Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u svijetu čak devet od deset ljudi udiše nezdrav, odnosno zagađen zrak, što je najizraženije u urbanim sredinama. Onečišćen zrak smatra se najvećom ekološkom prijetnjom ljudskom zdravlju, a brojke dovoljno govore o njegovoj ubojitosti. Upravo zagađenje zraka svake godine doprinosi otprilike 7 do 7,9 milijuna preuranjenih smrti u svijetu. Prema Svjetskom izvješću o kvaliteti zraka za 2025. kvaliteta zraka pogoršava se na globalnoj razini, pri čemu se u samo 13 zemalja svijeta udiše zrak koji se smatra sigurnim, a od toga su samo tri europske zemlje (Andora, Estonija i Island). Mi nismo među njima, a i sami smo toga svjesni jer se sve češće događa da nam je Zagreb danima (ali i Slavonski Brod, Sisak, Karlovac) "u crvenom", odnosno da je zrak toliko loše kvalitete da može negativno utjecati na zdravlje. Iz Nastavnog zavoda "Dr. Andrija Štampar" tada savjetuju građanima da izbjegavaju bilo kakve intenzivne fizičke aktivnosti na otvorenom. Ali malo tko se toga zapravo pridržava. Što zbog činjenice da neki ljudi rade fizički zahtjevne poslove na otvorenom, a što zbog činjenice da zagađen zrak nekako svi skupa još nismo shvatili dovoljno ozbiljno, kao nešto što nas polako, s vremenom može i ubiti.
Podcijenjeni ubojica
I zaista, iako se zagađenje zraka općenito smatra jednim od najznačajnijih globalnih rizičnih faktora za zdravlje, čemu u prilog idu sve brojnije studije koje potvrđuju njegov poguban utjecaj na gotovo sve aspekte zdravlja, on je ujedno jedan od najpodcjenjenijih rizičnih faktora. Ne doživljavamo ga jer djeluje kao tiha, nevidljiva prijetnja, ali prijetnja koja godišnje uzrokuje više preuranjenih smrti nego pušenje duhana. Za razliku od zaraznih bolesti ili akutnih ozljeda, šteta od onečišćenja zraka uglavnom je kumulativna te uzrokuje kronične bolesti koje se mogu razvijati godinama. Čak ni mnogi liječnici još uvijek rutinski ne uzimaju u obzir onečišćenje zraka kao primarni faktor rizika prilikom procjene pacijenata za stanja poput kardiovaskularnih ili neuroloških bolesti. Iako je onečišćenje zraka uvelike povezano s respiratornim problemima, utječe na svaki organ u tijelu. Zašto je tako opasan i kako točno djeluje na naše srce, objasnio je ugledni stručnjak, kardiolog prim. dr. sc. Marko Mornar Jelavić.
Zagađenje zraka i srce
- Kardiovaskularni odgovor na onečišćenje zraka ovisi o kemijskom sastavu i koncentraciji zagađivača, trajanju izloženosti, individualnim komorbiditetima i atmosferskim uvjetima kao što su vlaga, temperatura i tlak zraka. Iako su točni mehanizmi djelovanja zagađivača još uvijek predmet istraživanja, smatra se da je potencijalni mehanizam povezan sa sposobnošću PM2.5 i UFP (PM0.1) čestica da direktno prodiru iz pluća u krvotok. Prvo, jedna od meta zagađivača su mitohondriji, stanične organele koje imaju ulogu u njihovoj detoksikaciji i eliminaciji. Drugo, zagađivači dovode do direktnog oštećenja stijenki krvnih žila i potiču razvoj ateroskleroze, a mogu uzrokovati i pucanje aterosklerotskog plaka s posljedičnim nastankom akutnog koronarnog ili cerebrovaskularnog incidenta (srčani ili moždani udar). Treće, mogu djelovati direktno toksično na srčani mišić izazivajući npr. pojavu različitih aritmija, od kojih je najčešća atrijska fibrilacija - pojašnjava prim. Mornar Jelavić.
Onečišćenje zraka se, dodaje, povezuje s nekoliko kardiovaskularnih bolesti (KVB), kao što su srčane aritmije, koronarna bolest (npr. akutni infarkt miokarda), cerebrovaskularna bolest, zatajenje srca, periferna arterijska bolest i venska tromboembolija. Prema Američkom kardiološkom društvu, kratkotrajna izloženost (satne ili dnevne varijacije koncentracija) česticama zagađivača može dovesti do akutne kardiovaskularne bolesti i mortaliteta, dok kronična izloženost (godišnje varijacije koncentracija) može skratiti životni vijek za nekoliko godina - navodi prim. Mornar Jelavić.
- Prema nekim podacima, 25 posto svih ishemijskih bolesti srca povezuje se sa zagađenjem okoliša, prije svega s onečišćenjem zraka. U najnovije vrijeme, sve više se govori o važnosti okolišnih čimbenika, proučava se njihov utjecaj na patogenezu i ishode nezaraznih bolesti, uz sve prisutniju uzrečicu "Genetika puni pištolj, a okolina vuče okidač". Većina KVB-i ima multifaktorijalnu etiopatogenezu, uključujući genetsku predispoziciju, starenje, tradicionalne čimbenike kardiovaskularnog rizika (arterijska hipertenzija, poremećaj metabolizma šećera i masti, debljina, pušenje), infekcije i čimbenike okoliša. Zagađenje zraka ne samo da pogoršava tijek KVB-a već i doprinosi njihovom razvoju. Na štetne učinke zagađenja posebno su osjetljivi ljudi s poznatim kardiovaskularnim i plućnim bolestima, dijabetesom, starije osobe i trudnice. No, zagađenje zraka povećava i smrtnost od KVB-a. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje 7 milijuna preranih smrti godišnje može se pripisati štetnim učincima onečišćenja zraka, a velika većina tih smrti uzrokovana je kardiovaskularnim komplikacijama - ističe prim. Mornar Jelavić.
Zagrebačko istraživanje
Studije pokazuju, kaže kardiolog, da je kratkotrajna izloženost česticama PM2.5, PM10 i NOx povezana sa smrtnošću i povećanim brojem hospitalizacija zbog ishemijske bolesti srca.
- Prema rezultatima ESCAPE studije, godišnji porast od 5 μg/m3 koncentracije PM2.5 i 10 μg/m3 koncentracije čestica PM2.5-10, povezan je s povećanjem rizika od akutnog infarkta miokarda za 13, odnosno 12 posto. Bitno je naglasiti da su odnosi opaženi u ESCAPE studiji bili prisutni i kod zagađivača čije su koncentracije ispod dopuštenog Europskog praga od 25 μg/m3 za PM2.5 i od 40 μg/m3 za čestice PM 2.5-10. Ti su rezultati u skladu s istraživanjem koje je provedeno na populaciji grada Zagreba, odnosno ispitanicima koji su primljeni u hitnu službu zbog akutnog koronarnog sindroma. Dokazano je da postoji pozitivna korelacija pojave akutnog infarkta miokarda s koncentracijama PM10, O3 (ozon) i NO2 (dušikov dioksid) čestica koje su bile unutar dopuštenih granica. Štoviše, prema rezultatima ELAPSE studije, dokazano je da ne postoji donja granica pri kojoj se može reći da nema negativnog utjecaja NO2 na ljudsko zdravlje - kaže prim. Mornar Jelavić, koji je naveo brojne studije koje dokazuju poguban utjecaj zagađenog zraka na zdravlje srca. Ističe da je kratkotrajna izloženost česticama PM i NOx povezana s povećanim brojem hospitalizacija zbog aritmija, posebice atrijske fibrilacije, dok čestice NOx povećavaju i rizik od smrtnih ishoda. - No, postoji i pozitivna korelacija između dugotrajne izloženosti NOx, O3 i PM česticama i broja pacijenata s aritmijama primljenih u hitnoj službi. Prema studiji provedenoj u Kanadi, dugoročna izloženost česticama PM2.5, čak u vrlo niskim koncentracijama, povezuje se s pojavom atrijske fibrilacije. Druge studije su pokazale da te čestice mogu uzrokovati ne samo ventrikulske aritmije već i blokove grana te bradikardiju. Navedena istraživanja sukladna su studiji rađenoj na uzorku populacije grada Zagreba, u kojoj je nađena pozitivna korelacija aritmija s koncentracijama dušikovog dioksida i čestica PM10, iako su bile unutar dopuštenih granica - navodi prim. Mornar Jelavić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....