Mozak koji se obnavlja: Otkriveno je zašto neki 80-godišnjaci pamte bolje od mladih

Svi bismo željeli ostarjeti kao „superstarci”, osobe starije dobi s kognitivnim sposobnostima usporedivima s onima ljudi 20 ili 30 godina mlađih. Studija objavljena u časopisu Nature možda je identificirala zajednički nazivnik u njihovim mozgovima, a to je iznimna sposobnost neurogeneze, to jest stvaranja novih neurona, u hipokampusu - dijelu mozga koji je ključan za pamćenje. Razumijevanje zašto neki mozgovi stare zdravije od drugih moglo bi nam pomoći i u pronalaženju novih terapija za borbu protiv Alzheimerove bolesti i izgradnji veće otpornosti mozga na starenje.

Lov na dječje neurone

Iako se neurogeneza nekoć smatrala fenomenom tipičnim za djetinjstvo, novije studije zaključile su da se stvaranje novih neurona može nastaviti i u odrasloj dobi, iako vrlo sporom brzinom, u hipokampusu, području važnom za pamćenje i regulaciju raspoloženja. Autori nove studije, na kojoj su zajedno radili znanstvenici sa Sveučilišta Illinois u Chicagu, Sveučilišta Northwestern i Sveučilišta Washington u SAD-u, potvrdili su da odrasli mozgovi mogu stvarati nove neurone te da su mozgovi superstaraca posebno plodni za nove živčane stanice, za razliku od, na primjer, mozgova pogođenih Alzheimerovom bolešću. Znanstvenici su analizirali uzorke mozga donora u dobi od 80 ili više godina, podijeljene u šest skupina: zdravi mladi odrasli, zdravi stariji odrasli, stari odrasli, stari odrasli s iznimnim pamćenjem (tzv. superstarci), osobe s blagom ili ranom demencijom i osobe s Alzheimerovom bolešću. U hipokampusima donora znanstvenici su tražili neurone u razvoju, odnosno matične stanice (koje imaju potencijal razviti se u neurone), neuroblaste (matične stanice koje će uskoro postati neuroni) i nezrele neurone koji će uskoro postati funkcionalni.

Dvije strane medalje

Neurogeneza je bila puno izraženija kod tzv. superstaraca, koji su u hipokampusu proizvodili dvostruko više neurona u usporedbi s drugim zdravim odraslim osobama. To bi mogla biti tajna njihova iznimnog pamćenja. Nasuprot tome, minimalna neurogeneza pronađena je u mozgovima osoba s blagim kognitivnim padom, a praktički nikakva proizvodnja neurona kod oboljelih od Alzheimerove bolesti. Osim toga, ti neuroni imali su i različite načine reagiranja na promjene u okolišu na razini ekspresije gena, ovisno o kognitivnom zdravlju analiziranog mozga.

Studija je otkrila i da mozgovi superstaraca sadrže robusnije sustave potpore u hipokampusu, koji njeguju mlade neurone slično kao što se mlada sadnica hrani kada je posađena u zemlju bogatu hranjivim tvarima.

- Ova studija pokazuje da „superstarci” imaju jedinstveno stanično okruženje u hipokampusu koje podržava neurogenezu. To je biološki dokaz da oni imaju plastičnije mozgove - rekla je koautorica studije dr. Tamara Gefen, izvanredna profesorica psihijatrije i bihevioralnih znanosti na Institutu za kognitivnu neurologiju i Alzheimerovu bolest na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Northwestern u Chicagu. Sljedeći korak, rekla je, bit će razumjeti kako okolišni čimbenici, poput prehrane ili tjelovježbe, utječu na procese neurogeneze.