaju manji volumenmozga od onih koji ne piju. Iako je normalno da se mozak tijekomgodina smanjuje za 2% u 10 godina, neuobičajena smanjenja pripisanasu alkoholu.

U istraživanju je sudjelovalo 1839 ljudi, sprosjekom godina od oko 60. Pacijenti su podvrgnuti magnetskojrezonanci mozga i morali su otkriti koliko u prosjeku piju.

Oni koji uopće ne piju imali su veći volumenmozga od bivših alkoholičara, slabijih konzumenata (1-7 pićatjedno), umjerenih konzumenata (8-14 pića tjedno) i čestihkonzumenata (više od 14 pića tjedno).

Muškarci u većini slučajeva piju više od žena,ali na ženama se više primijetilo smanjenje mozga, bez obzirakoliko piju, dok je kod muškaraca smanjenje volumena mozga biloisto, bez obzira piju li jedno ili 14 pića.

Unatoč tome, istraživanje nije dovelo dozaključka da smanjeni mozak ima utjecaj na pamćenje ili mentalnefunkcije, rekao je James Garbutt, jedan od istraživača koji suradili na projektu.

Direktni učinci alkohola:

Dehidracija i poremećaj elektrolita - alkoholdjeluje kao diuretik i s time povećava izlučivanje tekućinemokraćom iz organizma (50g alkohola u 250mL tekućine odnosno oko 4pića uzrokuje eliminaciju 600 do 1000 mL vode!), uz to djeluje i naneke hormone u organizmu koji također upravljaju prometom vode.Dodatni gubitak vode i elektrolita kod mamurluka je zbog znojenja,povraćanja i proljeva.

Gastrointestinalni poremećaji – alkoholdirektno djeluje na iritaciju sluznice želuca i crijeva i odgađapražnjenje želuca, posebno kod pića s visokim postotkom alkohola idovodi do pojave gastritisa. Visoke razine alkohola mogu uzrokovatirazvoj steatoze jetre (masna jetra) kod koje dolazi do odlaganjaslobodnih masnih kiselina u jetri, uz to alkohol povećavaprodukciju želučane kiseline i lučenje sokova gušterače i crijeva,a svi ti faktori mogu pridonijeti osjećaju boli u gornjem abolemnu,mučnini i povraćanju.

Nizak šećer u krvi – različite promjene umetabolizmu jetre i drugih organa kod prisutnosti alkoholasnižavaju šećer u krvi. Najčešće se događa kod onih koji povremenopiju a koji nisu jeli. U situacijama kada se pijenje nastavlja, uzslabiju ishranu, ne smanjuje se samo proizvodnja glukoze već dovodii do pražnjenja glukoznih rezervi u jetri što sve skupa vodi kahipoglikemiji. A zato što je glukoza glavni izvor energije zamozak, dolazi do osjećaja umora, iscrpljenosti, slabosti i promjenau raspoloženju.

Poremećaj sna i drugih bioloških ritmova –iako alkohol ima sedirajući učinak, on zapravo djeluje loše na san.San nakon alkoholiziranja je kraćeg trajanja i slabije kvalitetezbog naknadne ekscijtacije koja vodi ka nesanici (simptomiustezanja). Alkohol mijenja normalne obrasce spavanja, smanjujevrijeme provedeno u sanjanju (REM faza) i povećava vrijemeprovedeno u tzv. dubokom snu, te uz to relaksira mišiće (i grla)što vodi hrkanju i učestalijim apnejama u snu. Uz to alkoholmijenja i normalni 24-satni ritam organizma, uzrokuje promjene utjelesnoj temperaturi, te lučenjima hormona (cirkadijarni ritamlučenja hormona rasta i kortizola).

Glavobolja – intoksikacija alkoholom rezultirai vazodilatacijom (širenjem krvnih žila) što isto može dovesti doglavobolje, a uz to djeluje i na više neurtransmitera i hormona umozgu za koje je već poznato da imaju ulogu kod glavobolje,uključujući histamin, serotonin i prostaglandine uz već prijeopisane učinke.