Kokosova voda nije bezazlena: Evo što se može dogoditi ako je pijete previše

Potražnja za osvježenjem, rehidracijom i hlađenjem tijela naglo raste tijekom ljeta. Među prirodnim pićima, kokosova voda popularan je izbor zbog blage slatkoće, svježine i esencijalnih minerala.

Slatka kokosova voda sastoji se od 95 posto vode i bogata je elektrolitima. Jedna čaša od 240 ml sadrži i do 600 mg kalija, 57,6 mg kalcija, 60 mg magnezija i 252 mg natrija.

Kao rezultat toga, pomaže u brzom oporavku nakon vježbanja, hladi jetru, djeluje kao diuretik i gasi žeđ.

Štoviše, sa samo 46 kalorija i 10 grama prirodnog šećera, predstavlja bolju alternativu gaziranim bezalkoholnim pićima.

Ali dr. Huynh Tan Vu, s University Medical Center HCMC, ističe da kokosova voda ne može u potpunosti zamijeniti vodu. Previše kokosove vode dnevno može dovesti do viška minerala, što uzrokuje neravnotežu elektrolita ili neželjeni skok unosa šećera.

Nutricionisti preporučuju maksimalno 2-3 kokosa tjedno, odnosno oko 500 ml po porciji. Prekoračenje ove doze može uzrokovati nekoliko nuspojava.

• Nadutost

Pijenje velike količine odjednom može uzrokovati nadutost, a zadržavanje vode u želucu uzrokuje napuhavanje trbuha.

• Usporen protok krvi

Neravnoteža elektrolita nastaje kada koncentracije kalija i natrija padnu iznad ili ispod normalnih granica. Konzumacija kokosove vode stalno mijenja razine kalija i natrija u krvi, usporava protok krvi do srca, što dovodi do nepravilnog rada srca.

• Remeti rad bubrega

Pijenje velike količine kokosove vode povećava učestalost mokrenja, prisiljavajući bubrege da rade prekovremeno, uzrokujući privremeno oticanje bubrežnih parenhimskih stanica. Ako se to nastavi, funkcija bubrega može se pogoršati.

Prekomjerna konzumacija kokosove vode može dovesti do niskog krvnog tlaka, nadutosti, visokog šećera u krvi, neravnoteže elektrolita i povećanog pritiska na bubrege.

garetsworkshop/Shutterstock

Tko mora biti oprezniji?

Vu kaže da bi osobe koje često osjećaju drhtavicu, češće imaju proljev, sporu probavu ili smanjenu toleranciju na niske temperature trebale izbjegavati redovitu konzumaciju kokosove vode jer konzumacija velikih količina pića s rashlađujućim svojstvima može pogoršati probavne smetnje, što dovodi do dugotrajnijih proljeva.

Kokosova voda također nije prikladna za večernju konzumaciju. Rashlađujuća svojstva i visok sadržaj minerala mogu usporiti probavni proces, uzrokujući nadutost i poremećaje sna, osobito ako se konzumira s ledom ili komadićima kokosa.

Pacijenti sa zatajenjem bubrega također moraju piti kokosovu vodu s oprezom, jer visoke razine kalija i natrija mogu utjecati na filtraciju i čišćenje bubrega.

Kokosova voda prepoznata je kao bogat izvor kalija – jednog od esencijalnih nutrijenata za pacijente s hipertenzijom. Međutim, prekomjeran unos može dovesti do viška kalija, snižavanja krvnog tlaka i izazivanja vrtoglavice, osjećaja slabosti ili čak nesvjestice.

Kokosova voda sadrži približno 5 grama ugljikohidrata na 100 ml. Stoga bi osobe koje se liječe od dijabetesa trebale pratiti svoj dnevni unos kako bi spriječile rizik od hiperglikemije i drugih ozbiljnih komplikacija.

Iako rastuće temperature tijekom vrhunca ljeta čine smanjenje tjelesne topline nužnim, stručnjaci savjetuju ljudima da slušaju svoje tijelo i ni u čemu ne pretjeruju.