Mijelom Hrvatskoj godišnje odnosi 45 milijuna eura, stručnjaci upozoravaju: Odgađanje liječenja povećava troškove bolesti

Prva fiskalna analiza troškova liječenja multiplog mijeloma pokazala je da Hrvatska izdvaja znatno manje sredstava za onkološku skrb od većine europskih zemalja, što utječe na stope preživljenja. Stručnjaci upozoravaju da odgođeni pristup liječenju ne smanjuje troškove, već ih prebacuje na pacijente, njihove obitelji, njegovatelje i cjelokupno gospodarstvo.

- Nova međunarodna analiza pokazuje da multipli mijelom, rijetka bolest koja se često smatra ‘malom‘ zbog broja oboljelih, vlade Češke, Slovačke, Hrvatske i Mađarske godišnje stoji ukupno 236 milijuna eura, pri čemu do 80 posto tereta pada izvan zdravstvenih proračuna, na financijski, radni i socijalni sustav. Ukupni fiskalni teret bolesti u Hrvatskoj dosegnuo je gotovo 45 milijuna eura godišnje. Nalazi potvrđuju da u suvremenom zdravstvu ne postoji ‘mala‘ bolest te da pravodoban pristup liječenju nije trošak koji treba ograničavati, već ulaganje koje donosi korist cijelom državnom proračunu - naglasio je glavni autor studije, slovački zdravstveni ekonomist prof. Róbert Babeľa, s kojim su u Hrvatskoj surađivali izv. prof. dr. sc. Luka Vončina, izv. prof. dr. sc. Šime Smolić i izv. prof. dr. sc. Ana Bobinac.

Autor međunarodnog istraživanja prof. dr. Róbert Babeľa, redoviti profesor javnog zdravstva i stručnjak za zdravstvenu ekonomiju

PRIVATNA ARHIVA

Smanjena produktivnost i manji porezni prihodi

Iako najveći dio od spomenutih 45 milijuna eura godišnjeg fiskalnog tereta multiplog mijeloma otpada na izravne troškove zdravstvene skrbi, više od 5 milijuna eura godišnje gubi se zbog smanjene produktivnosti i manjih poreznih prihoda – troškova koji su danas uglavnom nevidljivi u procesu donošenja odluka.

Čekanje na nove terapije

Uoči međunarodnog stručnog skupa održanog u organizaciji udruge MijelomCRO i pod pokroviteljstvom neformalne skupine europarlamentarnih zastupnika MEPs against cancer, ekonomski i zdravstveni stručnjaci upozorili su da onkološki pacijenti u Hrvatskoj na nove terapije, već odobrene na europskoj razini, čekaju prosječno 549 dana. Sudionici skupa poručili su kako je potrebno unaprijediti model odlučivanja o dostupnosti liječenja kako bi pacijenti brže dobili pristup inovativnim terapijama koje mogu produljiti život i poboljšati njegovu kvalitetu.

Napredak je vidljiv, ali Hrvatska i dalje zaostaje

- Hrvatska je posljednjih deset godina ostvarila značajan napredak u liječenju multiplog mijeloma, uz bolje stope preživljenja, raniju dijagnostiku i širi pristup terapijama nego ranije, no prostor za napredak i dalje postoji. Ulaganja u liječenje od 2009. porasla su za 296 posto, ali taj rast treba promatrati u kontekstu gotovo udvostručenog broja pacijenata koji danas žive s bolešću zahvaljujući ranijem otkrivanju i učinkovitijem liječenju. Procijenjeno petogodišnje preživljenje pacijenata povećalo se s oko 35 posto na današnjih 60 - 65 posto - pojašnjava izv. prof. dr. sc. Luka Vončina s Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.

Makroekonomist prof. dr. Dennis A. Ostwald iz WifOR Instituta, neovisne institucije specijalizirane za ekonomiku zdravlja i tržište rada, naglašava da i dalje postoji nesklad između političkog shvaćanja zdravlja kao troška i znanstvenih dokaza koji dokazuju da je zdravlje investicija.
- Početni, najočitiji troškovi vidljivi su u većim zdravstvenim izdacima poput kasnog početka liječenja. Neizravni troškovi povezani su s gubitkom produktivnosti i sudjelovanja u radu, jer zbog bolesti ne gubimo samo radnika, već i poreznog obveznika. Tu su i skriveni troškovi unutar obitelji i zajednica, koji često koriste vlastite financijske resurse kako bi se mogli brinuti za bolesne rođake - pojašnjava Ostwald.

Dennis Ostwald, Róbert Babeľa, Luka Vončina, Mira Armour i Josip Batinić na predstavljanju rezultata jedinstvenog europskog istraživanja

PRIVATNA ARHIVA

Pretvaranje napretka u dugoročnu održivost

Kako bi se to i ostvarilo, stručnjaci predlažu nadogradnju postojećeg napretka kroz primjenu fiskalnog modela za multipli mijelom - alata koji mjeri puni trošak bolesti, uključujući zdravstvene izdatke, izgubljene porezne prihode, gubitak produktivnosti i socijalne transfere. Autori ističu da analiza ujedno pokazuje potrebu za kvalitetnijim nacionalnim registrima i sustavnijim praćenjem ishoda liječenja kako bi buduće procjene bile još preciznije.

Fiskalni model već se koristi u nekoliko europskih zemalja te omogućuje donositeljima odluka širi pogled od usko definiranih proračuna pojedinih sektora.

- Danas se odluke često donose unutar pojedinačnih proračuna, dok posljedice snosi cijeli sustav. Fiskalni model omogućuje donošenje odluka na temelju šireg zdravstvenog i gospodarskog učinka liječenja - zaključuje izv. prof. dr. sc. Luka Vončina.

Prijedlog uključuje nekoliko konkretnih koraka: osnivanje međuresorne radne skupine, usvajanje metodologije fiskalnog modela kao standardnog alata, skraćivanje vremena čekanja na inovativne terapije na manje od godinu dana te provedbu ciljanog pilot-programa optimizacije skrbi za oboljele od multiplog mijeloma.

Živjeti s multiplim mijelomom

- Da bismo razumjeli što znači živjeti s multiplim mijelomom, dovoljno je pogledati svakodnevicu naših pacijenata i njihovih obitelji. Mnogi oboljeli nastavljaju raditi i nakon dijagnoze, ali uz znatno smanjenu radnu sposobnost zbog umora, poteškoća s koncentracijom i čestih liječničkih pregleda. Istodobno, teret bolesti često preuzima cijela obitelj. Članovi obitelji uz vlastiti posao i svakodnevne obveze organiziraju terapije, odlaske liječniku i skrb tijekom najtežih razdoblja bolesti. Multipli mijelom ne pogađa samo pacijenta – on postupno utječe na kvalitetu života, radnu sposobnost i financijsku sigurnost cijelog kućanstva - ističe Mira Armour, direktorica udruge MijelomCRO.