goodluz/Shutterstock
Dobre navike

Kardiolog koji više od 35 godina liječi oboljele od srčanih bolesti: ‘Ovih pet mjera najbolje nas čuvaju od infarkta‘

Svaka deseta smrt od kardiovaskularnih bolesti posljedica je srčanog udara, upozorava prof. Michael Böhm

Srčane bolesti i dalje su najčešći uzrok smrti, a u prosjeku jedna od deset smrti od kardiovaskularnih bolesti otpada na srčani udar, koji se može različito manifestirati kod muškaraca i žena. Klasična slika srčanog udara – jaka bol u prsima koja se širi u lijevu ruku - češće se odnosi na muškarce, dok je kod žena glavni simptom pritisak ili stezanje u prsima. Osim toga, često postoje suptilni, nespecifični simptomi - kratak dah, mučnina, povraćanje, nelagoda u gornjem dijelu trbuha i bolovi u leđima. Upravo ti nespecifični simptomi mogu biti zbunjujući i odgoditi postavljanje prave dijagnoze.

Kako možemo održati najvažniji organ našeg tijela zdravim što je dulje moguće? Možda jednostavnijim navikama nego što mislimo. Ugledni njemački kardiolog, autor velikog broja znanstvenih radova u vodećim časopisima (European Heart Journal, Circulation), profesor Michael Böhm iz Klinike za kardiologiju, angiologiju i internu intenzivnu medicinu u Sveučilišnoj bolnici Saarland, nakon više od 35 godina svakodnevnog liječenja pacijenata s akutnim i kroničnim srčanim bolestima te uz intenzivna istraživanja koja provodi u područjima zatajenja srca, visokog krvnog tlaka i ateroskleroze, savjetuje sljedeće:

  • Bez pušenja

Pušenje je jedan od najvažnijih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti poput srčanog udara, koronarne bolesti srca, srčanih aritmija i zatajenja srca. Uzrok je obično ateroskleroza, kad se arterije u tijelu postupno stvrdnjavaju i zadebljavaju pa krv njima slabije teče te se mogu stvoriti krvni ugrušci i začepiti žile. Kod pušača nakupljanje plaka na žilama počinje mnogo ranije i napreduje mnogo brže nego kod nepušača.

  • Svakodnevni mini pokreti

Srce je mišić koji, kao i svaki drugi mišić u tijelu, ima koristi od vježbanja, a čak i male aktivnosti mogu imati velik učinak. Stoga hodajte dok telefonirate, što češće idite pješice umjesto da se vozite tramvajem ili autom, idite stepenicama umjesto liftom.

  • Ubrzajte dva puta po 15 minuta dnevno

Razne studije pokazuju koliko je dugotrajno sjedenje nezdravo za srce i krvne žile. Osim malih pokreta u svakodnevnom životu, trebali biste također intenzivno vježbati svaki dan. Samo dva puta po 15 minuta žustrijeg kretanja dnevno smanjuje kardiovaskularni rizik za 15 posto. Dovoljna je intenzivna šetnja, kratka vožnja biciklom ili trening na sobnom biciklu.

  • Jedite uravnoteženo, ponekad i zgriješite

Oni koji se uglavnom hrane uravnoteženo ne dobiju srčane bolesti samo zato što su si jednom priuštili burger. Uravnotežena prehrana podrazumijeva puno voća i povrća, zdrave masti, po mogućnosti maslinovo ulje, ribu, proizvode od cjelovitih žitarica, vrlo malo crvenog mesa.

  • Provjeravajte kolesterol i krvni tlak

Od 35. godine svatko treba pregled kod obiteljskog liječnika svake tri godine kako bi se otkrio povišeni kolesterol ili krvni tlak, jer ih uglavnom ne prate vidljivi simptomi.

Još više korisnih savjeta o zdravlju pronađite u novom broju Doktora u kući. Potražite ga u prodaji od 2. travnja.

image
Doktor u kući

07. travanj 2026 15:11