Kolesterol i razina mokraćne kiseline su vam visoki, a hranite se mediteranski? Doktor Lovasić otkriva što se krije iza nalaza

Nedavno sam izvadio krv radi redovite kontrole koju obavljam svake godine. Sve je u redu, osim lipidnog statusa. Ukupni kolesterol iznosi 7,4 mmol/L, HDL 1,61 mmol/L, LDL 4,9 mmol/L, trigliceridi 1,7 mmol/L, a mokraćna kiselina 570 µmol/L. Inače se zdravo hranim, redovito vježbam, ali imam višak kilograma. Zanima me zašto mi je LDL kolesterol povišen, tim više što se uglavnom hranim mediteranski. Mogu li ga povisiti stres i nervoza?

• Neven O., Zaprešić

Odgovara prim. dr. Slavko Lovasić, spec. opće i obiteljske medicine, Samobor

LDL kolesterol naziva se i "lošim" kolesterolom te je jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj ateroskleroze i bolesti srca i krvnih žila, uključujući srčani i moždani udar. Povišene vrijednosti LDL kolesterola pogoduju stvaranju aterosklerotskih plakova, odnosno masnih naslaga u stijenkama arterija koje s vremenom mogu kalcificirati i suziti krvne žile. Na povišene vrijednosti LDL kolesterola, osim nasljednih čimbenika, utječu prehrana, prekomjerna tjelesna težina i nedovoljna tjelesna aktivnost. Posebno se preporučuje ograničiti unos crvenog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda, pržene hrane i industrijski prerađenih proizvoda bogatih zasićenim mastima i transmastima.

Kod vas je povišena i vrijednost mokraćne kiseline (570 µmol/L), što povećava rizik od razvoja gihta, odnosno taloženja kristala mokraćne kiseline u zglobovima. To može uzrokovati bolove i otežati kretanje. Stres sam po sebi nije glavni uzrok povišenog LDL kolesterola, ali dugotrajni stres može neizravno pridonijeti njegovu porastu zbog promjena u prehrambenim navikama, tjelesnoj aktivnosti i hormonskoj ravnoteži.

Preporučujem da se javite svom liječniku obiteljske medicine, koji će na temelju ukupnog kardiovaskularnog rizika procijeniti treba li uz promjenu životnih navika započeti i terapiju lijekovima za snižavanje kolesterola. I dalje su pravilna prehrana, održavanje primjerene tjelesne težine i redovita tjelesna aktivnost temelj liječenja, a laboratorijske kontrole u pravilu je dovoljno obavljati svakih šest mjeseci, osim ako liječnik ne preporuči drukčije.

Svoja pitanja šaljite na e-mail adresu: [email protected]. Odgovore objavljujemo u magazinu Doktor u kući, koji izlazi svakog prvog četvrtka u mjesecu te na našem portalu živim.hr.