Napitak koji mnogi smatraju zdravim može štetiti jetri, hepatolog upozorava: ključ je u umjerenosti

Uloga jetre u našem je tijelu izuzetno važna. Svakodnevno obrađuje hranjive tvari iz krvi, sudjeluje u probavi stvaranjem žuči, sudjeluje u regulaciji šećera u krvi, sintetizira proteine važne za zgrušavanje te uklanja toksine poput alkohola i lijekova. Osim toga, služi kao skladište vitamina i minerala. Zato način prehrane ima izravan utjecaj na njezino zdravlje.

Voćni sokovi nisu bezazleni

Voćni sokovi često imaju reputaciju zdravog izbora, uostalom, dolaze od voća i bogati su vitaminom C. Međutim, kako upozorava hepatolog i gastroenterolog, dr. Lee Fu Peng, ne treba ih konzumirati u neograničenim količinama. Usprkos tome što na prvi pogled voćni sokovi djeluju korisno, njihov sastav može imati i negativne posljedice ako se piju svakodnevno i u većim količinama.

Za razliku od cijelog voća, sokovi ne sadrže vlakna, a često imaju visoku koncentraciju prirodnih šećera, a kupovni sokovi i drugih aditiva. Upravo ta kombinacija može dovesti do naglog porasta šećera u krvi i do povećanog unosa kalorija.

Kako utječu na jetru

Redovita konzumacija većih količina voćnih sokova stoga može pridonijeti debljanju i razvoju inzulinske rezistencije. Dugoročno, to povećava rizik od nakupljanja masnoće u jetri, stanja poznatog kao metabolički uzrokovana masna jetra (MASLD). Ovo se stanje definira kao prisutnost masne jetre (steatoze) u kombinaciji s jednim ili više metaboličkih čimbenika rizika, uključujući pretilost ili prekomjernu tjelesnu masu, dijabetes tipa 2, inzulinsku rezistenciju i metabolički sindrom.

Kada se masnoća počne taložiti u jetri, njezina struktura i funkcija postupno se narušavaju. U težim slučajevima, objašnjava dr. Fu Peng, to može dovesti do oštećenja tkiva, pa čak i ciroze, što predstavlja ozbiljno zdravstveno stanje.

Uloga šećera i vlakana

Glavni šećer u voćnim sokovima je fruktoza, ista ona koja se nalazi i u industrijski zaslađenim napicima. Kada se unosi u većim količinama, fruktoza se u jetri pretvara u mast, što dodatno opterećuje ovaj organ. S druge strane, vlakna iz cijelog voća imaju zaštitnu ulogu. Ona usporavaju apsorpciju šećera, pomažu u regulaciji razine glukoze u krvi i pridonose osjećaju sitosti. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata vlaknima može smanjiti rizik od razvoja masne jetre.

Koliko je previše?

To ne znači da voćne sokove treba potpuno izbjegavati, ali ključ je u umjerenosti. Povremeno ispijanje čaše soka neće naštetiti, međutim, svakodnevna konzumacija većih količina može imati kumulativan učinak na zdravlje. Stručnjaci stoga savjetuju da prednost ipak damo cijelom voću, koje uz prirodne šećere donosi i vlakna te druge korisne nutrijente.