Magnet ste za komarce? Evo odgovora zašto neke ljude grizu više od drugih

Priča vam je poznata. Gdje god se nalazili ljeti, jedno je sigurno: neizbježno će vas izgristi komarci. Za vas je ljeto uvijek obilježeno ogromnim, svrbežnim osipom koji traje tjednima. U međuvremenu, vaši bližnji, koji se kreću i borave u istom prostoru, niti ne znaju da postoje komarci. Ili ih uopće ne grizu, ili su ti ugrizi samo jedva vidljive crvene točkice koje uopće ne svrbe. Vaša se obitelj i prijatelji šale da je vaša krv „neodoljivo slatka” i čini se da bi mogli biti u pravu.

Naša tijela izlučuju brojne biološke markere, uključujući dah i miris tijela, koji određuju osjetljivost pojedinca na ugrize. Kod nekih ljudi ti su markeri izuzetno jaki. Ovo su tri načina na koja vas mrske krvopije mogu uvijek pronaći.

Ugljikov dioksid signalizira da ste zreli za ugriz

Samo ženke komaraca grizu ljude. Privlači ih naša krv zbog proteina koji im je potreban za razvoj jajašaca. Koriste vizualne i olfaktorne znakove (vid i miris) kako bi identificirale svoje mete s udaljenosti od oko 10 metara. Među njima su oblak ugljikova dioksida koji izbacujemo dahom i kožom. Ljudski dah šalje komarcima signal CO₂ koji aktivira „ponašanja traženja domaćina” u njihovim njušnim organima. Odrasli ljudi stoga su privlačniji komarcima od djece jer proizvode više CO₂. Ali to ujedno znači i da komarce privlače i neljudski izvori CO₂, što suhi led i CO₂ u bocama pretvara u korisne klopke za komarce.

Tjelesna toplina pojačava privlačnost

Studije pokazuju da komarce privlače i toplina i vlaga (te da CO₂ pojačava tu privlačnost toplini). Trudnice su stoga dvostruko privlačnije komarcima u usporedbi sa ženama koje nisu trudne. To je zato što trudnoća povećava metaboličke potrebe i volumen disanja, što rezultira većim izdisanjem topline i CO₂.

- U sebi imaš malu peć, jednostavno si topliji – kaže Steve Lindsay, profesor entomologije javnog zdravstva na Sveučilištu Durham u Velikoj Britaniji.

Ističe i da ljudi koji vježbaju mogu biti privremeno privlačniji komarcima, posebno tijekom i neposredno nakon napora, zbog povećanih metaboličkih potreba koje povećavaju proizvodnju CO₂ te ih čine toplijima i znojnijima. Veće osobe, koje obično proizvode više topline i izdišu više CO₂, također mogu privući komarce.

Koža miriše na uspjeh

Kako se komarci približavaju (i udaljeni su manje od 10 metara), identificiraju žrtve putem niza znakova, uključujući mirise kože i daha.

- U biti, miris je taj koji određuje koga će komarac ugristi. Male, vrlo hlapljive kemikalije čine razliku. Komarci žive u kemijskom svijetu – ističe Lindsay, koji je s drugim znanstvenicima razbio mit da su ljudi sa „slatkom krvlju” skloniji ubodima. Otkrili su da komarce privlači naš jedinstveni miris kože. Mikrobiom kože može razgraditi ugljikohidrate, masne kiseline i peptide na koži u hlapljive organske spojeve (VOC) koji lako isparavaju u zrak i komarci ih mogu razlikovati, a u našem tijelu postoji više od 500 VOC-a.

Komarce privlače amonijak i mliječna kiselina na našoj koži, a prisutnost karboksilnih kiselina čini tu privlačnost još jačom. Istraživači sa Sveučilišta Rockefeller u SAD-u analizirali su miris kože 64 osobe koje su nosile najlonske rukave 6 sati. Komarci su mogli birati između uzoraka najlona, koji su funkcionirali poput "uređaja za skupljanje mirisa”, i otkrili jasnu preferenciju za miris osoba s višim udjelom karboksilnih kiselina. Istraživači su izračunali ocjenu privlačnosti za svaku osobu i otkrili da je najviša ocjena bila 100 puta veća od najniže. Te su razlike ostale dosljedne godinama, bez obzira na promjene načina života.

- Vaša relativna privlačnost za komarce uglavnom je fiksna – kaže Lindsay.

Uloga mikrobioma

Mikrobiom kože također može utjecati na to koliko smo privlačni komarcima. Istraživači sa Sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj otkrili su da ljudi koji su bili vrlo privlačni malarijskim komarcima imaju drugačiju bakterijsku zajednicu na koži (obilniju, ali manje raznoliku) od onih koji su im bili manje privlačni. To bi moglo biti zato što bakterije na koži igraju važnu ulogu u stvaranju mirisa ljudskog tijela, a bez bakterija ljudski znoj je bez mirisa. Studije provedene na blizancima otkrile su da identični blizanci podjednako privlače komarce, dok se neidentični blizanci razlikuju, što sugerira da se miris koji privlači komarce može naslijediti.

Nisu svi ugrizi jednaki

Ljudi mogu reagirati na vrlo različite načine na ugrize komaraca. Jedna je studija otkrila snažnu genetsku vezu između gena našeg imunološkog sustava i njihovog utjecaja na to kako naša tijela reagiraju na ubode komaraca. Zanimljivo je da se te genetske regije preklapaju i s onima povezanim s alergijama. Osim toga, predispozicija za intenzivnije reakcije na ugrize (veličina i svrbež) može utjecati na vaš dojam da ste magnet za komarce.

- Neki ljudi misle da ih komarci češće grizu jer više reagiraju, a neki mogu biti češće ugrizeni, ali jedva reagiraju pa to ni ne primjećuju – kaže Heather Ferguson, profesorica medicinske entomologije na Sveučilištu u Glasgowu u Škotskoj. Dodaje i da, iako neki od nas mogu biti biološki lakša meta, nitko nije u potpunosti siguran od ugriza komaraca. Stoga poručuje da se zaštitite čak i ako vjerujete da vas neće ugristi.

Češnjak ne djeluje

- Postoje minimalni ili nejasni dokazi da jedenje češnjaka ili uzimanje dodataka vitamina B može pomoći u odbijanju komaraca – kaže prof. Ferguson. Preporučuje da ljudi koriste provjerene repelente poput DEET-a (N,N-dietil-meta-toluamid), pikaridina ili PMD-a (para-mentan-3,8-diol) te da se pokriju odjećom dugih rukava i hlačama tretiranim insekticidom. Pokrivenost je važna jer se ugrizi nakupljaju na izloženim ekstremitetima. Zaštita blijedi sa znojem i s vremenom, pa je važna redovita ponovna primjena.